Na tropskim vrućinama važno je jesti što više voća i povrća.
Јoš je bolje ako je iz organskog uzgoja. Sertifikovanih proizvođača organske hrane je malo, i uzgajivači je proizvode uglavnom za svoje potrebe. A upravo bi ovaj oblik poljoprivredne proizvodnje mogao da bude šansa za razvoj Srpske.
Natpis na ulazu u vrt Miodraga Glamočanina iz Prijedora sve govori. Ovdje, na površini od 70 kvadratnih metara, uzgaja desetak vrsta povrća, na prirodan, organski način – bez ijednog hemijskog dodatka.
– Proizvod nije deklarisan i certifikovan, ali ja ovo radim iz hobija, za sebe i svoju porodicu, sve je na potpuno prirodan način – rekao je Glamočanin.
A sve s jednim ciljem.
– Da znam šta jedem ja, moja porodica, i prijatelji kojima eventualno poklonim višak – dodao je Glamočanin.
Poznata je činjenica da se oko 90% štetnih materija i otrova u ljudski organizam unose upravo preko hrane.
Razlog su pesticidi, herbicidi i druge, po zdravlje opasne, agrohemikalije kojima se namirnice tretiraju u industrijskoj proizvodnji. Opasnosti toga svjesni su i građani.
Zdravoj ishrani sve veći značaj se pridaje i u svijetu. Zbog toga, organska hrana više nije trend, nego potreba. Ovaj vid proizvodnje na svjetskom nivou bilježi godišnji rast od čak 10%.
– Svaka država recimo koja podupire poljoprivredu ulaže u tu proizvodnju, jer tad se stanovništvo zadržava na selu – istakla je dipl. inžinjer poljoprivrede Tatjana Stojanović.
A to je upravo ono što treba Srpskoj. Mali koraci ka cilju već su napravljeni. Potencijala ima, ali je nedovoljno iskorišćen. Prema nezvaničnim podacima, u BiH trenutno ima tek oko 40 sertifikovanih proizvođača organske hrane.
RTRS