Bh. tattoo majstori imaju pune ruke posla. Tetoviraju se, kažu, ljudi svih generacija, a najviše mladi. Samim tim, sve je više i onih kojima je ovaj ukras na tijelu postao prepreka u potrazi za poslom, koja je u našoj zemlji i za one koji “ne iskaču iz šablona”, poprilično teška i neizvjesna.

Kako je biti drugačiji već na prvi pogled i kako je kada ti je samo zbog toga šansa za zaposlenje minimalna, zna dvadesetjednogodišnja Prijedorčanka Cristina Jauz (Kristina Trivičević). Ipak, iako joj je 40 odsto tijela prekriveno slikama, uspjela je da se zaposli, krčeći polako put i drugima koji iz istih razloga sakupljaju odbijenice.

Rad u “Didaco shopu” u Banjaluci naziva dobitkom na lotu, ali ne krije da tokom susreta s mušterijama bude i neprijatnih situacija. Ipak, ne razmišlja o uklanjanju tetovaža, jer je to njena ljubav od djetinjstva.

Prva tetovaža sa 16 godina: “Kao mala sam obožavala da šaram pa drugima. Kroz odrastanje zanimala sam se za mnoge druge stvari i, naravno, eksperimentisala sa svim, ali ponovo u prvom razredu srednje škole dječja ljubav prema tome je prerasla u hobi i sada i u posao iz snova. Tetoviranjem se aktivno bavim od 2015. godine. Svoju prvu tetovažu sam uradila sa 16 godina”, priča mlada Prijedorčanka.

Bila je to, kako navodi, promišljena i isplanirana ideja, koju je zajedno s majstorom koji ju je tetovirao sprovela u sliku, a onda i u djelo, odnosno tetovažu. “Par mjeseci poslije toga došla je i druga tetovaža, potom i treća, četvrta i evo sada je moje tijelo 40 odsto pokriveno tetovažama. Iako je to malen postotak, ipak naoko je jako velika površina”, govori ona.

Priča kako je njen prvi projekat bio “rukav”, a sama izrada trajala je četiri godine.

“Sastoji se iz sedam slika, svaka za sebe ima posebno značenje iz prošlosti i odrastanja. Ona, naravno, nije nešto što me vuče u prošlost nego daje motivaciju za buduće vrijeme. Slika na prsima je ogledalo mog temperamenta i moje ličnosti, a leđa predstavljaju svaki segment budućnosti, koji čini jednu cjelinu, to jest jedan zdrav život, po mom ubjeđenju”, navodi ona.

Sve bi ponovila: Kaže da bi, kada bi se vratila na početak, opet isto uradila, svaku sliku i svaki detalj na njoj.

“Svaka slika koju sam uradila je jedno divno i oslobađajuće iskustvo i naravno svaka od njih mi jako puno znači. Koliko god divno sve ovo zvuči, ipak sa sobom vuče i mnogo negativnih stvari. Stvaranje loše i pogrešne slike, ponižavanje, odbacivanje… Kod nas je to još tabu. Iako u zadnjih dvije-tri godine jako puno omladine krasi svoje tijelo tetovažama, mnogi ljudi su veliki protivnici toga”, govori Cristina, koja trenutno živi u Banjaluci.

Navodi kako je pronalazak posla bio “nemoguća misija”.

“Iskreno, mislim da je dobiti posao bilo kao dobiti na lutriji. CV sam predala u preko 20 radnji i dobila odgovor samo od dvije. Iako su me vlasnici i radne kolege u ‘Didacu’ dočekali u jako lijepoj atmosferi, priznajem da sam sa 60 odsto mušterija imala male neugodne trenutke. Često bi pomislili da sam kupac ili jednostavno odbili komunikaciju sa mnom”, navodi ona.

Kaže da je ovaj mali eksperiment oko promjene posla imao veliki uticaj na nju i da je stekla potpuno drugačije viđenje naše sredine.

“Moj mali savjet, kao majstora, ali i kao sugrađanina, za sve koji se tetoviraju, je da dobro promisle o svakom motivu, da se savjetuju s majstorom kod kog rade tetovažu i, naravno, da ipak svoje tetovaže rade na mjestima koja se mogu prekriti. Nikad ne znate kuda vas sudbina vodi”, poručuje Cristina.

“Brisanje grešaka”: Da tetovaže na vidljivim mjestima mogu da otežaju ionako tešku borbu za život na našim prostorima, shvatili su i mnogi drugi ljudi.

Naime, i u sarajevskim i banjalučkim klinikama u kojima se radi uklanjanje tetovaža navode da se svakodnevno susreću s takvim zahtjevima.

Doktorica Nevena Tešović, iz banjalučke klinike “S-tetik”, kaže da se najčešće javljaju mlađi pacijenti, starosne dobi između 25 i 45 godina.

