Ručne radinosti, likovne, literarne i sportske sekcije, uz radne terapije, svakodnevica su oko 200 osuđenika Kazneno-popravnog doma (KPZ) Banjaluka, čije se osoblje neprestano zalaže da im pomogne kako bi iz te ustanove izašli kao bolji ljudi.
Prolazak kroz kapiju, zvuk ključa i škripa rešetaka odveli su ekipu “Glasa Srpske” u ovaj objekat, gdje smo zatekli red, rad i disciplinu.
Kada se iza nas zatvorilo nekoliko željeznih vrata, čuvar nam je pokazao kako da stignemo do uprave KPZ-a. Čim se kroči u ovo dvorište, ograđeno visokom žicom, sa desne strane može se spaziti mala zgrada u kojoj su smješteni maloljetni prestupnici. Na suprotnoj strani, nekoliko koraka niže, nalazi se pilana, gdje osuđenici marljivo rade pod budnim okom stražara. To je samo jedno od mjesta, na kojem se obavljaju neki od poslova, što nam je potvrdio i zamjenik direktora KPZ-a Banjaluka Goran Selak.
Izdvajanje iz društvene zajednice i život iza rešetaka ima za cilj resocijalizaciju osuđenika, zbog čega je ova ustanova, kako ističe Selak, uložila ogromne napore da obezbijedi širok spektar opštih i specijalizovanih tretmana.
– Raznim tretmanima nastojimo da utičemo na promjenu stavova osuđenih lica. Želimo da ih osposobimo za pronalaženje posla nakon izvršenja kazne. Pri tome nikada ne gubimo iz vida da naši programi na kraju treba da ih spriječe da se vrate kriminalu – ističe Selak.
Rad osuđenika usko je vezan sa njihovom resocijalizacijom. Tome se velika pažnja poklanja i u KPZ-u, gdje su svi radno angažovani u okviru Privredno-instruktorske službe.
– Imamo proizvodnju betonske galanterije, osuđenici rade na ekonomiji Zavoda, na Poluotvorenom odjeljenju je farma Trn, a proizvodimo i razne poljoprivredne kulture – kaže Selak. Dodaje da unutar Zavoda imaju i pekaru, automehaničarsku radionicu, metalni pogon, kao i izradu stolarije.
Osuđenici koji su smješteni u KPZ Banjaluka nesmetano mogu učestvovati u procesu planiranja svih tretmana i uopšte u organizaciji života i rada.
– Formirali smo Savjet vaspitnih kolektiva, u kojem svi osuđenici učestvuju u rješavanju problema – kaže Selak.
Da su tretmani i rad ključne stepenice ka resocijalizaciji, slaže se i rukovodilac Prijemno-otpusnog odjeljenja Aleksandra Šatordžija.
– Radno angažujemo sva osuđena lica kako bismo im pomogli da budu osposobljeni za život na slobodi. Oni ne treba da se izdvajaju iz društva, već da se prevaspitaju i postanu uzorni građani – istakla je Šatordžija.
A da rad i raznovrsne društveno-kulturne aktivnosti i te kako pomažu osuđenicima, potvrđuje i Željko Mejakić iz Omarske. Mejakiću, koji je osuđen na 21 godinu zbog zločina protiv čovječnosti u logorima “Omarska” i “Keraterm” u Prijedoru, ovo je četvrti zatvor u koji je smješten.
– Vrijeme je najveći neprijatelj svakog osuđenika. Tri godine sam proveo u Hagu. To je zlatni kavez, gdje polagano umire jedna po jedna ptičica. Ovdje imam najbolje uslove. Mogu da radim i kvalitetno da organizujem vrijeme – kazao je Mejakić, koji je naučio da rezbari ikone.
Ponosno nam je pokazao nekoliko ikona, svojih remek-djela, ali i one koje je tek započeo da radi.
Smještajni kapacitet
Goran Selak ističe da su uz podršku Ministarstva pravde i Vlade RS rekonstruisali veliki dio KPZ-a Banjaluka i izgradili nove objekte.
– Sa ponosom mogu reći da smo u posljednjih osam godina značajan iznos novca uložili u rekonstrukciju Zavoda. Izgradili smo karaule, drugi bezbjednosni pojas, otvorili Odjeljenje vaspitno-popravnog doma, Poluotvoreno odjeljenje u Trnu, nadogradili treće Prijemno-otpusno odjeljenje i Odjeljenje pritvora – kazao je Selak i dodao da je smještajni kapacitet KPZ-a u ovom trenutku 478 mjesta.
KPZ Banjaluka posjeduje
– igraonicu u sali za posjete osuđenika – prvi u BiH uveli su ovaj vid druženja očeva sa djecom unutar zidova
– prostorije za zadovoljenje vjerskih potreba (za sve tri konfesije)
– sportska igrališta
– teretanu
– radionice
Glas Srpske