Šumsko gazdinstvo Prijedor do kraja godine planira posaditi 150.000 sadnica na 85 hektara površina na Kozari na kojima je vršena gola sječa.
Direktor Šumskog gazdinstva Prijedor Saša Bursać podsjetio je da je riječ o nekadašnjim poljoprivrednim površinama koje su prije nekih 40 do 45 godina pošumljene prvi put, i to kulturama kojima uslovi terena ne odgovaraju, i na kojima je 2018. nastupila ogromna šteta usljed vjetroloma, snjegoloma, vjetroizvala i snjegoizvala.
„Imamo obećanje nekih radnih organizacija, prije svega iz drvoprerađivačkog sektora, koje žele da nam pomognu ovdje sa svojim učešćem. Pokušaćemo da obezbijedimo njima sve što se može da i oni izvedu svoje ljudstvo da nam pomognu“, rekao je Bursać novinarima na Kozari.
On je pojasnio da su finansijski efekti ovdašnje sječe daleko manji od rashoda koji su nastali, gdje je samo put koštao 750.000 KM, ali da će se ta razlika namiriti iz redovne eksploatacije koja se vrši na više od 42 hiljade hektara.
„Za dva dana posadili smo 15.000 sadnica, danas planiramo 10.000 sadnica. Prešli smo oko 25 hektara i imamo oko stotinu svojih radnika na terenu“, naveo je Bursać i dodao da je Šumsko gazdinstvo Prijedor već tri godine organizaciona jedinica sa najboljim rezultatima unutar sistema „Šuma Republike Srpske“.
Rukovodilac uzgoja i zaštite šuma Šumskog gazdinstva Prijedor Nemanja Cvijić rekao je da se u javnosti šumarska struka percipira kao eksploatacija, iako je obnova jednako važna.
„Ovo je slučaj i primjer vještačke obnove šume gdje se vrši pošumljavnje onih površina koje su stradale od elementarne nepogode. Ovdje posao pošumljavanja nije završen. Ja iskustveno mogu reći da je to najlakši dio posla podizanja novih šumskih kultura. Ovdje se, nakon pošumljavanja, mora aktivno učestvovati u čišćenju površina od konkurentne korovske vegetacije kako bi se dala prednost i stvorili uslovi da se ovaj sadni materijal može razvijati i formirati nove kulture“, objasnio je Cvijić.
Prema njegovim riječima, prilikom odabira sadnog materijala vođeno je računa o uslovima staništa i, budući da su okolo hrastove šume, ovdje se sade hrast i javor, sa primjesama nekih divljih voćkarica.
„Suština je da se ovdje podignu kulture lišćara jer sa četinarima imamo to iskustvo od prije tri godine da nisu bili na svom prirodnom staništu. Sve ovo je u svrhu trajno održivog gazdovanja šumama kako bi naša pokoljenja mogllj da uživaju u ovoj šumi kako su nama naši preci ostavili“, dodao je Cvijić.
Plamenko Anđić radi u Šumskom gazdinstvu Prijedor 24 godine i veći dio svog radnog vijeka pošumljavanje je radio mehanički, a sada to ide mašinski.
„Bušač mijenja najmanje tri-četiri radnika na krampciama. Puno lakše i puno brže je raditi sa bušačima. Imamo ih deset na terenu, a direktor nam je obećao nabaviti još. Ali tu su i krampcie, ne može se bez starog načina. Uglavnom, spremni smo za sve – rekao je Anđić.
Pripravnica u Šumskom gazdinstvu Prijedor Anja Bujak prvi put je na terenskom radu.
„Jako mi se sviđa i svi smo tu. Ovo je nešto drugačije i jako je zanimljivo. Znam da će korstiti budućim generacijama“, dodala je.
SRNA
