sud bihTužilaštvo BiH zatražilo je produženje mjera zabrane za Mitra Vlasenka, Radeta Vlasenka i Dragu Končara, koji su optuženi za zločin počinjen 1992. godine u Prijedoru. Odbrane su tražile da se mjere ublaže.

Tužilac Ćazim Hasanspahić obrazložio je kako se, od momenta kada su 13. juna određene mjere zabrane, činjenice i okolnosti nisu promijenile te da postoje dodatni razlozi za produžavanje ovih mjera.

“Potvrđivanje optužnice stvara dodatni motiv da optuženi prekrše mjere zabrane. Oni su počinili zločin u saizvršilaštvu sa pet-šest osoba protiv kojih se još uvijek vodi istraga”, kazao je Hasanspahić.

On je dodao da je zaštićeni svjedok S-4 na saslušanju rekao kako se u junu sastao sa optuženim Dragom Končarom, te da su 15 minuta raspravljali o činjenicama u vezi s predmetom.

“Nisam tražio mjeru pritvora jer je u tom momentu istraga bila pri kraju, ali mjere zabrane se nisu ispoštovale”, kazao je tužilac.

Branilac optuženog Končara Savan Zec rekao je kako se susret optuženog i tog svjedoka desio mjesec i po prije podizanja optužnice, te da taj mještanin nije znao da će postati svjedok Tužilaštva BiH. On je također zatražio ublažavanje mjera.

“On ne može otići u Prijedor na posao već dva mjeseca. Ako ova mjera bude ovako postavljena, direktno će uticati na to da on dobije otkaz”, kazao je branilac Savan Zec.

Odbrana prvooptuženog Mitra Vlasenka je zatražila da se umjesto zabrane napuštanja kuće odredi mjera napuštanja prebivališta.

“Moj branjenik ima poljoprivredno zemljište koje se nalazi nedaleko od kuće i od toga živi”, rekao je branilac Stanislav Branko.

Odbrana drugooptuženog Radeta Vlasenka je zatražila da se, zbog zdravstvenog stanja, mjere zabrane usklade i omoguće optuženom da posjeti ljekara u Prijedoru, kao i u Kliničkom centru u Banjoj Luci.

“On je teški bolesnik i stalno posjećuje ljekare. Tražimo da mu se to omogući uz prethodnu obavijest policijskih službenika”, rekla je braniteljica Zumreta Agagić-Bavčić.

Tužilaštvo se nije protivilo prijedlogu ublažavanja mjera zabrane.

Optuženima se na teret stavlja da su, kao pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), počinili zločine protiv čovječnosti.

Oni su optuženi da su od maja do jula 1992. godine, u okviru širokog i sistematičnog napada VRS-a, policijskih snaga i paravojnih formacija, učestvovali u progonu civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva s područja Prijedora.

Muškarci su nezakonito zatvoreni u logore Trnopolje, Omarska i Keraterm, a žene, djeca i starci prisilno protjerani s područja Prijedora.

Sud će naknadno odlučiti o prijedlozima obiju strana.

BIRN