Udruženja za zaštitu potrošača u javnosti se ponekad doživljavaju kao neko ko štiti neplatiše, ali je to pogrešna percepcija, ocijenila je Murisa Marić iz prijedorskog „DON-a“, jednog od najaktivnijih i najstarijih udruženja iz ove oblasti u BiH.

„Mi štitimo savjesne potrošače, a u slučaju onih koji to nisu, mi ustvari štitimo prodavce roba i davaoce usluga. Mi jedni drrugima nismo neprijatelji nego partneri u procesu“, rekla je Marićeva danas u Prijedoru na okruglom stolu u okviru projekta „Prava potrošača korisnika ekonomskih usluga“ koji „DON“ realizuje uz podršku Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske.

Ona je navela primjer radnice jedne opštinske uprave u Republici Srpskoj koja živi i radi u toj lokalnoj zajednici, a odbija da plaća usluge vodovoda i odvoza otpada pod izgovorom da ima dvojno državljanstvo i posjedovanje pasoša Srbije smatra osnovom da ne plaća račune.

„Nama se za savjet i pomoć obratila ta opštinska uprava. Nije u pitanju prijedorska regija, ali mi smo lani imali 1942 predmeta iz oblasti zaštite potrošača iz čak 40 lokalnih zajednica. Imali smo i jedan bračni par koji je došao u naše prostorije da se žali na račune za vodu. Pozovemo `Vodovod`, saznamo da nisu nikad marke jedne platili za vodu, a žive na toj adresi već nekoliko godina, i kažemo im da oni nemaju porblem sa račinima već sa svojim neplaćanjem. Ja obično takve ljude pitam jesu li se jutros u svojoj kući umili, kafu skuvali“, ilustrovala je Marićeva.

Ona je podsjetila na obavezu gradskih i opštinskih skupština da donesu ili zanove odluke o pružanju usluga odvoza otpada, javnom vodovodu i kanalizaciji, toplotnoj energiji, grobljima i pogrebnoj djelatnosti i komunalnoj naknadi, bez obzira na to da li će te odluke imati i neke nepopularne mjere od kojih se politika često suzdržava u izbornim godinama.

„Mi stalno naglašavamo da su svi birači i potrošači. Beba čim se rodi, potrošač je. Nedonošenje odluka – kojima se uređuju i cijene usluga, ne donosi dobro nikome. Želimo uređen sistem, a ne da kaskamo, da moljakamo, da čekamo. Lokalne samouprave su nadležne za donošenje ovih odluka, a odgovorne za nedonošenje. Zakon o zaštiti potrošača imamo već deset godina i udruženja za zaštitu potrošača više se ne mogu zaobilaziti“, dodala je ona.

Takođe je podsjetila na obavezu formiranja savjeta za zaštitu potrošača pri lokalnim samoupravama i komisija za rješavanje reklamacija potrošača u javnim preduzećima koja pružaju ekonomske usluge, te najavila da će udruženja od inspekcijskih organa tražiti da obave kontrolu nad ovom zakonskom obavezom.

„Zahvaljujući radu ovih komisija, u pravilu na 1.000 neplatiša kada se pošalju opomene dugove u roku od mjesec dana plati njih 300, za 350 se omogući plaćanje u ratama, 150 plati račune ne navodeći vremenski period na koji se uplata odnosi ni tačan iznos, u oko stotinu slučajeva potrošač nije nađen na terenu iz niza razloga, a stotinu je utuženo“, navela je Marićeva i predstavila novčane benefite rada komisija u smislu poboljšanja naplativosti.

Ona je pozvala potrošače koji su dužnici da iskoriste mogućnosti plaćanja duga prije nego dođu do suda jer će tada bez potrebe biti izloženi dodatnim troškovima od minimalno 120 KM.

„Treba da budu svjesni da u sudskim rješenjima o izvršenju nisu oslobođeni kamata, a ako dug rješavaju prije suda onda im i preduzeće izlazi u susret gdje se odricanjem dijela kamata odriče vlastite dobiti“, istakla je Marićeva.

Poredeći vrijeme kada se „DON“ počeo baviti zaštitom potrošača /2008. kada je prvi zakon donesen na nivou BiH, a 2012. u Republici Srpskoj/, Marićeva kaže da se tada radilo samo na edukaciji, da im se niko od potrošača nije obraćao, da se počeo raspitivati najprije krug prijatelja i poznanika ljudi angažovanih u udruženju, pa tek onda se to počelo širiti.

„Sada, na primjer, imamo ljude koji nam se prije kupovine robe ili plaćanja usluge jave i pitaju koja prodavnica ili servis nema ili ko ima najmanje reklamacija. Naročito nam je drago da to rade i mladi ljudi, najčešće kada kupuju tehniku ili onlajn trgovinu. To su mladi kojih dobar dio ne zna popuniti uplatnicu pravilno niti popisati stanje na mjernom uređaju i tu uvijek ima prostora i potrebe za edukacijom“, zaključila je Marićeva.

Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici Ministarstva trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske, predstavnici lokalnih samouprava i pružalaca ekonomskih usluga grada Prijedora i opština Novi Grad, Kozarska Dubica, Kostajnica i Oštra Luka, predstavnici Republičke uprave za inspekcijske poslove i Udruženja građana „Toper“ iz Doboja.

SRNA