bosnia storm chasers (1) nedimDok se većina ljudi skriva za vrijeme nevremena, oni se vode izrekom popularnom u Dalmaciji: „U svakom nevremenu se mora lično učestvovati”.

Uspjeli su „uhvatiti“ brojna grmljavinska nevremena, razorne oluje, ali poput najvećih zabilježili su čak i tornado!

“Nije nam teško ni cijelu noć ostati budnima da bismo uživali u oluji. Kod nas oluje nisu ni približno jake kao na primjer na Jadranu ili pak u SAD-u, s toga možemo zaključiti da smo za naše podneblje neustrašivi”, rekao je Prijedorčanin Kristijan Vujčić za MONDO.

Da i u BiH postoje mladi entuzijasti, opčinjeni metereologijom i klimatologijom, ali i fotografijom dokaz su upravo Kristijan Vujčić i Nedim Sladić koji su osnovali prvu bh zajednicu „lovaca na oluje“ 2014. godine, nakon što su našu zemlju pogodile ekstremne vremenske neprilike.

bosnia storm chasers (4) kristijan“Povod „udruživanja“ je 2014. godina koja je donijela najtopliji januar i februar u posljednjih 125 godina, vrlo svježe proljeće i ljeto, a s njim i nezapamćene majske i avgustovske poplave koje su pogodile centralni, sjeveroistočni i sjeverozapadni dio Bosne i Hercegovine”, kaže Vujčić.

Da je ekstremno vrijeme sve više prisutno u BiH i da ovi lovci itekako imaju posla pokazuje i stvaranje brojnih pijavica na našim prostorima. “Bosnia Storm Chasersi” su, iako postoje nešto više od godinu dana, uspjeli zabilježiti brojna grmljavinska nevremena, oluje, ali i tornado!

“Nedim je 2014. godine „uhvatio“ tornado, a 2015. godine „funnel cloud“ nad morem u okolini grada Saranda (južna Albanija). Ja sam zabilježio “funnel cloud” (tzv. oblak lijevak, tuba pijavice koja nije dovoljno ojačala da bi se spustila na tlo kopna ili mora) iznad Prijedora 2014. godine. U posljednje vrijeme na području Bosne i Hercegovine evidentirano je nekoliko tornada slabijeg intenziteta (tzv. pijavica) – od toga dva u blizini Trebinja – tj. u Popovom polju, jedan u blizini banjolučkog aerodroma – selo Maglajani, u Prijedor polju, u naselju Laminci blizu Gradiške, na jezeru Modrac. Srećom nijedan od ovih tornada nije prouzročio ljudske žrtve, ali materijalne jeste – posebno onaj u okolini Gradiške”, kaže Kristijan.

bosnia storm chasers (3) kristijanNeustrašive Storm Chaserse smo gledali na Discovery- ju. Naši “lovci na oluje” su nam objasnili šta zapravo znači biti storm chaser.

“Neki ljudi će vam reći da je “storm chaser” osoba koja uspije fotografisati jedan pljusak kiše, za drugoga su to munje, a za treće, poput onih u SAD-u, razorna tornada. Dakle, kao što vidite, mi imamo više stajališta sa koje posmatramo navedeno. Zbog specifičnog podneblja, najviše smo fokusirani na neobične formacije oblaka i munje. Tornada su itekako moguća i kod nas, samo su rjeđa pojava – slabijeg oblika tzv. pijavica”, rekao je Vujčić.

U 90 odsto slučajeva oluje se približavaju članovima pa sami ili u grupi sa prijateljima idu na obližnje lokacije, vrhove zgrada, brda i slično. Kada god se ukaže prilika, fotoaparati i ostali uređaji su spremni za „posao“ kod svakog člana.

“Ipak radari su osnova – mi pratimo radare Državnog hidrometeorološkog Zavoda Hrvatske (RC Bilogora i RC Čepin) koji bilježe putem decibelaže (dBz) intenzitet oborina koji nam pomaže da uvidimo na kojem području se u tom trenutku odvija jača oluja. Da ne spominjemo prognostičke modele koje nam pomažu da ugrubo procijenimo i odredimo gdje se mogu očekivati jača grmljavinska nevremena. Tu su i munjolovci – tj. radari koji detektuju blicanja munja u realnom vremenu”, kaže Vujčić.

bosnia storm chasers (2) emirU svom radu, koji je svakako opasan, pamte i situacije koje su ih ostavile bez daha.

“Jesen 2014. godine. Grmljavinska aktivnost je bila pretežno slaba – moglo bi se reći da je grmilo negdje u daljini, prohladnu večer i sipeću kišu prekinuo je snažan udar groma 20-30 metara s druge strane ceste u stablo. Takvo što nisam doživio ni za jačih ljetnih nepogoda kada su po pravilu grmljavinski procesi znatno jači. Svjedočio sam i formiranju tzv. „funnel clouda“ iznad Prijedora. Zastrašujuće je bilo i nevrijeme 2006. godine kada je u gradu Prijedoru pričinjena velika materijalna šteta”, rekao nam je Kristijan.

“U Španiji prošle godine je bilo prelijepih munja za uslikati, ali u tom trenutku ni fotoaparat ni drugi uređaj nije bio dostupan, a kakvih je munja bilo, divota ih je bilo gledati. Fenomenalan osjećaj je bio i kada sam u Albaniji uslikao tornado”, istakao je Nedim Sladić.

Ono što je im je najbitnije je da imaju podršku zajednice i prijatelja.

