Odbornici Skupštine grada Prijedora na posljednjem zasjedanju usvojili su informaciju o prošloj školskoj godini, te prijedlog mjera za unapređenje obrazovno – vaspitnog rada.
Zaključeno je da je potrebno pratiti i poboljšati uslove rada u ustanovama obrazovanja, te graditi infrastrukturu i održavati puteve u seoskim područjima. Potrebna je rekonstrukcija pojedinih školskih objekata, kao i savremena oprema za kabinete i laboratorije. Neophodno je i posvetiti pažnju stručnom usavršavanju nastavnika.
– Poboljšati učenički standard, odnosno obezbjediti novac za sufinansiranje školskog prevoza i materijalnu pomoć za školovanje djece iz socijalno ugroženih porodica – navodi se u prijedlogu mjera.
Vjeruju da je od koristi da u pripremama za školska takmičenja učestvuje veći broj učenika, kako bi se podstakao takmičarski duh i želja za sticanjem šireg nivoa znanja.
– Posvetiti veću pažnju profesionalnoj orijentaciji učenika u osnovnim školama. Omogućiti provođenje što kvalitetnije prakse u srednjim stručnim školama, u cilju postizanja konkurentnosti na tržištu rada i bržeg zapošljavanja osoba sa završenom srednjom školom – jedna je od mjera loaklne uprave. Na kraju navode da je upisnu politiku u srednjim školama potrebno planirati prema iskazanim potrebama tržišta rada, a ne po postojećoj kadrovskoj strukturi nastavnika.
Međutim, veliki problem školstva je sve manji broj đaka. U informaciji o školstvu koje je pripremilo Odjeljenje za društvene djelatnosti kažu da lokalna zajednica ne može uticati na ovaj negativan trend. Unazad 10 godina broj učenika u osnovnim školama manji je za 1.884, a u srednjim za 968 učenika.
– Dugogodišnja ekonomska kriza, pad nataliteta, negativna stopa prirodnog priraštaja, nezaposlenost mladih i iseljavanje u inostranstvo, statistički su uveli i naš grad u područje nepovoljne demografske strukture – navode iz resornog odjeljenja.
Direktorica Osnovne škole „Jovan Cvijić“ i odbornica DNS u prijedorskoj Skupštini Olivera Brdar – Mirković kaže da su usvojeni predlozi uopšteni za unapređenje školstva.
– Osnovne škole su u nadležnosti ministarstva, ali gradska uprava ipak ulaže u njih. Grad puno ulaže u opremanje srednjih škola, kao što je kuhinja Ugostiteljske škole – kaže Brdar – Mirković. Navodi da bi trebalo u narednom periodu rekonstruisati matične objekte škola u Brezičanima, Ljubiji i Busnovima.
– Pad broja đaka je problem koji nas dugi niz godina prati, još od Drugog svjetskog rata. Tako je u školi u Brezičanima 1979. godine bilo oko 800 šaka, a sada ih imamo 168 – ističe ona.
Sela ostaju pusta
U informaciji o školstvu navode da se stalno umanjuje broj učenika u seoskim područjima, jer mladi napuštaju seoska domaćinstva iz ekonomskih razloga i masovno odlaze u gradove i inostranstvo. Brdar – Mirković kaže da je upitno da li je potrebno neke seoske škole renovirati.
– Naša područna škola u Cikotama ima sedam đaka, a u lošem je stanju. Pitanje je da li je zatvoriti ili rekonstrusati pa kasnije da ima namjenu Doma MZ – smatra ona.
EuroBlic