Bh. tattoo majstori imaju pune ruke posla. Tetoviraju se, kažu, ljudi svih generacija, a najviše mladi. Samim tim, sve je više i onih kojima je ovaj ukras na tijelu postao prepreka u potrazi za poslom, koja je u našoj zemlji i za one koji “ne iskaču iz šablona”, poprilično teška i neizvjesna.

Kako je biti drugačiji već na prvi pogled i kako je kada ti je samo zbog toga šansa za zaposlenje minimalna, zna dvadesetjednogodišnja Prijedorčanka Cristina Jauz (Kristina Trivičević). Ipak, iako joj je 40 odsto tijela prekriveno slikama, uspjela je da se zaposli, krčeći polako put i drugima koji iz istih razloga sakupljaju odbijenice.

Rad u “Didaco shopu” u Banjaluci naziva dobitkom na lotu, ali ne krije da tokom susreta s mušterijama bude i neprijatnih situacija. Ipak, ne razmišlja o uklanjanju tetovaža, jer je to njena ljubav od djetinjstva.

Prva tetovaža sa 16 godina: “Kao mala sam obožavala da šaram pa drugima. Kroz odrastanje zanimala sam se za mnoge druge stvari i, naravno, eksperimentisala sa svim, ali ponovo u prvom razredu srednje škole dječja ljubav prema tome je prerasla u hobi i sada i u posao iz snova. Tetoviranjem se aktivno bavim od 2015. godine. Svoju prvu tetovažu sam uradila sa 16 godina”, priča mlada Prijedorčanka.

Bila je to, kako navodi, promišljena i isplanirana ideja, koju je zajedno s majstorom koji ju je tetovirao sprovela u sliku, a onda i u djelo, odnosno tetovažu. “Par mjeseci poslije toga došla je i druga tetovaža, potom i treća, četvrta i evo sada je moje tijelo 40 odsto pokriveno tetovažama. Iako je to malen postotak, ipak naoko je jako velika površina”, govori ona.

Priča kako je njen prvi projekat bio “rukav”, a sama izrada trajala je četiri godine.

“Sastoji se iz sedam slika, svaka za sebe ima posebno značenje iz prošlosti i odrastanja. Ona, naravno, nije nešto što me vuče u prošlost nego daje motivaciju za buduće vrijeme. Slika na prsima je ogledalo mog temperamenta i moje ličnosti, a leđa predstavljaju svaki segment budućnosti, koji čini jednu cjelinu, to jest jedan zdrav život, po mom ubjeđenju”, navodi ona.

Sve bi ponovila: Kaže da bi, kada bi se vratila na početak, opet isto uradila, svaku sliku i svaki detalj na njoj.

“Svaka slika koju sam uradila je jedno divno i oslobađajuće iskustvo i naravno svaka od njih mi jako puno znači. Koliko god divno sve ovo zvuči, ipak sa sobom vuče i mnogo negativnih stvari. Stvaranje loše i pogrešne slike, ponižavanje, odbacivanje… Kod nas je to još tabu. Iako u zadnjih dvije-tri godine jako puno omladine krasi svoje tijelo tetovažama, mnogi ljudi su veliki protivnici toga”, govori Cristina, koja trenutno živi u Banjaluci.

Navodi kako je pronalazak posla bio “nemoguća misija”.

“Iskreno, mislim da je dobiti posao bilo kao dobiti na lutriji. CV sam predala u preko 20 radnji i dobila odgovor samo od dvije. Iako su me vlasnici i radne kolege u ‘Didacu’ dočekali u jako lijepoj atmosferi, priznajem da sam sa 60 odsto mušterija imala male neugodne trenutke. Često bi pomislili da sam kupac ili jednostavno odbili komunikaciju sa mnom”, navodi ona.

Kaže da je ovaj mali eksperiment oko promjene posla imao veliki uticaj na nju i da je stekla potpuno drugačije viđenje naše sredine.

“Moj mali savjet, kao majstora, ali i kao sugrađanina, za sve koji se tetoviraju, je da dobro promisle o svakom motivu, da se savjetuju s majstorom kod kog rade tetovažu i, naravno, da ipak svoje tetovaže rade na mjestima koja se mogu prekriti. Nikad ne znate kuda vas sudbina vodi”, poručuje Cristina.

“Brisanje grešaka”: Da tetovaže na vidljivim mjestima mogu da otežaju ionako tešku borbu za život na našim prostorima, shvatili su i mnogi drugi ljudi.

Naime, i u sarajevskim i banjalučkim klinikama u kojima se radi uklanjanje tetovaža navode da se svakodnevno susreću s takvim zahtjevima.

