PrijedorDanas: Mogu li ne biti neprijatelji nevladine organizacije, posljednjih godina češći je termin organizacije civilnog društva /OCD/, i vlasti?

Murisa Marić: Uvriježeno je u građanstvu to NGO sa Zapada. Nismo mi nikakve nevladine organizacije u smislu da smo protivnici vlada, ali kritički osvrt ako ne postoji onda imamo jednoumlje, a jednoumlje nije dobro došlo. Politika je častan posao i politika je učenje, ali da li danas mi imamo politiku koja je učenje ili imamo samo politiku kao moć?Civilno društvo je korektiv vlasti, ne u smislu da mi nešto smjenjujemo i ne na negativan način. Ako se ukaže na neku manjkavost, ako se primjerima dokaže da neke stvari nisu dobre, da neće biti primjenjive, zar ne bilo dobro da se to
popravi? Umjesto hvala, mi dobijamo etiketu da smo protivnici. Taj lični doživljaj je nešto što smo mi u Prijedoru osjetili puno puta na svojoj koži.

PrijedorDanas: Najočigledniji primjer je učešće direktora „Toplane“ Duška Miletića u javnoj raspravi o budžetu grada za 2024. godinu. Ni kao odbornik ni kao predstavnik političke partije koja je dio vladajuće koalicije nije iskoristio ni pravo ni obavezu učešća u kreiranju budžeta, nije se javio za riječ ni 6. ni 28. decembra na sjednicama gradske skupštine, nego je u javnoj raspravi održanoj u online formi između ta dva datuma tražio i dobio 30.000 KM za vodovod u Bistrici. Bio je ujedno i jedini od 29 učesnika te javne rasprave koji je precizirao odakle da se preusmjeri traženi novac – upravo od „Dona“ kojem je upravo 30.000 KM bilo namijenjeno za zaštitu potrošača. To je, da podsjetimo čitaoce, posljednji kvartal 2023. godine, isti u kojem „Toplana“ novi cjenovnik primijeni retroaktivno i korisnicima dva puta naplati istu uslugu za avgust, septembar i pola oktobra.

Murisa Marić: To je to djelovanje s pozicije političke moći, da on može da kazni udruženje koje je njemu zasmetalo lično. Mi smo upozoravali da ne dođe do retroaktivnosti prilikom povećanja cijena. U „Donu“ ne sjede neznalice, ali mi doživimo tu političku odmazdu, a ko krši ustav, „Don“ ili neko drugi? I Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske potvrdila je da se nije smjela retroaktivno naplaćivati usluga, ali, evo, još se ne raspravlja kad će se vratiti potrošačima taj novac.

PrijedorDanas: Na javnim skupovima posvećenim zaštiti potrošača ponavljate često dvije stvari, da Prijedor prednjači u institucionalnom smislu i da zaštitnici potrošača ne štite neplatiše, kako im se to nerijetko spočitava kad ih se hoće diskreditovati.

Murisa Marić: „Don“ je 2008. krenuo sa zaštitom potrošača. Tada je zakon bio samo na nivou BiH, a od 2012. i Republika Srpska ga ima. Prijedor je prvi u Republici Srpskoj osnovao savjetodavno tijelo za zaštitu potrošača u Gradskoj upravi, kao što su i gradska komunalna preduzeća prva osnovala komisije u kojima su predstavnici udruženja potrošača i koje svakog mjeseca razmatraju pritužbe korisnika. To je ovdje završeno 2015. godine, a mnogo je lokalnih zajednica koje to nemaju ni danas, 2025. Što se tiče pravdanja da mi ne štitimo neplatiše, našim preduzećima „Toplana“, „Vodovod“ i „Komunalne usluge“ smo zasigurno poboljšali to da se potpisuju ugovori, da se poveća naplata, da se šalju opomene, da se smanje otpisi, da imaju s čim pred reviziju… „Vodovod“ i „Toplana“ su u SOKOP sistemu utuživanja dužnika, a „Komunalne usluge“ nisu pristupile toj priči i svjedoci smo da se ponovo angažuju advokati, iako je jasno zakonom propisano u kojim slučajevima te predmete radi pravnik preduzeća.

