Sve je počelo, kada je Dalibor Jović prije 15 godina, na porodičnom imanju, zajedno sa suprugom Marijom, zasadio prvi šljivik na zemljišnoj površini od pola hektara.

Njegov radni dan počinje zorom, a moglo bi se reći da traje do duboko u noć. Kada dođe kući, nakon napornog radnog dana, gdje radi kao kreditni službenik, Dalibor Jović iz Prijedora se presvuče, zasuče rukave i pravac voćnjak, njiva ili plastenik. Ali, kako kaže, kada imaš cilj, ništa nije teško.

Prije 15 godina zasadili prvi šljivik

A sve je počelo kada je ovaj Prijedorčanin, prije 15 godina, na porodičnom imanju, zajedno sa suprugom Marijom, zasadio prvi šljivik na zemljišnoj površini od pola hektara. Potkozarje je oduvijek bilo nadaleko čuveno po uzgoju kvalitetne šljive, pa se Jovići nisu dvoumili šta će zasaditi kada su odlučili da pokušaju “živjeti od zemlje”. I bili su u pravu. Kada ih je prvi šljivik obradovao dobrim rodom, Jovići su zasadili i drugi. Sve je počelo od malog voćnjaka, a danas imaju čak oko 1.000 stabala šljive, na vrhuncu rodnosti.

“Ostvarujemo odlične prinose u našim voćnjacima. Kvalitet šljive je odličan i kreće se i do 40 kilograma ploda po stablu. Sorta “Čačanka rodna” zaslužuje naše najveće pohvale i najviše liči na domaću šljivu sorte “Savka”. “Čačanka” daje kvalitetan rod, bez upotrebe hemijskih sredstava, a od nje se može proizvesti i izuzetno kvalitetna šljivovica, ali i džemovi i pekmezi”, kaže Dalibor.

I ova godina bila je rodna, pa su Jovići ubrali 36 tona šljive u svojim voćnjacima. Jedan dio plasirali su na tržište, a drugi iskoristili za vlastitu prozvodnju domaće šljivovice i domaćih džemova i pekmeza.

Proširili proizvodnju na zasade jagode, ponosni na organske proizvode

Međutim, Jovići nisu stali na tome. Odlučili su da prošire proizvodnju, pa su prije tri godine odlučili da na površini od oko pola hektara zasade jagodu.

“U pitanju je sorta “Zenga zengana”, industrijska sorta koja se koristi za preradu, prije svega za sokove i džemove, ali je odlična i za konzumaciju. Nakon toga smo u okviru projekta namijenjenog obnovi od poplava, a mi živimo na plavnom području, u saradnji sa Gradom Prijedorom i EU dobili i plastenik površine 200 m2 u kojem proizvodimo povrće. Osim toga podigli smo još jedan manji zasad jagode”, kaže Dalibor.

Jovići nisu stali ni na tome. Uzgoj jagoda činio im se kao dobar i unosan potez, pa su tokom posljednje sezone, plantaže ovog voća proširili na dodatnih hektar zemljišta. Proširili su i asortiman gotovih proizvoda, marmeladom, hladno cijeđenim sokom, likerom i želatinom od jagode.

Kupili voćnjak autohtonih potkozarskih sorti

Ali, Jovići stalno žele naprijed, pa su početkom ove godine kupili voćnjak autohtonih potkozarskih sorti.
“Prije svega, riječ je o domaćim sortama jabuke – prijedorska zelenika, krompiruša, kalatuša i brdnjača, ali ima i kruške crnice i dunja. Od jednog dijela roda napravili smo kvalitetne rakije, a najveći dio voća preradili smo u hladno cijeđene sokove. To nam je ove godine omiljeno piće, a ponešto se i proda, tako da se uložena sredstva polako vraćaju”, pričaju Jovići.

Litar njihove šljivovice košta 12 KM, kruškovače 15 KM, a dunjevače 25 KM. Kažu, posla ima od jutra do mraka, a okosnica posla je porodica.

