Danas je na Mrakovici obilježena 77. godišnjica od Bitke na Kozari.

Vijence na centralno spomen-obilježje na Mrakovici položili su predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ministri u Vladi Republike Srpske Duško Milunović, Neđo Trninić, Srđan Rajčević, Lejla Rešić i Petar Đokić, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske Andrea Dorić, Dragoslav Kabić, Perica Bundalo i Mirko Sovilj, izaslanik Narodne skupštine Srbije Veroljub Arsić i zamjenik ruskog ambasadora u BiH Aleksej Kerestedžijanc.

Vijence su položile i brojne delegacije, među kojima SUBNOR Republike Srpske, Udruženje logoraša Drugog svjetskog rata iz Republike Srpske i Srbije, grad Prijedor i opština Kozarska Dubica, Boračka organizacija Republike Srpske i Boračka organizacija grada Prijedora, organizacije proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata /Organizacija porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila, RVI, Savez logoraša, Savez veterana, Udruženje žena žrtva rata Republike Srpske/, banjalučka kancelarija OEBS-a i Treći pješadijski Republika Srpska puk Oružanih snaga BiH.

Polaganju vijenaca prethodio je parastos u službi sveštenstva banjalučke eparhije, a potom je uslijedilo obraćanje zvaničnika i umjetnički program.
Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković rekao je da je teško povjerovati da postoje narodi koji su proživjeli i preživjeli više golgota u samo sto godina počev od balkanskih, preko Prvog i Drugog svjetskog rata, do posljednjeg, otadžbinskog rata.

“Poslije svakog od tih ratova ostajale su rane, suze i bol. Ali, ostajao je i neuništivi slobodarski duh Kozare i Potkozarja i nikada ne smije biti zaboravljeno stradanje, čojstvo i junaštvo kojim je ovjenčana Kozara, poznata po junaštvu partizana koji su je branili od mnogo jačeg neprijatelja, ali i po stradanju vojnika i civila, pogotovo djece i nejači”, istakao je Đaković u obraćanju, dodajući:

“Sloboda, za koju su se naši preci, ali i mi, godinama borili, piše najljepše stihove i stvara najljepše zvuke. Čak i kada ćutimo u slobodi, ili o slobodi, ona je tu negdje oko nas, kao vazduh koga udišemo, kao sunce koje nas grije.A nema, siguran sam, ljepšeg mjesta da govorimo ili ćutimo o slobodi, od naše ljepotice, Kozare. Ovdje možete i ćutiti i govoriti i pjevati, a uvijek će miris slobode biti oko vas. Neka je svima onima koji svoje živote dadoše za slobodu vječna slava i hvala”zaključio je gradonačelnik Đaković svoje obraćanje na Mrakovici.

Izaslanik predsjednice Narodne skupštine Srbije Veroljub Arsić rekao je da obilježavnjem godišnjice Bitke na Kozari ne samo da se čuvaju uspomene na nastradale, već se ne dozvoljava da se prema njima napravi još jedan zločin, a to je da se njihovo stradanje zaboravi, a da revizionizam pobijedi.

“Ovo danas je i borba protiv revizionizma istorije o Drugom svjetskom ratu. Čini mi se da postoje određene političke strukture koje bi da narode koji su vijekovima živjeli na ovim prostorima i borili se za slobodu, opstanak i život, proglase okupatorima i na taj način amnestiraju zločine koje su počinili nad tim narodima”, rekao je Arsić u obraćanju.

Potpredsjednik SUBNOR-a Republike Srpske Rade DŽajić podsjetio je na tok same bitke i poručio da bi zaborav herojske epopeje značio odricanje od svoje prošlosti.

“Ne zaboravimo stradanje djece u fašističkim mučilištima, djece koja nikad nisu postala roditelji”, poručio je DŽajić.

Predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas na Kozari da istorijske činjenice koje se mogu vidjeti na spomen-obilježjima govore o stradanju srpskog naroda, te pozvao Srbe da se odupru podjelama, jer su jedan narod ma gdje živjeli.

Dodik je u obraćanju na Mrakovici, gdje je danas obilježeno 77 godina od Bitke na Kozari, rekao da je Kozara epopeja koja je ispisala teške, straviče, priče stradanja, te da ona pripada baštini borbe srpskog naroda za slobodu koji je u prošlom vijeku stradao do mjere biološkog opstanka.