PrijedorDanas: Ponavljate i to da bez predstavnika udruženja za zaštitu potrošača ne mogu se donositi odluke o povećanju cijena. Sva ova tri preduzeća su na tržištu, naplaćuju svoje usluge, imaju monopol, nemaju konkurencije, a milione svake godine grad izdvaja, bez naznaka da se ide ka samoodrživosti. S druge strane su socijalni mir i prekobrojno, stranačko zapošljavanje, pokriveno ugovorima o djelu koji ističu prije 31. decembra, a onda se ponovo aktiviraju, pa tako ne uđu u statistiku, a ujedno su i mehanizam za političke ucjene i iznude, poput pravljenja kvoruma na stranačkim skupovima.

Murisa Marić: Za ovo sve bi trebalo grad puno više da se zainteresuje, kao većinski vlasnik svih ovih preduzeća. Mi to iz papira, u suštini, ne možemo vidjeti.

PrijedorDanas: „Don“ radi analizu pravilnika i izvještaja o finansiranju projekata organizacija civilnog društva iz budžeta grada Prijedora s namjerom da se ti akti mijenjaju. Šta su manjkavosti?

Murisa Marić: Pravilnici su davno donošeni i obično preširoko postave sve teme. Oni su živa materija koja se treba prilagođavati. Manjkavost je da nemamo, a moramo definisati ko su OCD, udruženja građana, omladinske organizacije, sportski kolektivi, KUD-ovi zato što se nerijetko dešava da se na javni poziv za OCD prijave sportisti, a na poziv za sport OCD se ne mogu prijaviti. Isto je i sa omladinom, gdje reciprocitet ne vrijedi. Dalje, treba definisati šta je projekat, šta je finansiranje, šta sufinansiranje. Ako 50 organizacija dobije po 1.000 maraka, to nije projekat, to je socijalni mir između organizacija. Dalje, ugovor o djelu ne može biti cijele godine i tako iz godine u godinu. Ko se ozbiljno bavi ovim, trebalo bi da ima bar koordinatora zaposlenog. Potom, bodovanje mora biti transparentno, a u komisijama koje odlučuju u konkursima treba biti i predstavnik civilnog društva.

PrijedorDanas: Ima li političkih podmladaka ili ogranaka u OCD sektoru?

Murisa Marić: Zakon o udruženjima i fondacijama srozan je na nivo tri osnivača i 300 maraka. Nekad je moralo biti najmanje 30 osnivača, velika skupština, upravni odbor. Danas, osnuje se nova organizacija, dobije novca isto koliko i mi, na primjer, pa se pitam je li mi to izgleda ne znamo napisati projekat? Ne kažem da se mogu svi profesionalizovati, ali ima načina i prostora da se zaposli neka mlada osoba. Ali ako organizacija živi od samo tih 3.000 KM godišnje iz budžeta lokalne uprave i nema nikakvu drugu aktivnost, o čemu pričamo? Nikog ne osuđujem. Analiziramo ovo što imamo da bismo pravilnike unaprijedili. Potvrda o izmirenim poreskim obavezama mora biti jedan od uslova. To je pokazatelj da je to organizacija živa. Takođe, smatramo da grad treba da podržava projekte koji se poklapaju s razvojnom strategijom grada.

PrijedorDanas: Šta je u izbornom procesu još popravljivo, pored tehnologija?

Murisa Marić: „Don“ od osnivanja učestvuje u građanskom posmatranju izbora i nešto što je vidljivo od tih prvih početaka i što se do danas nije promijenilo jeste da poličke partije samo traže načine kako će izmanipulisati proces. Imamo problem s biračkim odborima i, bez obzira na namjeru da se profesionalizuju, mislim da je 99 odsto stranačkih ljudi tu i dalje. Dalje, birački spiskovi se ne ažuriraju. Nas u Prijedoru ne živi 80.000, a kamoli da nas je toliko s pravom glasa. I, na početku i na kraju svega, svijest građanina koji ne izađe na izbore i samim tim da prostor za zloupotrebu. Ali i do toga je dovela politika dovodeći ljude među kojima je sve manje onih kojima se može dati povjerenje.

PrijedorDanas: Šta je s pravilnikom koji uređuje i parkiranje lica sa invaliditetom?

Murisa Marić: MUP je jedini koji može izdati tu međunarodnu kartu za lica sa invaliditetom. Grad nema na to pravo. Grad može nekog osloboditi plaćanja parkinga na neki drugi način. Naši sugrađani koji imaju kartice koje je grad izdao znaju da se s njima ne mogu parkirati ni u Banjaluci, a kamoli gdje dalje. Čekamo novu odluku, ne samo u vezi sa ovim, nego i svjesni problema koji je aktuelan u Banjaluci jer je Ustavni sud rekao da grad mora osnovati preduzeće koje će upravljati parkinzima, a ne da to čini grad. Ne vidimo nijedan razlog da se ta odluka i u Prijedoru ne izmijeni u skladu sa zakonom, jer i dalje je to prihod grada.

