Nada Kesić (67) iz Prijedora decenijama se bavi izradom ručnih radova, ali vjerno čuva i rukotvorine svoje majke i bake.

Za Srpskainfo priča da je među ručnim radovima koje je naslijedila, njoj najdragoceniji peškir koji je vezla njena baka.

– Prvo ga je moja majka naslijedila, a sada je kod mene. I rado ga nosim na sve manifestacije koje su posvećene ručnim radovima i sa ponosom pokazujem ljudima kako se nekada vezlo – priča ona.

Tvrdi da je ovaj peškir izrađen prije jednog vijeka.

– Moja majka je živjela 90 godina i umrla je prošle godine, a pošto ga je ona naslijedila od svoje majke, mislim da je izrađen prije najmanje 100 godina – zaključuje Nada.

Vezeno cvijeće

Navodi da ovaj mali peškir odaje tajnu tradicionalnog veza i motiva, ali i nosi dašak nekadašnjeg načina života.

– Na njemu je sitni rad, ukrašen je vezenim cvijećem i riječima „Dobro jutro“. Ovim peškirićem ukućani su brisali ruke i lice nakon jutarnjeg umivanja. Ovakvih peškira više nema, sada svi imaju frotirne peškire – kaže ona.

Dodaje da je bilo onih koji su predlagali da se ovaj peškir izloži u prijedorskom Muzeju ili pokloni nekom manastiru. Međutim, Nada ga vjerno čuva u svom vlasništvu.

Pored njega, ima još starina, među kojima su nekadašnje torbice, pregače i laneni stolnjaci koje je vezla njena majka.

Tkanje

Nada je vlasnica i tkalačkog stana i rado pronalazi vrijeme za tkanje.

– Radila sam nošnje, pregače, starinske prnje. To ću sada zimi više da radim i tkaću jer više vremena provodim u kući – priča ona.

Dodaje da plete i priglavke te da sve svoje ručne radove proda.

– Imam svoje mušterije i ovo mi je dodatni izvor zarade, jer sam naslijedila porodičnu penziju, koja je mala. Pomažu mi sin i kćerka, ali ja volim da sama zaradim i radiću ovo dok god budem mogla – ističe ona.

Običaji

Navodi da bi rado svoje znanje podijelila sa ženama koje ne znaju da pletu ili vezu. Tvrdi da se srpski običaji još njeguju.

– Naprimjer, naručuju mi često vezene peškire za svadbe. Jedan peškir, koji je dug tri metra i širok 40 centimetra, ukrasim i čipkom koja je ručni rad, i on košta 25 maraka. Za izradu jednog tog svadbenog peškira treba mi šest, sedam dana – tvrdi Nada.

Pored izrade ručnih radova, Nada unazad par godina skuplja i ljekovito bilje.

– Sve bilje berem u Velikom Palančistu, ima nekih 15-ak vrsta koje skupljam i sušim. To su kantarion, majčina dušica, kunica, preslica, matičnjak. Imam dosta ljekovitog bilja i u svojoj bašti – priča ona.

Dodaje da u prirodi skuplja i šipak, a u svom voćnjaku bere i suši voće za koje naglašava da nije prskano hemijskim sredstvima.

Mašina za sušenje

Budući da Nada želi ozbiljno da se bavi sušenjem bilja i voća, nabavila je i mašinu za sušenje.

– Ta mašina ima pet nivoa i sve voće sušim u njemu. Tako sebi pravim i domaću vegetu. Navodno se može i meso sušiti u njoj, ali još to nisam probala – kaže Nada.

EuroBlic-srpskainfo.com

Povezane vijesti

POČELO „SELO VESELO 2019“: MISKA GLAVA PRVI FINALI... Prva ovogodišnja kulturno-zabavna manifestacija „Selo veselo“ održana je ove nedjelje, 16. juna u Ljeskarama. Brojni posjetioci, i po lošim vremens...
KUPAČI UŽIVALI NA TRI BAZENA I NA TOBOGANIMA Besplatnim kupanjem otvoren je vodeni park u Kozarcu kod Prijedora koji se prostire na površini od oko 7.200 kvadratnih metara. Povodom otvorenja ...
POMOZIMO PORODICI LUKIĆ: UPRKOS TEŠKOM OBOLJENJU O... Ognjen Lukić (18) iz Podgrađa kod Prijedora uprkos teškom oboljenju, multiploj sklerozi, svojim verdrim duhom, pozitivnim stavom i raznim aktivnostima...
STOTINU UČESNIKA IZLETA ZA ZAŠTITU SANE POSLALO AP... "Sana mora da se hitno zaštiti", poruka je koju je poslalo preko stotinu učesnika izleta za zaštitu ove rijeke, a koji je organizovala Koalicija za Sa...
PREŽIVIO ČAK 67 UBODA STRŠLJENOVA: DRVOSJEČA POSTA... Čuda se dešavaju - kratko kaže skromni šumar Radenko Mršić (49) iz Oštre Luke, dok objašnjava kako je preživio ubod roja opasnih stršljenova. Sjeća...
TAMBURA ZAŠTITNI ZNAK PRIJEDORSKOG SELA BREZIČANI ... Prijedorsko selo Brezičani jedinstveno je na ovim prostorima jer je „dobilo“ veliki muzički festival. I to ne bilo kakav, već Međunarodni festiva...
KOALICIJA ZA SANU: IZLET ZA ZAŠTITU RIJEKE SANE Pozivamo Vas da nam se pridružite u nedjelju 9. juna 2019. godine, povodom Dana rijeke Sane i Svjetskog dana životne sredine, na samim izvorima rijeke...
HUMANOST NA DJELU ZA DEJANA ČETIĆA IZ PRIJEDORA &#... Tridestdvogodišnji Dejan Četić iz Prijedora zbog teške bolesti od rođenja je nepokretan i vezan za krevet. Zbog situacije u kojoj se nalazi u potpunos...