Zijad Čanić, odbornik: Prije par mjeseci sam postavio pitanje komunalno-stambenom odjeljenju, a ono se odnosi na komunalne takse za kladionice i automat klubove. Mene interesuje dokle se stiglo s tom inicijativom.
Aleksandar Šobot, v.d. načelnika Odjeljenja za saobraćaj, komunalne poslove i zaštitu životne sredine i imovinsko-stambene poslove: Mi smo imali, što se tiče nas, unutar Odjeljenja, unutar organizacionih jedinica, konkretno komunalna policija, odjeljenje za prostorno planiranje, niz radnih sastanaka, kako između nas, tako su i naše radne grupe koje pripremaju samo odluku o komunalnoj taksi, ovaj, išle u okolne opštine i gradove da se upoznaju sa njihom iskustvima, a sve u svrhu donošenja što kvalitetnije odluke o komunalnoj taksi. Mi naravno da ćemo ići u tom nekom pravcu da što više kladionice i automat klubove, kockarnice, oporezujemo, naravno, i da taj porez bude usmjeren konkretno za određene grupe društva, sportske klubove i drugo. Naravno, imao sam ja i niz pitanja što se tiče i kluba odbornika SNSD-a u gradu Prijedoru, isto, po istom pitanju. Radimo, u toku su pripreme, kad se donese jednom da bude kvalitetna i da nam ne padne na sudu.
Goran Velaula, odbornik: Pošto sad usvajamo prijedlog programa Skupštine grada Prijedara, pa sad ne znam da li načelnik može otprilike odgovoriti za koliko bi to vremena, ovaj, moglo da se nađe, ovaj, pred skupštinskim klupama, pa da odmah tu tačku, ovaj, na našoj zadnjoj tačci, ovaj, uvrstimo u program rada. /…/ Što se tiče mišljenja, kako sam razumio i u prošlom, u prošlom pitanju kolege Zijada, ovaj, da su ta izdvajanja što se tiče tih, ‘aj’mo reći, on je rekao kladionice, al’, nebitno, tih nekakvih, da li su to možda banke ili još neko, to treba da procijeni struka, ovaj, minimalna što se tiče grada Prijedara i da se to značajno može povećati, ali opet da se ne ugrozi ničije poslovanje i da ta sredstva treba da idu u, ovaj, poboljšanje sporta i kulture.
Aleksandar Šobot: Svakako polovinom godine, evo, naš je neki dinamički plan.
Maja Kunić, v.d. načelnica Odjeljenja za finansije: /…/ Udruženje „Plavi balon“ obratilo se zahtjevom za uvrštenje sredstava za osnivanje dnevnog centra za osobe sa autizmom, u ukupnom iznosu od 150.000 KM, s tim da je, prije nego što bi se centar osnovao, znači, potrebno je naći odgovarajući prostor i adaptirati prema određenim uslovima. Trenutno, grad Prijedor ne raspolaže takvim prostorom, ali, evo, radimo zajedničkim snagama na iznalaženju jednog takvog prostora koji bi mogao služiti ovom dnevnom centru. Dakle, želim samo da kažem da ovo a priori nije odbijeno, već da razmatramo i, ukoliko iznađemo prostor i ukoliko budu postojali uslovi za osnivanje ovog dnevnog centra, svakako ćemo rebalansom 2026. to predvidjeti.
Nikola Vujasinović, odbornik: Nadovezaću se na izlaganje kolege Smiljanića od prošle skupštine, kolegice Maje, načelnice Odjeljenja, sad sa ove skupštine, i kolege Kukolja, koji je postavio pitanje, a to je vezano za sredstva za osnivanje dnevnog centra za djecu sa pervazivnim razvojnim poremećajima, to jeste s autističnim spektrom ponašanja. Znači, mnogi gradovi jesu u Republici Srpskoj krenuli u tom pravcu, pa sam mišljenja da bi Prijedor trebao da razmišlja o tome. Znači, ustanova u kojoj sam zaposlen je otvorila odjeljenje za trajni smještaj takve djece. Radi se o najtežim slučajevima, ali, nažalost, imamo dosta djece sa lakšim i umjerenim razvojnim poremećajima kojima bi otvaranje ovakvog jednog centra itekako značilo. Možda za početak uvrstiti poziciju za pomoć roditeljima koji se staraju ovoj djeci. Svaki defektološki ili drugi tretman je poprilično skup i dodatna sredstva za roditelje svakako mogu pomoći. Mislim i da trebamo prije ovako iznošenja paušalnih, ovaj, cifri, 150.000 i to, mislim da trebamo prvo dobro analizirati koliko je to djece na našoj regiji, koliko bi bilo zaposleno stručnih lica, koji to zakonski minimum za prostor predviđen za takav jedan centar, pa tek onda stručno doći do iznosa koji je potreban da bi jedan takav centar zaživio, ali i opstao u našem gradu.
