Iako je još u junu prošle godine direktor Poreske uprave Republike Srpske Zora Vidović izjavila da su poreznici utvrdili efekte transfernih cijena u prijedorskom “Arcelor Mittalu”, čime je budžet RS oštećen za desetine miliona KM, u ovoj instituciji uporno odugovlače sa objavljivanjem zvaničnog izvještaja. Sada za CAPITAL tvrde da je „ponovljena opsežna poreska kontrola u završnoj fazi te da je preostalo da se sačini zapisnik“. Međutim, u “Mittalu” navode da inspektore nisu vidjeli pune dvije godine.

“Poreska kontrola ‘ArcelorMittala’ Prijedor je u završnoj fazi. Nakon sačinjavanja zapisnika isti će biti dostavljen imenovanom poreskom obvezniku, a kada rješenje o izvršenoj kontroli bude konačno biće objavljeno na internet stranici Poreske uprave RS”, navedeno je u pisanom odogovru za CAPITAL iz PU RS.

Vidović je u prošlogodišnjoj izjavi za našu redakciju istakla da utaja poreza i te kako postoji te da su „i kod prve kontrole bili u pravu, ali da su se tada ispriječili proceduralni razlozi za koje je sud utvrdio da nisu po zakonu“.

„Nismo proširili period kontrolisanja u odnosu na prvi izvještaj. Kada su proceduralni razlozi u pitanju, sud je utvrdio da agencija „CRU Consulting“ iz Londona nije ovlaštena da radi kontrolu transfernih cijena. Naravno da nije ovlaštena, jer to rade samo poreske uprave, ali njihova analiza apsolutno je validna i zasniva se na činjenicama i kretanjima tih cijena u svijetu i kretanjima cijena baš te rude koja se nalazi u Prijedoru. Sada kontrolu radimo u vlastitoj režiji, uz pomoć stručnjaka“, istakla je tada.

Direktor “Arselor Mittala” Mladen Jeleča danas za CAPITAL kaže da poreznici dvije godine nisu ušli u firmu.

“Ne znam u kojem smjeru ide kontrola. Kod nas nisu dolazili niti se bilo šta promijenilo. Nemamo nikakvu saradnju po pitanju utvrđivanja transfernih cijena niti nas je ko šta pitao”, tvrdi Jelača.

Inače, PU RS je pretprošle godine utvrdila da „Mittal“ svojoj željezari u Zenici prodaje rudu po nižim cijenama od tržišnih i na taj način, osim utaje poreza, umanjuje i dobit zajedničkog preduzeća od čega polovina pripada državi. Kontrola je pokazala cifru od 50 miliona KM utajenog poreza.

S druge strane, u „Mittalu“ su tvrdili da cijena koju su nadležni organi koristili u svojoj procjeni poreskog dugovanja ne oslikava tržišnu realnost i komercijalno je neprihvatljiva, kako za Zenicu, tako i za bilo kojeg drugog kupca.

Predstavnici Mittala su ranije istakli da su nezavisni eksperti potvrdili da je pozicija kompanije „ArcelorMittal“ iz Prijedora o ovom pitanju ispravna.

“Ljubija” ipak na prodaju

Vlada RS krajem prošle godine izbacila je Rudnik željezne rude „Ljubija“ sa liste strateških preduzeća, što znači da državni kapital u ovom rudniku sada može biti privatizovan bez saglasnosti Narodne skupštine RS, koja je prethodno odbila njenu prodaju firmi „Israeli Investment Group“.

Evgenij Zotov, direktor firme “Israeli Investment Group”, koja je tri puta dostavljala ponudu za kupovinu 65 odsto akcija „Ljubije“, kazao je da će rudnik kupiti onaj ko ponudi veću cijenu te da “sada nema Narodne skupštine”.

S druge strane, Jelača kao predstavnik “Mittala” kazao je da će odluku o eventualnoj kupovini ipak donijeti centrala ove firme u Londonu.

Političke igre u rudniku

Privatizacija RŽR „Ljubija“ podigla je prašinu u javnosti s obzirom na to da su vladajuće stranke u RS imale različite stavove po ovom pitanju. Dok su SNSD i SP podržavali kompaniju “Israeli Investment Group”, čija ponuda je bila finansijski bolja, DNS se protivio prodaji ovom investitoru i podržao punudu „Arcelor Mittala“ iz Londona sa kojim RŽR „Ljubija“ ima zajedničko preduzeće u Prijedoru „Arcelor Mittal“.

Upravo zbog stava DNS-a Vlada je dva puta povlačila odluku o prodaji državnog kapitala sa sjednice NSRS, a treću odluku, koja je pred poslanicima bila prošle godine, nije povukla i ponovo je predložila da se državni kapital u RŽR „Ljubija“ proda firmi “Israeli Investment Gruop“. Ona je za 65 odsto akcija „Ljubije“ ponudila 92 miliona KM, dok je „Arcelor Mittal“ ponudio 63,6 miliona KM. Međutim, ta odluka nije dobila podršku u NSRS jer su protiv glasali upravo poslanici DNS-a.

Capital.ba