Šuma je dominantan termin izložbe “Kozara 1942”, koja se ove sedmice otvara u Memorijalnom muzeju na Mrakovici, jer je bila i glavno bojno polje i glavno skrovište, izjavio je rukovodilac Grupe za programe u kulturi, prosvjeti, umjetnosti i izdavaštvu Muzeja žrtava genocida u Beogradu Nikola Radosavljević.

On je naveo da su teme kojima se bave ova dva muzeja osjetljive za obradu kroz nauku, a možda još osjetljivije za obradu kroz vizuelnu umjetnost, a da razliku između tradicionalnih i modernih muzejskih postavki čini upravo uključenost struke koja se bavi dizajnom u prostoru.

“Ovdje smo se poslužili jednostavnim principom centra `Jad Vašem` u Jerusalimu, a oni imaju taj interdisciplinarni pristup koji, osim teksta i fotografije, uključuje senzorne elemente koji mogu biti ambijentalne instalacije, video, audio i repro oprema“, rekao je Srni Radosavljević koji je autor postavke “Kozara 1942”, dok su autori izložbe istoričari Marina LJubičić Bogunović, Boris Radaković i Bojan Arbutina.

On je pojasnio da se u osmišljavanju ove izložbe propitivalo šta je Kozara bila prije 80 godina, a šta je danas, pokušavalo da se bitke, borbe, otpor i revolt prenesu na način drugačiji od uobičajenog i da se rukovodilo time da je šuma konstanta, da je artefakt i da se planina okupatoru opirala i svojom geografskom strukturom.

“LJudi istorijske izložbe obično doživljavaju kao gomilu teksta i fotografije, ali je to prevaziđeno. Pogotovo ovdje gdje imate i katalog i knjigu kao publikacije koje nose tekst i sliku i gdje angažman samih naučnika treba da ostane najvidljiviji tu u čemu su oni najbolji, a angažovanjem nekog ko radi u prostoru dobijate upliv novih generacija i novih znanja. Predstavljeni materijal je publici bliži i pristupačniji i u tome se ogleda moderni, savremeni pristup“, istakao je Radosavljević, koji je Srni ustupio fotografije.

Prema njegovim riječima, ovdje je bilo pitanje kako toliko teksta “ispeći”, a da se izložba kao prostorna forma ne pretvori u knjigu.

“Od izuzetnog je značaja razumjeti da istorijska izložba ne gubi na težini ako joj se oduzme tekst”, dodao je Radosavljević.

Viši kustos Memorijalnog muzeja na Mrakovici Marina LJubičić Bogunović rekla je da je ovo prvi put za njenih 10 godina radnog staža u Nacionalnom parku Kozara da se za izložbu angažuje stručnjak za vizuelni identitet i da je to bio uslov koji su autori unaprijed postavili kako bi se u godini velikog jubileja Kozara donijela na najbolji mogući način.

“Mi istoričari smo opterećeni dokumentima i mi bismo da sve piše, pa mislimo da i publika ima isti odnos prema značaju toga kao i mi. Na ovako važnoj temi nismo htjeli rizik da nam onaj ko uđe u muzej protrči kroz postavku i ode s nedovoljno znanja, jer naš posao jeste da osluškujemo publiku, ponudimo odgovore i podučimo”, istakla je Bogunovićeva.

Ona je naglasila da dizajner nalazi optimalni balans između vizuelnog i stručnog – onoga što istoričar želi pokazati i onoga kako će to publika na najbolji način primiti i da zato izložba “Kozara 1942” ima sasvim nov vizuelni identitet, veliki je zaokret i hrabar iskorak u prezentaciji muzejske građe.

“U tom muzeološkom pristupu prilično smo `stisnuli petlju`, ali mislim da smo uradili fantastičnu stvar modernizujući muzeološki prikaz u odnosu na tradicionalnu vizualizaciju”, dodala je Bogunovićeva.

“Kozara 1942” naziv je multimedijalne izložbe koja će u Memorijalnom muzeju na Mrakovici biti otvorena u četvrtak, 30. juna, u saradnji Nacionalnog parka Kozara i Muzeja žrtava genocida iz Beograda. Biće otvorena do jeseni, a nakon toga postavljena u Beogradu, a potom će obići i veliki broj gradova u Republici Srpskoj.

nastaviće se…

SRNA
Foto – Nikola Radosavljević