Grupa za koordinaciju za sprečavanje nasilja u porodici grada Prijedora pokrenula je inicijativu za održavanje sastanka predstavnika subjekata zaštite od nasilja u porodici sa predstavnicima aktiva direktora i stručnih službi osnovnih i srednjih škola što bi doprinijelo širenju informacija o načinima postupanja u slučajevima porodičnog i rodno zasnovanog nasilja koji se tiču i djece školskog uzrasta.
Načelnik Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i pronatalitetnu i demografsku politiku grada Prijedora Olivera Brdar Mirković rekla je na današnjem sastanku da bi se na taj način mogli animirati zaposleni u školama da se više uključe u ovu problematiku.
“Na taj način bi se i obrazovni sistem bolje upoznao o novom protokolu i tijelu koje grad ima od prošle godine u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, kao i radu multisektorskog tima. Posebno je važno da informacije dođu i do nastavnika, naročito odjeljenskih starješina”, naglasila je Mirkovićeva, koja je koordinator ove grupe.
Buduću da i sama dolazi iz prosvjete, Mirkovićeva je rekla da prosvjetari ponekad ne reaguju na neke pojave iz bojazni da će nešto pogrešno učiniti, pogotovo u situacijama kada se od njih očekuje i zahtijeva angažman u segmentima koji nisu njihova primarna djelatnost.
“U današnje vrijeme takvih je zahtjeva sve više, kako prema nastavnom kadru, tako i prema stručnim službama – psiholozima i pedagozima”, istakla je Mirkovićeva.
Socijalni radnik iz Centra “Sunce” LJubica Ivetić, koji pohađaju djeca atipičnog razvoja, rekla je da škole treba da od ostalih subjekata zaštite dobijaju informacije o svojim đacima koji su na bilo koji način obuhvaćeni postupanjima u slučajevima porodičnog nasilja.
Psihijatar priejdorskog Doma zdravlja Goran Račetović izjavio je da i dalje postoji nesklad u broju prijava raznim subjektima zaštite.
“Ako Centar za socijalni rad ima 32 prijave, a Dom zdravlja u istom periodu tri, mi ne znamo šta je sa zdravstvenim stanjem ostalih žrtava”, naveo je Račetović, te podsjetio da žrtve u Prijedoru imaju besplatnu zdravstvenu zaštitu na primarnom nivou.
Sudija prijedorskog Osnovnog suda Nebojša Manojlović rekao je da je imao neuobičajen slučaj, gdje se žena, žrtva nasilja, obratila direktno sudu i zatražila hitne mjere zaštite, koje je i dobila.
On je naveo da je uobičajeno da takve mjere od suda traže ili policija ili centri za socijalni rad.
Socijalni radnik iz Centra za socijalni rad Prijedor Dragana Grujičić podsjetila je da to pravo imaju i žrtve nasilja, odnosno Zakon im daje mogućnost da se same, nevezano za bilo koju instituciju, obrate sudu i zatraže hitne mjere.
“I Fondacija `Udružene žene` iz Banjaluke sačinile su uniformne obrasce za to, tako da žrtve vrlo jednostavno mogu od suda da zatraže takvu vrstu zaštite”, dodala je Grujičićeva.
Ona je navela da je za prva tri mjeseca ova ustanova imala 32 prijave porodičnog ili rodno zasnovanog nasilja, a da ih je lani u isto vrijeme imala za 50 odsto više, odnosno 48.
“S druge strane, imamo znatno povećanje sistemskih mjera prema počiniocima, i to hitne mjere, dvije zaštitne mjere i jedan pritvor”, istakla je Grujičićeva.
Grupa za koordinaciju za sprečavanje nasilja u porodici konstituisana je u novembru prošle godine. Sastajaće se tromjesečno, dva puta godišnje izvještavaće o radu Gradsku upravu, a jednom godišnje Vladu Republike Srpske.
Čine je predstavnici svih institucija koje su u martu prošle godine potpisale protokol o postupanju u slučajevima nasilja u porodici, osim predstavnika priejdorskog Okružnog suda.
U Prijedoru protokol o postupanju subjekata zaštite od porodičnog nasilja postoji još od 2010. godine – 10 godina prije nego je to postala zakonska obaveza, kao i multisektorski tim sačinjen od devet subjekata zaštite koji se sastaju svakog mjeseca i predstavljaju i diskutuju svaki pojedinačni slučaj i prijavu.
SRNA