Ratko Darda, matematički genije iz Prijedora kako ga mnogi zovu, primjer je uspješnog mladog čovjeka koji na najbolji način predstavlja našu zemlju u svijetu, koji je ponos BiH ali i svog rodnog grada. Sa samo 25 godina priprema doktorat na prestižnom matematičkom Institutu “Jussieu Paris Rive Gauche” u Parizu, a kako kaže za Frontal, ključ uspjeha je dosta rada i realna vjera u sebe.

Učenik je sa najviše nastupa na olimpijadama u istoriji BiH. Na onima u Holandiji i Argentini osvojio je bronzu. Na Svjetskoj matematičkoj olimpijadi u Argentini, u konkurenciji 548 najboljih mladih matematičara na svijetu, takođe bronzu.

FRONTAL: Zašto baš da se odlučiš da nastaviš školovanje u Frnacuskoj?

DARDA: Meni je u suštini bio cilj da dospijem na bilo koje jako mjesto za matematiku. Pokušao sam i primljen sam na više mjesta, a između ostalih i u Pariz. Pošto sam znao za reputaciju pariskih univerziteta kad je matematika u pitanju, pogotovo za oblasti algebarska geometrija teorija brojeva, koje mene zanimaju, izabrao sam to.

FRONTAL: Opiši nam svoj razvojni put u školovanju i šta je to na šta si posebno ponosan u svom školovanju?

DARDA: Završio sam osnovnu školu Dositej Obradovic u Prijedoru, poslije gimnaziju Sveti Sava. Tokom osnovne i srednje škole shvatio sam da mi matematika ide, pa sam je htio studirati. I zatim sam otišao u Sloveniju na Univerzitet u Primorskoj u Kopru. Uvidio sam da se matematika kao nauka mnogo razlikuje od takmičarske na koju sam se navikao, a i ova “nova” mi se jos više svidjela. Onda sam otišao na Paris Diderot. Mogu reći da sam ponosan na sve škole i univerzitete koje sam pohađao.

FRONTAL: Kako izgleda studiranje na prestižnom fakultetu, kakav je odnos student-profesor, gradivo-ispiti i teorija-praksa?

DARDA: Meni je studiranje lijepo iskustvo. Tokom mastera je bilo standarno: predavanja, ispiti itd. Većina profesora je ljubazna i rado će odgovarati na pitanja. Tokom doktorata inače nema predavanja, već su sve istraživanja, a za matematičare to znači papir, olovka, laptop, po koji naučni ćlanak i odgovarajući ambijent. Jednom sedmično se viđam sa mentorom, koji je vrstan matematičar, pa govorimo o tome šta sam uradio tokom sedmice, da li je negdje zapelo, kako dalje itd. Uglavnom funkcioniše tako da mentor ima ne baš preciznu ideju za neki problem, zna u kojem smjeru treba razmišljati, a doktorant pokušava da je razradi, modifikuje, a ponekad ideja bude pogrešna, pa treba smisliti nešto drugo. Gradivo na osnovnom studiju u Francuskoj i nije preteško. Pa ni na prvoj godini mastera. Na drugoj godini mastera je sasvim druga priča, mislim da se tu najveća razlika napravi. Rekao bih da je to najteža godina studija, jer je potrebno savladiti prilično tešku teoriju, koja je uvod u istraživački rad.

FRONTAL: Možeš li napraviti paralelu između sistema obrazovanja u BiH i Francuskoj, da li smo zaista mnogo nerazvijeni u tom smislu?

DARDA: Pa vjerovatno ne bih bio najbolja osoba da pravim paralelu jer nikad nisam studirao u BiH. Pogotovo ne mogu da govorim za druge oblasti. Za matematiku, moj utisak što sam stekao iz razgovora sa ljudima koji su profesori i studenti u BiH je da je osnovni studij na blago nižem nivou u BiH, al ništa strašno. Međutim, mislim da je veća razlika za one koji odluče da se bave profesionalno, zato je naravno potrebno više novca; Francuski univerziteti imaju više novca pa mogu privući zvučnija imena, obezbijede bolje uslove itd.

FRONTAL: Predaješ matematiku studentima u Parizu. Kako su te prihvatili i da li ti je bilo teško prilagoditi se životu u Francuskoj s obzirom da dolaziš iz jedne male i nerazvijene zemlje?

DARDA: Prošle godine sam držao vježbe, a ove godine radim i teoriju i vježbe. Na to mi se uopšte nije bilo teško navići. Najviše mojih poznanika, u početku kad nisam pričao francuski, su bili inostrani studenti i nije bilo teško se uklopiti.

FRONTAL: Imaš 25 godine, a pripremaš doktorat na prestižnom matematičkom Institutu „Jussieu Paris Rive Gauche“. Koji je ključ uspjeha?

DARDA: Mislim da je ključ uspjeha dosta rada i realna vjera u sebe: neprecjenjivanje ali ni podcjenjivanje ni sebe ni drugih. Naravno mora da se voli ono što se radi.

FRONTAL: Kakvi su ti planovi u budućnosti? Da li planiraš možda povratak u rodnu grudu?

DARDA: Ne gledam previše u neku dalju budućnost. Zasada sam koncentrisan na doktorat i na istraživanja. Ako se jednog dana stvore uslovi za povratak, ja bih se rado vratio.

Frontal.ba