os branko copicU osnovnim školama u Prijedoru nedostaje nastavnika matematike, fizike, njemačkog jezika i tehničkog obrazovanja, a u srednjim profesora matematike, fizike i stručnih predmeta.

Stoga matematiku i fiziku predaju i neverifikovani ili penzionisani nastavnici, a najveći broj radnika angažovanih po ugovoru o povremenim poslovima odnosi se na predmete iz struke, gdje se ljekari, stomatolozi, farmaceuti i arhitekte zbog nižih primanja u prosvjeti teško odlučuju za stalni posao u obrazovanju.

Prema podacima Odjeljenja za društvene djelatnosti grada Prijedora, od ukupnog broja zaposlenih u osnovnim školama 72,54 odsto ima višu ili visoku stručnu spremu, dok je u srednjim školama taj procenat 81,16.

“Povoljnija kadrovska struktura radnika u obrazovanju u odnosu na prethodne godine rezultat je generacijske smjene nastavnika i novih propisa o vrsti stručne spreme nastavnika u osnovnim školama, gdje se za poslove nastavnika traži isključivo visoka stručna sprema”, navodi se u informaciji ovog odjeljenja.

Iz ovog odjeljenja preporučuje se kontinuirano praćenje uslova rada u ustanovama obrazovanja, obezbjeđivanje sredstava za infrastrukturu i obnovu školskih objekata, opremanje škola savremenim nastavnim sredstvima i stručno usavršavanje nastavnika.

“Potrebno je poboljšati učenički standard, uključiti u takmičenja učenika što veći broj učenika, posvetiti veću pažnju profesionalnoj orijentaciji učenika u osnovnim školama, omogućiti što kvalitetniju praksu u srednjim školama i upisnu politiku u srednjim školama planirati prema iskazanim potrebama tržišta rada, a ne po postojećoj kadrovskoj strukturi nastavnika”, upozoravaju iz ovog odjeljenja.

Uprkos naporima društvene zajednice da poboljša i osavremeni uslove rada u školama i uprkos brojnim projektima i donacijama domaćih i stranih partnera koji ulažu u obrazovno-vaspitne ustanove, nastavljen je trend smanjenja učeničke populacije.

“Gotovo svake godine, broj učenika se smanji za veličinu jedne prosječne osnovne škole. Ovakvo stanje u školama predviđano je odavno i, uprkos mjerama populacione politike lokalne zajednica, bez sistemske podrške viših nivoa vlasti pad nataliteta i nepovoljna demografska struktura ne mogu se zaustaviti”, navodi se u informaciji Odjeljenja za društvene djelatnosti grada Prijedora.

Opadanje broja učenika očekuje se i u narednim školskim godinama, jer su višegodišnja ekonomska kriza, nezaposlenost i siromaštvo stanovništva doveli do iseljavanja cijelih porodica u region ili u zapadnoevropske zemlje.

Tekst – SRNA
Foto – Aleksandar Drakulić – www.prijedordanas.com – arhiva