toplana pdU Prijedoru su počeli pripremni radovi za prelazak sistema centralnog grijanja sa mazuta na drvnu biomasu, rekla je Srni direktor prijedorske “Toplane” LJiljana Despotović.

“Počelo je čišćenje i obilježavanje terena, a paralelno teku brojne procedure s obzirom na to da je riječ o projektu velike vrijednosti u koji je uključen veliki broj subjekata”, navela je Despotovićeva.

Ona je rekla da je za glavnog izvođača radova posredstvom međunarodnog tendera izabrana austrijska firma “Urbas”, a za nadzor finska firma “AF Konsalt”.

“U toku su i drugi tenderi za izbor konsultanata i podizvođača”, dodala je Despotovićeva.

Prema njenim riječima, više detalja o predviđenoj dinamici radova trebalo bi da bude poznato do kraja mjeseca.

Evropska banka za obnovu i razvoj /EBRD/ za rekonstrukciju kotlovnice u Prijedoru odobrila je kredit od sedam miliona evra, a Švedska međunarodna agencija za razvoj /Sida/ donirala dva miliona evra.

Rok otplate je 15 godina, period odgode plaćanja tri godine uračunat u rok otplate, a kamatna stopa je EURIBOR plus jedan odsto.

EBRD se odlučila za podršku ovom projektu jer je ocijenjeno da BiH, uprkos velikom šumskom bogatstvu, malo koristi drvo kao energent, a švedska vlada posebno vodi računa o zaštiti životne sredine i zbog toga je dio ovog projekta u Prijedoru.

Promjenom energenta stvoriće se preduslovi za održivo poslovanje “Toplane” jer ovo preduzeće za mazut godišnje izdvaja 5,5 miliona KM, dok će za drvnu biomasu izdvajati milion i po maraka.

To predstavlja osnov za ukidanje subvencija iz gradskog budžeta koje trenutno iznose milion maraka godišnje.

Moguće je ostvariti nižu cijenu grijanja od sadašnje, što je zahtjev korisnika usluga grijanja u skladu sa standardom stanovništva, kao i kvalitetniju isporuku toplotne energije koja bi se ogledala kroz 24-časovni režim rada umjesto sadašnjeg 16-časovnog režima.

Prelaskom sa mazuta na biomasu grad Prijedor ispuniće obaveze iz sporazuma gradonačelnika o smanjenju emisije ugljen-dioksida za 20 odsto i povećanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora za 20 odsto.

SRNA