Većina toplana u RS od početka oktobra održava radijatore toplim iako im probleme stvara nabavka enegrenata, česti kvarovi, te milionski dugovi građana i privrednih subjekata.
U toplanama ističu da im najveće glavobolje zadaju neredovne neplatiše i stare toplifikacione mreže zbog čega su kvarovi sve učestaliji.
U banjalučkoj “Toplani” kažu da su od početka sezone imali oko 60 kvarova.
– Dotrajalost toplifikacione mreže je najveći problem, ali uz maksimalan napor da ih što hitnije otklonimo, u ovoj sezoni bilježimo najmanji broj reklamacija – kaže portparol “Toplane” Žaklina Mijatović.
Prema njenim riječima, ova toplana godišnje prosječno ima oko 250 kvarova, što je 15 puta više od evropskog prosjeka. Dodala je da, kao i prethodnih godina, nemaju zaliha mazuta za čitavu sezonu, ali se uzdaju u pomoć grada i Vlade RS.
Direktor prijedorske “Toplane” Ljiljana Despotović kaže da su prelaskom na drvnu biomasu i puštanjem grijanja svih 24 časa žalbe građana sveli na minimum.
– Prelazak na drvnu biomasu je bio pun pogodak jer smo mazut plaćali oko 4,5 miliona po sezoni, a sada za biomasu trošimo oko 2,25 miliona KM – pojasnila je Despotovićeva.
Grijanje u Gradišci počelo je 5. oktobra, deset dana prije zvanične sezone, a toplana u ovoj opštini bilježi mali broj kvarova, pa je i broj žalbi građana zanemarljiv.
– Najveći problem nam predstavlja održavanje sekundarnih instalacija, jer građani ne znaju kako da ozrače radijatore. Prvi prekid u snabdijevanju imali smo u utorak, jer je došlo do kvara na vrelovodu – kaže rukovodilac u “Toplani” Branko Usorac i dodaje da za ovu sezonu imaju dovoljno energenta.
Bijeljinska “Gradska toplana” kuburi sa nabavkom energenta, a zbog nedostatka novca zalihe uglja im ne premašuju pet dana. U novembru su zbog nestanka uglja imali prekid u isporuci grijanja oko desetak časova.
– Od uplata korisnika zavisi i mogućnost povećanja nabavke energenta kako bismo stvorili zalihe za deset dana. To nam je i te kako potrebno jer idu praznici, neradni dani i loše vrijeme kada je nemoguće, sve i da imamo novac, nabaviti ugalj – rekao je direktor ovog preduzeća Radomir Marjanović.
U čelinačkoj toplani kažu da se korisnici njihovih usluga rijetko žale na toplotu radijatora, a problem im stvara to što rudnik “Stanari” insistira na plaćanju i izvozu uglja za cijelu sezonu do 25. decembra.
– To nam predstavlja problem jer nemamo 300.000 KM da im damo odjednom – rekao je direktor “Toplane” Nedeljko Babić istakavši da će ugalj koji uspiju da kupe biti dovoljan za januar, a nakon toga će energent nabavljati u FBiH.
U Doboju bez problema
Direktor “Toplane” u Doboju Zdravko Petrović kaže da ova grijna sezona u njihovom preduzeću protiče bez problema, a muče ih jedino neredovne platiše.
– Imali smo kvalitetan remont zbog čega nema kvarova, a gubici na mreži su minimalni. Na lageru imamo oko 30.000 tona uglja, što je dovoljno za cijelu sezonu. Ni građani nam se ne žale na toplotu radijatora, tako da ova sezona protiče u najboljem redu – rekao je Petrović.
Cijene grijanja (po kvadratu stambenog prostora)
Plaćanje na 12 mjeseci
Čelinac – 1,34 KM
Gradiška – 1,65 KM
Prijedor – 1,73 KM
Banjaluka – 1,65 KM
Plaćanje na šest mjeseci
Doboj – 2,24 KM
Bijeljina – 2,75 KM
Glas Srpske