Tačku na zajednički život u Srpskoj prošle godine su stavila 974 para, a ako je suditi na osnovu podataka statističara svaki drugi brak pukne do devete godine.

Prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku, u Srpskoj se lani na ovaj korak odlučilo za devet parova više u odnosu na godinu ranije. Najviše razvoda, stoji u godišnjem izvještaju zavoda, zabilježeno je u Banjaluci i to 206, za 81 više nego u Bijeljini, dok je bračni krah u Prijedoru doživjelo 80 parova.

Statistika kaže da čak 2% parova u Srpskoj prošle godine nije izdržalo ni godinu u braku, dok se između prve i četvrte godine zajedničkog života razvelo 21,7 % supružnika. Bračni brodolom između pete i devete godine zajedničkog života doživjelo je 22 odsto parova.

– Na 1.000 sklopljenih brakova razvedeno je 178 brakova. Prosječna dob muškaraca pri razvodu braka lani je iznosila je 43,3, a kod žena 39,2 godine – navedeno je u izvještaju.

Do kraha bračne zajednice, prema riječima stručnjaka, uglavnom dolazi u situacijama kada jedan partner odbija da učestvuje u podjeli poslova, zatim tu je i alkohol koji sa sobom nerijetko povlači i porodično nasilje.

Da mnogi odluče da stave tačku na zajednički život između pete i devete godine potvrđuje nam i socijalni radnik – porodični terapeut Centra za socijalni rad Banjaluka Snježana Maksimović. Ona kaže da je i tada najveća vjerovatnoća za bračni brodolom.

– Supružnici se razvode najčešće iz razloga što ne znaju komunicirati, nisu otvoreni i jasni u onome šta žele. Mnogi svom partneru ne govore šta žele, nego od njega očekuju da prepozna potrebe druge polovine, jer smatraju da “ako me voliš, znaćeš šta mi treba”. Na naše pitanje: “Šta vam treba od vašeg partnera”, oni najčešće nemaju odgovor, samo kažu razumijevanje – kazala je Maksimovićeva.

Dodala je da ima i onih partnera koji vrlo često, iz nekog razloga, ne uvažavaju potrebe drugog.

– Primjera radi, supruge često podsjećaju kako muževe stalno navode da prošetaju zajedno sa djecom. Muževi uglavnom smatraju da je to glupo, ali to ne znači da je on loš i da mu nije stalo. Jednostavno muškarci to drugačije doživljavaju. Dakle, ne uvažavaju potrebe onog drugog partnera, jer misle da je to nevažno – objasnila je Maksimovićeva.

Prema njenim riječima, vrlo često se ispostavi da su brakovi “tanki” tek kada se djeca rode.

– Krivac za razvod nikako nisu djeca, nego se po njihovom rođenju vidi ko je spreman koliko da učestvuje. Parovi dok su sami mogu biti i bez ručka, ali kad beba stigne onda mora biti novca i za pelene, kašice i sve ostalo – istakla je Maksimovićeva i dodala da mladi ljudi nisu spremni da se puno žrtvuju.

S druge strane, veliku grešku, smatra ona, prave i roditelji koji djecu savjetu da ne trpe ništa u braku, nego da se ako ne ide vrate kući. Ona je istakla da ljubav nije svemoguća i ne može riješiti sve probleme te poručila da se uspješan brak zasniva na dobroj komunikaciji.

Advokat Marijana Blagojević iz Banjaluke kaže je da je u posljednje dvije godine primjetan veći broj zahtjeva za razvod braka, najviše mlađih parova sa malom djecom.

– Procedura razvoda može da potraje i do pola godine, osim ako se ne radi o sporazumnom razilaženju, kada završimo i za mjesec jer uglavnom sve bude gotovo na jednom ročištu – rekla je Blagojevićeva.

VJENČANI
U Srpskoj je tokom prošle godine sklopljeno 5.471 brak, što je za 56 manje u odnosu na prošlu godinu. Prema posljednjim raspoloživim podacima Evrostata za 2022. godinu, stopa nupcijaliteta u EU-27 iznosila je 4,2 sklopljena braka na 1.000 stanovnika, dok je lani u Srpskoj ona iznosila 4,9 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika.

Glas Srpske