Od školskih učionica i hodnika do društvenih mreža, vršnjačko nasilje poprima sve veće razmjere. I kod dječaka i djevojčica povećava se s prelaskom iz osnovne u srednju školu, odnosno s ulaskom u adolescentno doba. Zato je važno osnaživati stručne službe u školama, kako bi se pravovremeno reagovalo.

“Od početka ove školske godine, u prijedorskim srednjim školama imamo evidentirana tri slučaja vršnjačkog nasilja i sva tri slučaja su procesuirana. Radimo sa djecom koja su se pokazala kao nasilnici, kao i sa žrtvama vršnjačkog nasilja. U redovnim obradama nastavnog plana i programa, odjeljenske zajednice rade na tome da učenici budu svjesni šta je vršnjačko nasilje, koji oblici postoje i koje su posljedice. Pored toga, u svim školama funkcionišu multisektorski timovi u okviru projekta ‘Briga o djeci zajednička odgovornost i obaveza’”, rekla je Dražena Mršić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola prijedorske regije.

Veoma je bitna i uloga roditelja. Brojne promjene u ponašanju djeteta mogu biti signal roditeljima da nešto nije u redu. Psiholozi navode neke od njih.

“Dijete koje je žrtva vršnjačkog nasilja djeluje utučeno i odsutno do momenta kada takav odnos prema njemu dostigne neprimjerenost. Prepoznajete i frustrirajuće odlike u ponašanju, pojačanu razdražljivost i netrpeljivost. Česta zaplakivanja i izlive bijesa i ljutnje koje nemaju veze s tim kakvo je dijete po svom karakteru, već ukazuju na to da su granice u trpljenju neprimjerenosti pomjerene”, dodala je Vanja Dejanović, psiholog u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja.

Žrtve najčešće pokušavaju sakriti kroz šta prolaze, jer misle da su same krive za to što im se događa i da će se stvari time samo pogoršati. Da se plaše govoriti o ovom problemu, pokazuje i činjenica da veliki broj djece anonimno poziva “Plavi telefon”, koji je 2013. godine pokrenulo Udruženje “Nova generacija” iz Banje Luke, kako bi savjetovali i pružili podršku djeci koja se nalaze u teškoj situaciji.

“Najveći broj poziva odnosi se na nasilje u porodici, ali isto tako imamo slučajeva kada i roditelji i djeca odluče da nas pozovu i anonimno prijave nasilje kroz koje prolaze od strane svojih vršnjaka. To se u nekim slučajevima dešava u školi ili u zajednici. Isto tako, povećan je broj slučajeva nasilja preko interneta”, rekla je Maja Kovačević, koordinator rada “Plavog telefona”.

Stručnjaci savjetuju roditeljima da razgovaraju sa svojom djecom, jer ako njihovo dijete zna šta je vršnjačko nasilje, znaće ga prepoznati, bilo da se događa njima ili nekom drugom.

kozarski.com