Stambena, poslovna te izgradnja infrastrukture i drugih sadržaja koji definišu ukupan društveni standard stanovništva, podliježe određenim zakonitostima i definisana je čitavim nizom dokumenata, koji se donose na različitim nivoima za veće ili manje prostorne cjeline.
Prema najnovijim zakonskim propisima, strateški planovi uređenja prostora za nivo jedinica lokalne samouprave, donose se na 20 godina. Sa aspekta struke i provodivosti, to je određena povoljnost, jer postoje projekti od državnog interesa, koji moraju biti uvršteni u prostorno-plansku dokumentaciju lokalnih zajednica, a čija realizacija zahtijeva duži vremenski period. Jedna od pogodnosti novih propisa u ovoj oblasti je i mogućnost donošenja odluke o produženju perioda važenja određenog dokumenta, što je značajno i sa finansijskog aspekta, budući da se radi o dokumentima čija je izrada skupa, zahtijeva određenu proceduru i relativno dug vremenski period za donošenje.
Grad Prijedor je na posljednjoj sjednici Gradske skupštine, prije ljetne pauze, dobio novi urbanistički plan za period 2012/2032. godina. O ovom dokumentu razgovarali smo sa načelnikom Odjeljenja za prostorno uređenje Mirjanom Komljenović
Kakav je značaj urbanističkog plana kao jednog od dokumenata?
– Novi Urbanistički plan Prijedora, u skladu sa važećim zakonskim propisima, donesen je za period 2012/2032. godina. Treba imati u vidu da je ovo strateški dokument prostornog uređenja i da ga je Skupština usvojila nakon donošenja Prostornog plana grada Prijedora, odnosno opštine, jer tada Prijedor još nije imao status grada. To je drugi po redu strateški dokument koji prati postavljene opšte ciljeve uređenja prostora iz Prostornog plana, definiše ih i ostvaruje kroz izradu i realizaciju ovog dokumenta.
Prostorni plan obuhvata cijelo područje grada Prijedora. Na koji prostor se odnosi Urbanistički plan?
– Radi se o najvećem urbanom području, definisanom Prostornim planom opštine Prijedor. Riječ je o gradskom području, centralnom području koje obuhvata mjesne zajednice Centar 1 i 2 te, osim njih, ostale pripadajuće mjesne zajednice. To je uže urbano područje površine oko 2.700 hektara, a granica šireg obuhvata podrazumijeva prostor u površini od 7,2 hiljade hektara. Na tom prostoru će, prema procjenama, 2032. godine živjeti oko 53.000 stanovnika.
Pored zakonskih propisa i razvojnih planova takozvanog višeg reda, šta je još bilo bitno za donošenje kvalitetnog urbanističkog plana?
– Bilo je neophodno snimanje postojećeg stanja, te analiza svih problema koje već ima ovaj prostor, kada je u pitanju uređenje i razvoj. U tom smislu su napravljene analize u skladu sa potrebama stanovništva, te sa mogućnostima, napravljen je koncept, uz poštivanje svih ranije postavljenih ciljeva u dokumentima prostornog uređenja višeg reda. Dakle, definisani su urbanistički i regulatorni elementi na osnovu kojih su stvorene pretpostavke za razvoj i logično širenje ovog područja. Kroz plan namjene površina, podržan je koncept širenja najvažnijih prostora: stambena zona, odnosno zone poslovanja, sporta, rekreacije, zone društvene infrastrukture i ostale infrastrukture. Dakle, stvorene su pretpostavke da se u narednom periodu, uz poštivanje svih principa zaštite životne sredine, zatim ravnomjernog i održivog razvoja, ovaj prostor napravi što funkcionalnijim i da se stvore pretpostavke za, praktično, viši društveni standard.
Koji je pravac širenja urbanog područja Prijedora?
