Rad policije u zajednici ključni je element prevencije incidenata i krivičnih djela počinjenih iz mržnje, rekao je danas u Prijedoru načelnik Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske Dalibor Ivanić.
“Forume za bezbjednost zajednica nije dovoljno formirati. Oni moraju biti živa priča, kao što je to slučaj u Prijedoru, evo, skoro 20 godina”, rekao je Ivanić na radionici za službenike Policijske uprave Prijedor o krivičnim djelima počinjenim iz mržnje koju danas i sutra u ovom gradu organizuje Misija OEBS-a u BiH.
Ivanić je naveo da, kada je riječ o ovakvim slučajevima, MUP Srpske evidentira u prosjeku jedan i po mjesečno, što nije realno stanje.
“Dva su razloga za to. Ili se djela ne prijavljuju ili, i kada se prijave, ne bivaju kvalifikovana kao takva”, naglasio je Ivanić.
Prema njegovim riječima, od 56 prekršajnih naloga samo jedan je završio u sudskom odlučivanju, a činjenica da je realizovano 55 prekrašaja ukazuje na to da su počinioci svjesni izvršenja.
“Uloga medija je od izuzetnog značaja u smirivanju tenzija, predstavljanju pozitivnih primjera i jačanju povjerenja u policiju, a policija bez građana ne može funkcionisati i mora se otvarati ka javnosti”, ukazao je Ivanić.
Tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci Dalibor Vrećo pojasnio je da u krivičnom zakonodavstvu Republike Srpske postoji 12 krivičnih djela u kojima kvalifikatorna okolnost može biti mržnja, te dva krivična djela u kojima je mržnja sadržana, a to su javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje i nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu.
“U Republici Srpskoj zakonodavstvo prepoznaje mržnju kao društveni problem i zato je zakonodavac izjednačio mržnju sa svim drugim kvalifikatornim okolnostima sa pozicije zaprijećene kazne. Tako je za silovanje propisana kazna zatvora od tri do 10 godina, a za silovanje gdje je prisutna i mržnja pet do 15 godina. Po Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, države imaju obavezu da procesuiraju nasilje motivisano predrasudama”, naveo je Vrećo.
Saša Bojanić iz OEBS-a rekao je da ova organizacija u BiH vodi svoju bazu podataka o incidentima počinjenim iz mržnje počev od 2013. godine i da je do danas zabilježeno 1.300 potencijalnih slučajeva, od kojih je formirano 390 predmeta, a kvalifikaciju krivičnog djela iz mržnje ima sedam slučajeva, od kojih su dva u postupku.
“Od izuzetnog je značaja kada policija reaguje redovno i adekvatno, a posebno treba imati u vidu kakve posljedice u društvu mogu stvoriti takva djela ako se ne reaguje”, poručio je Bojanić.
Sutra će u nastavku radionice biti predstavljen Akcioni plan prevencije incidenata i krivičnih djela počinjenih iz mržnje i predrasuda na području grada Prijedora za period 2022-2026. godine.
SRNA