“Ništa ne bi bilo moguće bez moje supruge Marije i njenih roditelja, koji su nam velika podrška u radu i napredovanju u ovom poslu. A ne bi mogli ni bez naše prijateljice, teta Slavice i njenih vrhunskih recepata za naše proizvode. Inače, moja supruga je nezaposlena, ja sam zaposlen, pa nam je ovo dodatni izvor prihoda”, ističe Dalibor.

Najviše strahujemo od vremenskih nepogoda

Plantažu planiraju proširiti na još jedan manji zasad jagode, sorte “Kleri”. Kao i svi proizvođači koji žive od plodova zemlje, najviše strahuju od vremenskih nepogoda, jer kako kažu, dobit je uvijek upitna u ovoj “fabrici na otvorenom”.

“Posljednje četiri godine imali smo velikih problema sa kasnim proljetnim mrazom koji nam je uništio sav rod na zasadima šljive, a na zasadima jagode uspjeli smo da sačuvamo određeni dio roda jer smo na vrijeme izvršili zastiranje zasada sa agrotekstilom, koji služi za zaštitu od mraza. Svake godine kucamo na vrata osiguravajućih kuća, ali nikako da uspijemo postići dogovor i osigurati svoju proizvodnju. U vrijeme berbe, najveći problem predstavlja pronaći kvalitetnog radnika”, kažu Jovići.

Dalibor kaže, porodična proizvodnja dokaz je da se od poljoprivrede može živjeti, iako je odricanja mnogo. Ipak, Jovići tvrde, svaki trud se isplati. Posebno su ponosni na svoju organsku proizvodnju i preradu voća. Maštaju da svoje originalne proizvode, poput marmelade, šljivovice i cijeđenih sokova, dogodine plasiraju i van granica Bosne i Hercegovine.

Agroklub.ba

Povezane vijesti

PRIJEDOR: ARHIMANDRIT PARTENIJUS POMOĆ ZA GRČKU PR... Kada je Grčku zadesio veliki požar prije godinu dana, Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Prijedor organizovala je ...
PRIJEDORČANI, DOĐITE I SAMI SEBI BERITE JAGODE! Prijedorska plantaža jagoda porodice Jović, pred kraj sezone, otvorila je vrata svoje plantaže i pozvala sve zainteresovane da dođu i uberu koliko god...
“BUBA” IMA DUŠU I POVEZUJE LJUDE: ODRŽ... Iako je ne proizvode već 16 godina, “buba”, kako je u narodu nazvan najpopularniji model “Folksvagenovog” vozila, i dalje pobuđuje veliku pažnju ljubi...
POČELO „SELO VESELO 2019“: MISKA GLAVA PRVI FINALI... Prva ovogodišnja kulturno-zabavna manifestacija „Selo veselo“ održana je ove nedjelje, 16. juna u Ljeskarama. Brojni posjetioci, i po lošim vremens...
KUPAČI UŽIVALI NA TRI BAZENA I NA TOBOGANIMA Besplatnim kupanjem otvoren je vodeni park u Kozarcu kod Prijedora koji se prostire na površini od oko 7.200 kvadratnih metara. Povodom otvorenja ...
POMOZIMO PORODICI LUKIĆ: UPRKOS TEŠKOM OBOLJENJU O... Ognjen Lukić (18) iz Podgrađa kod Prijedora uprkos teškom oboljenju, multiploj sklerozi, svojim verdrim duhom, pozitivnim stavom i raznim aktivnostima...
STOTINU UČESNIKA IZLETA ZA ZAŠTITU SANE POSLALO AP... "Sana mora da se hitno zaštiti", poruka je koju je poslalo preko stotinu učesnika izleta za zaštitu ove rijeke, a koji je organizovala Koalicija za Sa...
PREŽIVIO ČAK 67 UBODA STRŠLJENOVA: DRVOSJEČA POSTA... Čuda se dešavaju - kratko kaže skromni šumar Radenko Mršić (49) iz Oštre Luke, dok objašnjava kako je preživio ubod roja opasnih stršljenova. Sjeća...