– Stambene zone uglavnom se šire u pravcu sjevera. To je logično i sa geografskih, ali i određenih karakteristika terena, reljefa. Drugi razlog opredjeljenja za ovaj pravac širenja stambene izgradnje su i, u posljednje vrijeme, sve češće i veće poplave. Zbog svega toga, urbano gradsko područje širiće se prema sjeveru u pravcu Novog Grada. Postojeće zone treba u dijelu rekonstruisati, nešto dograditi i izgraditi predviđenu infrastrukturu radi stvaranja boljeg standarda i funkcionalnijih zona, koje će biti i na bolji način povezane sa drugim područjima grada Prijedora. Kad pominjem infrastrukturu, posebno bih istakla infrastrukturu koja je planirana na području države i Republike Srpske, a koja je podržana Prostornim planom Republike Srpske. Radi se naročito o autoputu Banja Luka – Novi Grad, te o gasovodu. Linijski koridori tih infrastrukturnih objekata praktično prolaze i kroz urbano područje teritorije grada Prijedora. Koridori su sada tačno definisani, usklađeni sa prostornim planovima RS i Prijedora. Ti infrastrukturni objekti gradiće se u jugozapadnom dijelu i idu obodom šire zone zaštite vodozahvata. Predviđeno je da autoput prelazi rijeku Sanu negdje sjeverno od Vijadukta prema Prijedoru.
Šta donošenje ovog dokumenta znači sa aspekta uređenja prostora i usvajanja drugih dokumenata?
– Značajno je istaći da se, usvajanjem ovog dokumenta prostornog uređenja, stvaraju pretpostavke za bolje uređenje i razvoj ovoga prostora, te primjenu odluka o uređenju prostora i građevinskog zemljišta, koje je Skupština grada, takođe, usvojila na jednoj od prethodnih sjednica. Ovo je, da kažemo, krovna odluka na osnovu Zakona o uređenju prostora i ostalih propisa donesenih na osnovu tog zakona, koja obrađuje četiri važne oblasti uređenja prostora. Na osnovu ove odluke ćemo efikasnije, brže, kontrolisanije graditi prostore, jer ćemo brže izdavati građevinske dozvole. Jedna od tematskih karti, koja je jako važna u ovom dokumentu prostornog uređenja, jeste karta prioriteta izrade dokumenata prostornog uređenja nižeg reda, dakle regulacionih planova, na osnovu kojih se neposredno izgrađuju objekti i izdaju dozvole. U tom smislu su identifikovani i uneseni svi dokumenti prostornog uređenja nižeg reda, koji su već urađeni za ovaj prostor, zatim oni koji su u fazi izrade, te oni koje je potrebno prioritetno uraditi, da bi se ostvario kontinuitet u uređenju prostora, izdavanju dozvola, uopšte izgradnje ovog prostora.
Urbanistički plan je ozbiljan dokumenat, koji ne može raditi bilo ko.
– Nosilac pripreme je Odjeljenje za prostorno uređenje Gradske uprave Prijedor, nosilac izrade ovog dokumenta prostornog uređenja je stručna organizacija Urbis – Centar, doo Banja Luka.
Predstavnici Urbis – Centra, prilikom prezentacije Urbanističkog plana Prijedora pred odbornicima Gradske skupštine, pohvalili su kontinuitet u izradi prostorno-planske dokumentacije grada Prijedora.
– U posljednjih desetak godina smo jako posvećeni upravo segmentu izrade dokumenata prostornog uređenja. Mi smo jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave koja ima Prostorni plan, Urbanistički plan, kao dva strateška dokumenta prostornog uređenja, na čemu se bazira razvoj i uređenje prostora. Iz toga proizilazi brzina, efikasnost i jeftinija građevinska dozvola, odnosno to je preduslov za izradu i donošenje dokumenata nižeg reda, kao što su regulacioni planovi. U posljednjih desetak godina, uradili smo preko 26 regulacionih planova. Izmjenom i donošenjem novog zakona o uređenju prostora, dobili smo još neke strateške dokumente uređenja prostora tipa zoning planova, koji će obuhvatati malo veće prostore i na drugačiji način definisati parametre za blokove. U narednom periodu, akcenat aktivnosti stavićemo na izradu zoning planova. To je nešto novo u oblasti prostornog uređenja. Nešto su fleksibilniji od regulacionih planova pa ćemo vidjeti kako će to funkcionisati u praksi.
BRŽE I JEFTINIJE DO GRAĐEVINSKE DOZVOLE
– Mi smo jedna od rijetkih jedinica lokalne samouprave koja, pored Prostornog i Urbanističkog plana, ima i Prostorni plana posebne namjene Nacionalnog parka. Imamo tri strateška dokumenta. To je maksimum i ne znam da li još neka lokalna zajednica ima sve strateške dokumente prostornog uređenja kao Prijedor. To će nam omogućiti bolju kontrolu uređenja građenja, brže izdavanje i, za naše građane, jeftiniju građevinsku dozvolu – naglasila je Komljenovićeva.
Kozarski vjesnik