Doktorica Nevena Tešović, iz banjalučke klinike “S-tetik”, kaže da se najčešće javljaju mlađi pacijenti, starosne dobi između 25 i 45 godina.

“Sve češće se javljaju pacijenti kojima posao kojim se bave ne dozvoljava nikakva obilježja na tijelu, odnosno na mjestima koja se ne mogu kamuflirati garderobom (šake, vrat…). Takođe, razlozi za uklanjanje tetovaže su i prekinute ljubavi (istetovirana imena, inicijali…), a i sve više djevojaka odlučuje se na uklanjanje trajne šminke, najčešće tetoviranih obrva”, priča Tešovićeva.

Iako se, kako tvrdi, tetovaže laserom uklanjaju bez posljedica, Tešovićeva navodi da je ipak bolje ukloniti tetovažu nego prepravljati je, odnosno ponovo unositi strane supstance u tijelo.

Pored blage neprijatnosti koju sam tretman uzrokuje, ni cijena uklanjanja tetovaže nije baš zanemariva. Naime, kako navode iz klinike “S-tetik”, da bi se tetovaža u potpunosti uklonila potrebno je uraditi osam do 15 tretmana, a cijena jednog tretmana kreće se od 50 do 200 KM, u zavisnosti od veličine tetovaže.

Raste trend tetoviranja: Ipak, rast trenda tetoviranja i primjeri da neki poslodavci ipak nemaju predrasude prema ljudima koji drugačije izgledaju uliva nadu da se svijest naših ljudi o ovom vidu ukrašavanja polako mijenja.

U “BL Tattoo” studiju kažu da je interosovanje ljudi za tetoviranje toliko veliko da se termini za zahtjevnije tetovaže mogu dobiti tek polovinom 2019.

Naravno, među klijentima su ljudi iz cijele BiH, ali i regiona i inostranstva.

“Možemo reći da se dosta osoba ženkskog pola odlučuje na ukrašavanje tijela tetovažama, mada se mala prednost ipak daje muškarcima. Bilo je nekoliko upita u vezi s privremenima tetovažama, koje ne radimo, ali zato radimo kovere, odnosno prepravke starih tetovaža ili onih koje su loše urađene, ili su izašle iz mode”, navode u ovom studiju.

I mladi banjalučki tattoo majstor Aleksandar Jagodić navodi da je u posljednjih nekoliko godina tetoviranje sve popularnije, te da među mušterijama ima i starijih ljudi.

Kaže da nerijetko klijenti traže prepravku lošeg rada ili “greške iz mladosti”, a bilo je, kako navodi, i pitanja kako i gdje ukloniti tetovažu.

Nezavisne novine

Povezane vijesti

Zapisi sa Evropske smotre srpskog folklora u Beogr... Dosad najmasovnija Evropska smotra Srba u dijaspori i regionu okupila je oko 3.000 učesnika koji su se dva puna dana borili za trofeje “Vesti”, ali su...
KUD “Osman DŽafić” Prijedor: “Veče prijateljstva” ... Kao i svake godine Kulturno-umjetničko društvo “Osman Džafić” Prijedor ispred doma u Puharskoj organizuje “Veče prijateljstva”. Biće ovo već 14. ma...
Porodici Topolić iz Marina kod Oštre Luke potrebna... Pet članova porodice Topolić iz Marina kod Oštre Luke živi na ivici egzistencije. Niko nije zaposlen a majka Ljuba Topolić oboljela je od karcinoma...
Prijedorski bajkeri uživali u avanturi dugoj 2.800... Prijedorski bajkeri, koji su 5. jula krenuli na pokloničko putovanje u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Grčku, nakon 2.800 pređenih kilometara vratili su...
Ekipa Rakelića u finalu kulturno-zabavnog karavana... Treća ovogodišnja Kulturno-zabavna manifestacija „Selo veselo“ održana je 14. jula u Saničanima. Brojni posjetioci pratili su nadmetanja u tradici...
Vitez iz Kozarca: Ne nosim ni pancir niti mačem di... Piše poeziju, prozu i drame, prevođen je na mnoge svjetske jezike, a zastupljen je u brojnim antologijama u Austriji i u Bosni i Hercegovini. On je po...
Kulturno-zabavni karavan “Selo veselo” stiže u San... Treća ovogodišnja Kulturno-zabavna manifestacija „Selo veselo“, biće održana u Saničanima na stadionu, u nedjelju 14. jula, s početkom u 18 časova. ...
Prijedorčanka Mira Latinović golim rukama sklanja ... Prijedorčanka Mira Latinović, zaljubljenik u rijeku Sanu, godinama ostavlja bez daha svoje sugrađane "golim rukama" hvatajući riječne zmije s prijedor...