“Kod nas je “lov na oluje” ili nepoznanica ili se svodi na Discovery channel. Kada nekome kažemo vjerovatno se začudi ali uvijek dobijemo pohvale. Zaista imamo podršku prijatelja i rodbine. Da se razumijemo, riječ je o hobiju koji je donekle opasan ali opasnost vreba i kad pješak prelazi cestu. Opreza nikad dosta, posebno kada su u pitanju grmljavinski procesi – trudimo se da fotografišemo/ snimamo kada je oluja na ‘sigurnoj’ udaljenosti”.

Lovci na oluje su nam otkrili i kako je 2014. godine ex-uragan “Gonzalo” s područja Kariba stigao čak i do nas. Da, da, dobro ste čuli…

“Iako dosta oslabljen donio je 14-15. oktobra 2014. jak vjetar, obilne oborine i snijeg. S naznakom da je u dijelovima sjeverne Hrvatske bilo snijega uz grmljavinu“, kaže Kristijan dodajući kako olujno nevrijeme koje je nedavno zahvatilo Banjaluku, ali i druge krajeve BiH nije neuobičajeno, ali nije ni često.

Za ekstremne vremenske (ne)prilike, kako u svijetu, tako i kod nas, krive ljude.

“Ono što mogu reći jeste da je srednja temperatura u mnogim djelovima Bosne i Hercegovine u posljednjih pedeset godina ponegdje prešla i 1°C, što se naravno smatra zabrinjavajućim. Količine padavina koje bilježimo na teritoriji čitave zemlje pokazuju blaži deficit padavina. Ako ne poštujemo prirodu, ona neće poštovati nas. Deduktivnim zaključkom izvedeno, mi smo joj najveći neprijatelji. Mi moramo voditi računa šta radimo. Moramo konačno da se probudimo i shvatimo, ako ne reagujemo na vrijeme, posljedice mogu biti katastrofalne. Vrlo je bitan angažman svih nas i svih organa koji su zaduženi za informisanje javnosti. Od krucijalnog je značaja da javnost bude blagovremeno obavještavana relevantnim podacima o svim trenutnim ili nadolazećim vremenskim prilikama i neprilikama u bilo koje doba dana. Meteorologija je nauka sa kojom nema šale. Saradnja sa prirodom je najvažnija – poštujmo prirodu i ona će poštovati nas”, rekao je Sladić dodajući da se u BiH ne posvećuje dovoljno pažnje metereologiji.

Ono što je ipak najbitnije za članove ove neobične zajednice je popularizacija storm chasinga, ujedinjenje svih lovaca na oluje iz BiH te zajedničko djelovanje pod motom „Zajedno smo jači“.

“Naša najveća želja je uspjeh kako same zajednice BSC tako i svakog člana. Najviše bismo voljeli da nas društvo prepozna kao zajednicu onih koji vole nevrijeme, adrenalin, prirodu, fotogafiju te popratne osjećaje koje isti bude u nama”, kažu članovi BSC-a.

Za ovaj zanimljivi hobi nemaju idealne uslove, ali osjećaji tokom “hvatanja” oluja ono su što ih tjera naprijed.

„Zapanjujuće formacije oblaka, prelijepi oblici, munje i ponašanje prirode u takvim momentima ostavljaju bez daha, pokušavamo uživati u svakom trenutku i naravno, zabilježiti i ovjekovječiti takvu atmosferu vlastitim osjećanjima i fotografijama”, kažu ovi lovci na oluje, ističući da je za storm chasing ipak najbitnija ljubav prema meteorologiji, klimatologiji, geografiji, fotografiji, prirodi i tehnologiji.

Zajednica Bosnia Storm Chasersa trenutno broji šest članova, a ako i vi želite postati lovac na oluje, ili samo želite da budete u “toku sa vremenom”, sve detalje i uslove potražite na njihovoj Facebook stranici, a oni vam poručuju da je najbitnija ljubav prema onome što čovjek radi.

Za kraj pogledajte jedan od snimaka grmljavinskog nevremena u sklopu ciklone „Gregor“ u Prijedoru.

„Thundersnow“

U BiH i regiji pojava snijega s grmljavinom je najčešća u planinama uz Jadran u relativno „normalnim“ vremenskim okolnostima. Kada se nad morem razvije grmljavinski oblak koji naiđe nad planinu gdje je temperatura znatno niža, oborine iz tečnog stanja (kiša) prelaze u soliku, krupu, snijeg. U slučaju jače hladnoće moguća je i na ostrvima i priobalnim gradovima. Što se tiče našeg područja (Krajina) ova pojava je rjeđa na sjeveru. Na jugu i zapadu je češća. Koliko se sjećam zadnji put snijeg sa grmljavinom zabilježen je u Prijedoru 2008. Godine, tako da grmljavina uz snijeg nije ništa ekstremno niti neuobičajeno, rekao je Vujičić.

O uraganima

“Medicane” je manji (slabiji) uragan koji obično zahvata Maltu, Italiju, Albaniju, Španiju, Tunis, Grčku ili Libiju. Rijetko kad može da se premjesti nad Jadran. Riječ je o ciklonama koje imaju odlike uragana ili tropske ciklone. Nad Sredozemljem se ponekad jave takvi uslovi da nastaju hibridi tropske i vantropske ciklone, koji se najčešće nazivaju mediteranski uragan (eng. mediterranean hurricane ili jednostavno medicane). Medicane-i se jave jednom do tri puta godišnje. Oni poput tropskih ciklona ne sadrže fronte (kakve imamo kod vantropskih ciklona). Imaju specifičan oblik sa “okom” (u središtu je vedro). Najpoznatiji slučaj mediteranskog/ sredozemnog uragana je medicane “Celeno” koji je nastao između Grčke i Sicilije sredinom januara 1995. godine. Zabilježen je udar vjetra od 136 km/ h i tlak od 975 hPa.

Mondo.ba
Foto – Kristijan Vujčić/Emir Osmić/Nedim Sladić