Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da je Sabahudina Kajdića upoznao na Hambarinama (opština Prijedor), rekavši da je bio mlad momak sa dužom kosom i bradom te da ga je poznavao kao i ostale vojnike.

Zoran Inđić je ispričao da je na Hambarine došao 26. maja 1992. godine iz Modriče. Tu je zatekao vojsku koju nije poznavao, kao ni teren. Kako je rekao nije bilo dejstava.

“Pitao sam gdje su građani, rekli su da su u susjednom selu”, kazao je Inđić, dodavši da je razlog odlaska stanovništva bila vojska koja je zaposjela položaje.

On je objasnio da je tu ostao otprilike 15 dana, a u junu mjesecu ta jedinica je povučena, te nakon toga raspoređena u Gornju Puharsku.

Svjedok je rekao da je na Hambarinama upoznao osobu pod imenom Sabahudin, koju je opisao kao mladog momka sa dužom kosom.

Sudija Šaban Maksumić upitao je svjedoka da li je Kajdića poznavao površno ili malo bolje, a Inđić je odgovorio da ga je poznavao “kao i ostale vojnike”.

“Kajdić Sabahudina sam vidio gore kad sam bio”, kazao je Inđić, dodavši da ga nikad poslije nije vidio.

“Jedan mlad momak, koji je imao dužu bradu, koji je bio tu s nama”, objasnio je Inđić.

Sabahudina Kajdića optužnica tereti da je, kao pripadnik Treće čete Prijedorske motorizovane brigade Vojske Republike Srpske (VRS), učestvovao u odvođenju, ubistvu i fizičkom zlostavljanju civila iz mjesta Gornja Puharska.

Inđić je naveo da je na Hambarinama radio na ažuriranju spiskova za formiranje bataljona, dodavši da su bile tri komandne čete, a treća četa je bila u školi u Gornjoj Puharskoj.

Na upit Tužilaštva BiH da li mu je poznato da se u tom periodu pritvaraju lica muslimanske nacionalnosti, svjedok je rekao da mu to nije poznato.

Drugi svjedok Mile Jović ispričao je da je u Prijedoru radio kao saobraćajni policajac, a da je 1992. godine bio raspoređen u vojnu policiju, te im je zadatak bio da formiraju vod vojne policije.

“Usmeno su mi rekli: ‘Eto pošto si ti tu iz te branše, ti ćeš voditi ovu policiju’”, kazao je Jović.

Prema njegovim riječima, zadatak policije bio je suzbijanje kriminala i uspostavljanje javnog reda i mira.

“Uspijevali smo koliko smo mogli da suzbijemo taj kriminal”, naveo je on.

“Svaki policajac moj morao je da ima svoju legitimaciju sa fotografijom”, kazao je, dodavši da bez toga nisu mogli da vrše privođenja.

Na upit Tužilaštva da li su privođena lica muslimanske nacionalnosti, Jović je rekao da policija nije privodila.

“Nije privodila, nismo imali uslove za neka zadržavanja, privođenja”, kazao je Jović, objasnivši da je više bilo privođenja osoba koje su se vraćale sa ratišta.

Nastavak suđenja je 17. septembra.

BIRN