Na području u nadležnosti Policijske uprave Prijedor lani su u 11 slučajeva porodičnog i rodno zasnovanog nasilja počinioci posjedovali vatreno oružje, od kojih njih pet nelegalno, dok je u 2022. godini bilo 19 takvih slučajeva, a 10 počinilaca nije imalo dozvolu za oružje, podaci su ove uprave.

Lani nije zabilježen nijedan slučaj ovog krivičnog djela uz upotrebu vatrenog oružja, dok je u 2022. bio jedan.

Pripadnici Policijske uprave Prijedor lani su Tužilaštvu uputili podnijeli 162 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu nasilje u porodici i porodičnoj zajednici, što je za 3,8 odsto više od 156 izvještaja iz 2022. godine.

Među počiniocima je 78 njih bilo pod dejstvom alkohola, 105 ih je uhapšeno, a broj počinilaca koji su povratnici u činjenju ovog krivičnog djela veći je 19,7 odsto u poređenju sa prethodnom godinom.

“Među izvršiocima je bilo i po jedno maloljetno lice i prošle i 2022. godine”, podaci su prijedorske Policijske uprave.

Među počiniocima je prošle godine bio i jedan policijski službenik iz Prijedora, dok 2022. godine takvi slučajevi nisu zabilježeni.

Broj žrtava je 197, od kojih je 147 ženskog pola, a u 123 slučaja bilo je fizičko, u 58 psihičko nasilje, u 15 ugrožavanje spokojstva, dok je jedan zabilježen pod “ostalo”.

“Nema evidentiranih slučajeva seksualnog, ekonomskog niti kombinovanog nasilja”, podaci su Uprave.

Okružno javno tužilaštvo Prijedor u prošloj je godini imalo 195 predmeta o nasilju, među kojima 72 prema djetetu ili u prisustvu djeteta, a 10 uz upotrebu oružja, oruđa ili sredstva pogodnog da tijelo teško povrijedi ili zdravlje naruši, podaci su ovog tužilaštva.

Dom zdravlja Prijedor u prošloj godini zabilježio je 58 slučajeva nasilja u porodici, gdje su u 48 slučajeva žrtve žene, a u 10 slučajeva maloljetna lica.

Prema riječima psihijatra Gorana Račetovića, koji je koordinator Doma zdravlja Prijedor u lokalnim tijelima koja se bave prevencijom i zaštitom od porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, mnogo prijava dolazi i iz Službe porodične medicine, a ne samo iz Hitne pomoći, što je ranije bila praksa.

“Na liječenje je dalje upućeno ukupno 14 lica koja su pretrpjela nasilje, od kojih samo dva zbog zaštite mentalnog zdravlja, što je neobično malo. I dalje nemamo nijednu mjeru obaveznog liječenja od bolesti zavisnosti, niti obaveznog psihosocijalnog tretmana za počinioce”, izjavio je Račetović Srni.

Od 58 slučajeva porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, koje je u prošloj godini zabilježio prijedorski Dom zdravlja, u 39 slučajeva nasilnik je muškarac, a žrtva žena /bračni, vanbračni i emocionalni partneri – sadašnji i bivši/, dok je u dva slučaja nasilnik žena, a žrtva suprug.

U preostalih 17 slučajeva, 14 je predviđeno formularom kojim ustanova izvještava nadležna ministarstva /roditelji i djeca, braća i sestre, svekar i svekrva odnosno punac i punica i snaha, odnosno zet/, dok su tu i tri porodična odnosa koja formularom nisu predviđena jer nisu ni česta, te je obaveza ustanove da to sama precizira.

Tako je prijedorski Dom zdravlja lani zabilježio nasilje zeta prema pašancu, bake prema unuku i bivše svekrve prema bivšoj snahi.

SRNA
Foto – ilustracija