PrijedorDanas: Aktuelan je projekat „Dona“ koji se odnosi na pomoć u kući za starija lica.

Murisa Marić: To je zakonska obaveza, i to osnovno, a ne prošireno pravo, ali se, zbog nedostatka sredstava, ne finansira. Teži se tome da se ljudi koji imaju mogućnost da žive u svom okruženju ne smještaju u domove, a smještaj u domove je pritom višestruko skuplji nego ova vrsta podrške koju zagovaramo da zaživi. Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske uputili smo inicijativu za izmjenu pravilnika u dijelu koji limitira korisnike iznosom primanja i u dijelu da uslugu ne moraju nužno obavljati medicinski radnici nego geronto domaćice, što je termin koje naše zakonodavstvo ne poznaje, a koji je zaživio i u Srbiji i u Hrvatskoj i širom svijeta. Dalje je jako važno da se rade potom i pravilnici na lokalnom nivou, zato što lokalne zajednice onda mogu i povećati obuhvat kategorija.

PrijedorDanas: Kažete, da vam je neko rekao prije 30 godina gdje ćete danas biti…

Murisa Marić: Mi smo 1997. započeli ovdje kao volonteri jedne banjalučke organizacije koja je u to doba radila sa starim licima u Prijedoru. Bilo nas je puno i osnovala su se iz toga tri-četiri udruženja, nije samo „Don“, ali je „Don“ jedini opstao. Imali smo, naravno, i uspone i padove, u nekim segmentima smo jačali, u nekima bili razočarani. I uvijek smo zapošljavali ljude, manji ili veći broj. Najviše ih je, kada iz nekog razloga prestanu s radom u „Donu“, otišlo na bolje radno mjesto, vukući upravo iskustva iz „Dona“. Na to sam ponosna. I danas je pojam dobiti projekat Evropske unije, a mi smo prvi dobili već 2001. Nismo nikada odustajali od ciljeva kojih se i danas držimo, a to su praćenje izbora, socijalna zaštita, humanitarni rad i ekonomsko osnaživanje iz kojeg je proistekla zaštita potrošača. Evo, Prijedor je vodeći u zemlji u ovoj priči, u oba entiteta, bez obzira na različito zakonodavstvo. Od deset udruženja za zaštitu potrošača koja djeluju u Republici Srpskoj, ili smo bar na spisku, vidljivo je ko je najviše u javnom prostoru, kome se najčešće građani obraćaju, s kim mediji najviše sarađuju imaju. Mi smo jedino udruženje u državi koje je prošlu godino završilo sa 2.700 potrošača. A, poređenja radi, 300 predmeta imala je republička tržišna inspekcija. Na taj dio rada smo najviše ponosni i donosi nam najveću satisfakciju.

Razgovarala i fotografisala Katarina Panić – www.prijedordanas.com

Članak je nastao u projektu „Žene u politici, na javnim funkcijama i u društvenom životu“ koji je portal PrijedorDanas kandidovao na javni konkurs Gradske uprave za sufinansiranje i izbor najpovoljnijih projekata udruženja i fondacija iz budžeta grada za 2025. godinu.

Lela Stevandić, roditelj s misijom

Milica Vučenović: Polet, spremnost i želja za rad mogu nadoknaditi nedostatak iskustva

Dražena Mršić: Nikad neću kolegu ostaviti na prvoj borbenoj liniji

Marija Ličanin: Uvek putem, nikad prečicama

Olivera Brdar Mirković: Otvoriću restoran. I biće u selu.

Murisa Marić: Bez kritičkog osvrta imali bismo jednoumlje

Maja Kunić: Tužila sam IRB zbog sramnog obrazloženja smjene

Slobodanka Radić: Nije glasove samo dobiti, nego je glasove i sačuvati

Miljana Velaula: Kad igraš s Kineskinjama, svaka im je loptica kao magična

Dragana Grujičić: Treba znati pričati sa ženom koja plače

Marina Ljubičić Bogunović: U 2026. izložba i o sportu – kako se igrao klis, kako pravila krpenjača…