On je podsjetio da je srpski narod u Prvom svjetskom ratu izgubio 51 odsto muške populacije, a da je NDH u Drugom svjetskom ratu pokušala da ga uništi.

“NJihova državna politika je bila da se ovdje Srbi pobiju, rasele ili prekrste. Samo kozarački, srpski narod, bio je predodređen da ustaše formiraju logore za djecu, gde je ubijeno više od 35.000 srpske djece. To je nešto što je skrivano u vrijeme komunističke vlasti”, rekao je Dodik.

Dodik je napomenuo da za vrijeme komunista nije bilo dozvoljeno da se priča o istini nego se pričalo isključivo o stradanju naroda, žrtavama fašizma, te podsjetio na Garavice kod Bihaća gdje je ubijeno više od 14.000 Srba, koje su ubile komšije ustaše, pripadnici hrvatskog i muslimanskog naroda.

“Nije bilo zabilježeno da je bilo stradanje pripadnika nekog drugog naroda. Zato danas Garavice izgledaju sramno, tamo je gradska vlast odredila da bude deponija”, rekao je Dodik.

On je napomenuo da je obaveza vlasti Srpske i Srbije da se na ovakav način obilježavaju dani sjećanja na srpska stradanja, važni događaji u istoriji Srba, te istakao da toga ne bi bilo da nije Republike Srpske.

Dodik je naglasio da su Srbi dali najveći doprinos antifašističkoj borbi, te podsjetio na Milića Gaj, Srb u Hrvatskoj i mnoga druga, isključivo srpska mjesta, gdje su dizani ustanci protiv fašista.

“Srbi su narod mira, nema u istoriji nijednog primjera gdje su napali nekog drugog. Mi smo smatrali da nama pripada ono što je danas Republika Srpska”, rekao je Dodik.

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je Kozara jedan od najboljih pokazatelja kako život može da pobijedi smrt i onda kad je smrt bila toliko zastrašujuća i uzimala tolike žrtve.

“Ne postoji stvar koja će nas odmaći od onog što se zove jake Republika Srpska. Zato što nas Republika Srpska čuva, zbog toga i mi moramo da čuvamo nju, naravno sjećajući se svih momenata iz prošlosti”, poručila je Cvijanovićeva na Mrakovici u obraćanju zvanicama i gostima obilježavanja 77 godina Bitke na Kozari.

Ona je naglasila da je ne smije biti mjesta naivnosti, da se mora znati da je da je bilo mnogo grešaka u prošlosti i mnogo vremena koja su postala ili bila objašnjavana na sasvim drugačiji način i da je mnogo žrtava koje nikada nisu dobile ni domaću ni međunarodnu pažnju, te da je obaveza i današnjih i budućih generacija da ispravljaju i takve greške.

“Moramo poštovati slobodu koju uživamo. Kozara je primjer kako se moglo preživjeti u teškim vremenima. Kozara je zato majka za sve nas odakle god smo dolazili ili da dođemo, ali isto tako i velika obaveza za naše institucije i svakog našeg pojedinca, građanina da vjeruje u ono što je ispred nas”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je uvijek vjerovala u Republike Srpske i sposobnost njenog naroda da preživi svaka vremena i da postane politički pametniji da razumije da se ne smije ni na politički ni na bilo koji drugi način igrati i sa onim žrtvama koje su stajale ili stoje iza naroda ni sa slobodom koju danas uživa, a pogotovo ne sa onim što predstavlja institucionalni okvir i zaštitu za budućnost.

“Republika Srpska je jedina garancija naše budućnosti. Zato naša pažnja mora da bude usmjerena na obavezu da gradimo i razvijamo Republiku Srpsku kao naše glavno opredjeljenje”, navela je Cvijanovićeva.

U umjetničkom dijelu programa nastupili su hor “Una” iz Novog Grada koji je pod vodstvom dirigenta Gorana Vulete pjevao himne Republike Srpske i Srbije, glumica Narodnog pozorišta Republike Srpske Radenka Ševa i Udruženje za očuvanje tradicije Prijedor.

Bitka na Kozari počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana. Simbol je stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša, u kojoj je ubijeno 40.000 civila, a 68.000 je zarobljeno i odvedeno u logore.

Obilježavanju godišnjice Bitke na Kozari prisustvovalo je i više stotina građana poštovalaca tekovina NOR-a iz zemlje i inostranstva.

www.prijedorgrad.org