U poznatoj galeriji „Sreten Stojanović“ u Prijedoru, u četvrtak, 26. jula, u 20:30 časova biće predstavljeno četvrto dopunjeno izdanje kultne prve knjige pjesama Nenada Grujičića „Maternji jezik“, koju je nadavno objavila beogradska „Prosveta“. Ovaj čuveni pjesnički prvenac pojavio se pre četiri decenije (1978) u Beogradu, u poznatoj ediciji „Pegaz“ Književne omaldine Srbije.
O toj knjizi je neuobičajeno mnogo pisano još u Jugoslaviji, pa sve do današnjih dana. Preko četrdeset kritičara i pesnika potpisali su svoje tekstove i misli o prvjenačkoj zbirci pjesama „Maternji jezik“ Nenada Grujičića u „Letopisu Matice srpske“, „Književnoj reči“, “Književnim novinama“, ”Politici“, „Oslobođenju“, „Večernjim novostima“, „Dnevniku“, „Nedeljnoj Dalmaciji“, „Odjeku“, „Poljima“, „Licima“, „Mladosti“, „Glasu omladine“, „Studentu“, „Našim danima“, „Zbivanjima“, „Bagdali“ i drugim časopisima i listovima.
Pored autora „Maternjeg jezika“, na promociji u pjesnikovom zavičaju, u Prijedoru, gdje je Grujičić 2005. godine na Kozari primio i nagradu „Skender Kulenović“, nastupiće Mirko Vuković, Milan Milošević i Jovana Matijaš.
Već sutradan, 27. jula „Maternji jezik“ će biti promovisan na manifestaciji „Rijeka misli“ u Novom Gradu, gdje će knjigu predstaviti Srećko Marčeta i Enes Kišević, te 28. jula u spomen-biblioteci osnovne škole „Branko Ćopić“ u Hašanima, kao i 3. avgusta u Narodnoj biblioteci u Vlasenici, gdje će o knjizi govoriti Aćim Todorović i Nedjeljko Žugić.
Takođe, 10. avgusta u Kneževini Gornja Dragotinja i Marini, kod Prijedora, gdje je Grujičić prošle godine promovisan u ambasadora ove jedinstvene kneževine na Balkanu, biće promovisana njegova poznata antologija krajiških ojkača „Pjevaj, ori, prozore otvori“, šesto dopunjeno izdanje, gdje će pored autora nastupiti i Milan Milošević i Olivera Brdar, kao i pjevači i glumci, koji će izvoditi ženske i muške antologijske primjere ojkačkog deseteračkog rimanovanog dvostiha.
Izjava povodom gostovanja u Republici Srpskoj:
„Poslije predstavljanja novog izdanja Maternjeg jezika nedavno u Beogradu, Novom Sadu i Sremskim Karlovcima, naći ću se u zavičajnim predjelima na arkadijskim stazama djetinjstva gdje očekujem nadahnute promocije. Prije svega, u Prijedoru, radosti moje rane mladosti, kada sam svoje prve pjesme pisao na obali rijeke Gomjenice i Sane, i potom objavljivao u Kozarskom vjesniku, kao i nešto ranije, kao dječak, u Malim novinama i Veseloj svesci, a onda, kao srednjoškolac iz Potkozarja, u beogradskom Frontu i zagrebačkom Tinu. Tako sam iz Prijedora djelovao kao pjesnik, mlađani i netaknuti. A onda kao student književnosti u Novom Sadu, objavljujem svoju prvu knjigu „Maternji jezik“ u Beogradu, koja je bila i ostala divno čudo. Uz nju sam naučio da prepoznajem dobre i loše ljude na književnoj sceni. Umio sam da čujem i primjenim korisne savjete od starijih pjesnika i pisaca, kao što sam znao i da odbijem nastup sa onima koji su bili licemjerni i negativni, razni ostapbenderovski likovi. Danas mladim pjesnicima redovno govorim da moraju imati slično čulo iliti senzor da prepoznaju takve pojave i idu svojim putem. Kao i da što prije u svom biću otkriju i aktiviraju talenat za talenat ili ultra-svijest o urođenom talentu i sopsobnost ozbiljnog vođenja sopstvene stvaralačke putanje na javnoj sceni. Dakle, da neprestano i poneseno rade, potpuno posvećeni svome daru i zanatu koji stiču kroz vrijeme, da nipošto ne konzumiraju alkohol i narkotike, da se klonu dnevnopolitičkog vašarišta i partijskog ispiranja uma. Pjesnička inspiracija je po svome izvoru bogolika i traži zdravu ličnost i nepokolebivu vjeru u maternju melodiju sopstvenoga talenta.“