“Sve češće se javljaju pacijenti kojima posao kojim se bave ne dozvoljava nikakva obilježja na tijelu, odnosno na mjestima koja se ne mogu kamuflirati garderobom (šake, vrat…). Takođe, razlozi za uklanjanje tetovaže su i prekinute ljubavi (istetovirana imena, inicijali…), a i sve više djevojaka odlučuje se na uklanjanje trajne šminke, najčešće tetoviranih obrva”, priča Tešovićeva.

Iako se, kako tvrdi, tetovaže laserom uklanjaju bez posljedica, Tešovićeva navodi da je ipak bolje ukloniti tetovažu nego prepravljati je, odnosno ponovo unositi strane supstance u tijelo.

Pored blage neprijatnosti koju sam tretman uzrokuje, ni cijena uklanjanja tetovaže nije baš zanemariva. Naime, kako navode iz klinike “S-tetik”, da bi se tetovaža u potpunosti uklonila potrebno je uraditi osam do 15 tretmana, a cijena jednog tretmana kreće se od 50 do 200 KM, u zavisnosti od veličine tetovaže.

Raste trend tetoviranja: Ipak, rast trenda tetoviranja i primjeri da neki poslodavci ipak nemaju predrasude prema ljudima koji drugačije izgledaju uliva nadu da se svijest naših ljudi o ovom vidu ukrašavanja polako mijenja.

U “BL Tattoo” studiju kažu da je interosovanje ljudi za tetoviranje toliko veliko da se termini za zahtjevnije tetovaže mogu dobiti tek polovinom 2019.

Naravno, među klijentima su ljudi iz cijele BiH, ali i regiona i inostranstva.

“Možemo reći da se dosta osoba ženkskog pola odlučuje na ukrašavanje tijela tetovažama, mada se mala prednost ipak daje muškarcima. Bilo je nekoliko upita u vezi s privremenima tetovažama, koje ne radimo, ali zato radimo kovere, odnosno prepravke starih tetovaža ili onih koje su loše urađene, ili su izašle iz mode”, navode u ovom studiju.

I mladi banjalučki tattoo majstor Aleksandar Jagodić navodi da je u posljednjih nekoliko godina tetoviranje sve popularnije, te da među mušterijama ima i starijih ljudi.

Kaže da nerijetko klijenti traže prepravku lošeg rada ili “greške iz mladosti”, a bilo je, kako navodi, i pitanja kako i gdje ukloniti tetovažu.

Nezavisne novine

Povezane vijesti

PRIJEDOR: RADIOAMATERIZAM NIJE HOBI VEĆ DIJAGNOZA ... Predsjednik Radioamaterskog kluba “Kozara” iz Prijedora Jovica Knežević izjavio je za Anadolu Agency da se za njih uspostavljanje kontakata sa radioam...
LOVAČKO UDRUŽENJE “SANA” OŠTRA LUKA-SEKCIJA “BUDIM... Proteklog vikenda mirnu ruku i dobar pogled imao je lovac lovačke sekcije “Budimlić Japra” Milan Milinković koji je, kako su nam rekli, posljednji zad...
U SELU TOPIĆI KOD PRIJEDORA: ŠTALA ČUVA SJEĆANJE N... Stara štala u selu Topići kod Prijedora i dalje svjedoči o snimanju kultnog partizanskog filma „Doktor Mladen“, kao i scena u kojima su glavne uloge t...
PRIJEDOR: KUĆA OSMOČLANE PORODICE MILINKOVIĆ POD K... Akcijom humanih ljudi kuća osmočlane porodice Milinković iz Prijedora u petak je dobila krov, čime je završena prva faza rješavanja njihovog stambenog...
PRIJEDORČANIN VUYA U RIJALITIJU PROGOVORIO O RAZVO... Novi takmičar Goran Vujičić Vuya privukao je veliku pažnju ulaskom u vilu "Parova". Takmičar se na samom ulasku predstavio kao muzičar iz Prijedor...
EKIPA IZ PRIJEDORA UČESTVUJE U KULINARSKOM ŠOU “LU... Ekipa iz Prijedora, odnosno Olivera Brdar Mirković i Aljoša Novaković su učesnici u šestoj sezoni TV kulinarskog šoa "Luk ili med". Olivera i Aljo...
ANĐELKA STUPAR, SAMOHRANA MAJKA ČIJI SIN IMA DIJAG... Uvijek ćete je prepoznati po vedrom duhu i pozitivnom stavu. Uprkos tome što njen devetogodišnji sin Vuk, jedini u Bosni i Hercegovini, ima dijagnozu ...
FENOMEN IZ PRIJEDORA: VLADO GRUBLJEŠIĆ PLANINARI U... Prijedorčanin Vlado Grublješić, najstariji aktivni planinar u Republici Srpskoj koji je u julu proslavio 90. rođendan, poručuje ljudima da ne sjede ko...