U Prijedoru je danas otvoren 24. stručni skup Društva bibliotekara Republike Srpske. Ove godine se održava pod motom “Biblioteke za održivu budućnost”, a skupu je prisustvovalo oko 150 učesnika. Na dvodnevnom skupu je i 40 predavača iz Republike Srpske, Srbije i po prvi put iz Sjeverne Makedonije. Predavanje su održali i predavači sa novosadskog i beogradskog univerziteta.Danas je i formalno potpisan Protokol o saradnji između Društva bibliotekara RS i Društva bibliotekara iz Srbije.
Predsjednik Društva bibliotekara RS Ljiljana Knežević je danas rekla da će u Prijedoru potpisati i formalno Protokol o saradnji sa Društvom bibliotekara Srbije, iako sarađuju na mnogim poljima već godinama.
“Sad ćemo nastojati da proširimo tu saradnju i na međunarodnom planu, što znači da ćemo pokušati da se borimo zajednički za neka sredstva iz evropskih fondova”, istakla je Kneževićeva.
Načelnica Odjeljenja za zaštitu naslijeđa pri Ministarstvu prosvjete i kulture RS Milica Kotur je izjavila da je ovo jedno od najznačajnijih udruženja u Republici Srpskoj.
“Društvo bibliotekara RS je jedno od značajnijih udruženja , koje je upravo kao takvo prepoznato kod Ministarstva prosvjete i kulture i ono ima status reprezentativnog udruženja. Bibliotekari su inače izuzetno vrijedni . To su ljudi koji prije svega njeguju i baštine ono što je najznačajnije, a to je pisana riječ, to je knjiga , a knjiga je kao što znate trezor svega onog i što se desilo i onog što je smišljeno i onoga što je ostvareno”, kazala je Kotur.
Ljiljana Petrović Zečić, direktor Narodne univerzitetske biblioteke RS je rekla da uvijek daju stručnu i materijalnu pomoć Društvu bibliotekara.
Grad Prijedor je počastvovan što je domaćin stručnom skupu bibliotekara i što je suorganizator ovog događaja.
Olivera Brdar Mirković, načelnica Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu, pronatalitetnu i demografsku politiku je istakla da je Grad Prijedor i ranijih godina, ali ove posebno stavio akcenat na kulturu i obrazovanje.
“Mi smo i u ranijem periodu , ali evo posebno u ovoj godini poseban akcenat stavili i u okviru budžeta grada na izdvajanje iz oblasti kulture i obrazovanja i svakako dajemo podršku i ovoj djelatnosti , svjesni značaja i uloge biblioteke u životu i radu lokalne zajednice. Ja ću istaći ovom prilikom da smo ove godine 15. 000 KM odvojili za povećanje, odnosno obogaćivanje bibliotečkog fonda osnovnoškolskih biblioteka, sa namjerom da se poveća broj naslova lektira iz nastavnog plana i programa”
Na današnjem stručnom skupu se moglo čuti i da su bibliotekari u teškom položaju zato što su veoma prisutne informacione tehnologije, kao i vještačka inteligencija , koje s jedne strane pomažu, ali s druge i ugrožavaju ovu profesiju, jer se sve više teži ka tome da biblioteke postoje bez bibliotekara , odnosno da se koriste knjigomati , aplikacije za preporuke knjiga i drugo. Iako je elektronska knjiga uveliko u upotrebi, bibliotekari smatraju da će “papirna knjiga” preživjeti i ubuduće.
kozarski.com