Goran Velaula: Nije bitno koja će politička partija biti u tom nekom periodu, mi treba da planiramo, ko planira ostati ovdje živjeti, da treba da donosimo najbolje odluke, ne gledajući, ovaj, u ovom momentu da li su izbori ili nisu izbori. /…/ Mi treba da gledamo razvoj grada Prijedora. Ovaj, kad se igra utakmica politička, ona se igra, ko pobijedi, čestita mu se i to je to. Dalje treba nastaviti raditi. /…/ I ono što je još jako bitno, a svi su to malo se dotakli toga, je, ovaj, davanje ogromnih sredstava komunalnim preduzećima. Znači, naš, naš, naš, naš prvi neki kao, ovaj, rad treba da krene od toga, da tih nekih pet, šest, sedam miliona ili koliko već, ovaj, pokušamo naći način da ta preduzeća budu samofinansirajuća. Ovaj, naravno, i za to treba, treba jedan ozbiljan pristup. Možda je to nemoguće, ali treba pokušati, treba svakoga saslušati. Ovaj, ti ljudi koji vode ta preduzeća, mislim da bi im to bila najveća želja, jer su pod, ovaj, pod velikim pritiskom javnosti i svega. Onda ono što kaže kolega Arifagić, ovaj, tad imamo prostor i za poljoprivredu, tad imamo prostor i za turizam, tad imamo prostor i da napravimo zatvoreni bazen, jer mi kad uzmemo na deset godina, mi damo 70-80 miliona, 70-80 miliona deset godina znači puno investiciono kroz grad. Isto tako, znači, niko neće reći da te, kroz ta preduzeća ne treba ići investiciono održavanje ili investicije, ali za samu održivost preduzeća moramo naći način da to funkcioniše uz minimalnu pomoć gradu. Tako, eto, to je neko moje mišljenje. Mislim da ćemo u narednom periodu ići prema ovom svemu.
Mladen Kulundžija, odbornik: u odnosu na prošlu godinu manje izdvajanje za preko 400.000 kovertibilnih maraka za ovo preduzeće. Ja se nadam da će uprava ovoga produzeća u narednom periodu nastaviti da svake godine imamo što manje izdvajanje, da samo u, kako u ovom preduzeću, ali evo da kažem i djelomično svim našim preduzećima, dođemo do nivoa da imamo samo investicije, podršku razvoju preduzeća. Ono što će se uraditi ovim kreditom jeste objedinjavanje, znači svih kredita u jedan i plaćanje jedne rate koje Autotransport prema trenutnom poslovanju može da isplaćuje godišnje. Takođe, ovaj, u planu rukovodstva ove firme jeste, znači, povećanje spektra usluga i ono što je najbitnija stvar definitivno, bar po meni, jeste da će radnici moći ostvariti svoje pravo na zdravstvenu zaštitu što je u prethodnom periodu zaista bilo dosta problema kada je ovo u pitanju. Što se tiče takođe, dalje, recimo, otvaranje, otvorili su tehnički pregled, pokrenuli su ga, sticanjem licence u narodnom periodu, otvaranjem novih linija, sve će to na neki način doprinijeti prihodu ovoga preduzeća, tako da se nadam da, evo, u narednim godinama ćemo imati manje izdvajanje, imati stabilnije jedno preduzeće i da možda ovo bude neka formula za rješavanje svih problema naših odnosno pojedinih preduzeća na području grada Prijedora. Tako da evo, ovo je neka kratka informacija koju ja imam, tako da se nadam da ćemo ovo usvojiti i da, evo, jedno preduzeće riješimo nagomilanih problema i, ‘ajde da kažemo, da prodišemo u narednom periodu.
Miroslav Bijelić, odbornik: Očigledno je da upravu preduzeća /„Autotransport“/ čeka težak posao. Opravdanost ove naše odluke i davanja garancije će se vidjeti za nekih godinu dana. U samom tom smislu, ukoliko uprava preduzeća bude mogla da redovno servisira ove svoje obaveze trenutne i ukoliko budemo, ovaj, na neki način u budžetu za 2027. godinu kao grant umanjili sredstva prema preduzeću, to će biti odmah znak da preduzeće funkcioniše, da je stalo na neki način na svoje noge. Mi imamo ovdje očigledno dvije stvari. Znači, nekad se ne može samo sa ekonomskog aspekta gledati da nekim investicionim ulaganjem ili određenim zaduženjem da samo očekujete neko pokretanje nove proizvodnje, međutim, morate nekad gledati šta ako ne reagujete, koje štetne okolnosti se mogu desiti. Znači, u ovom smislu ja pretpostavljam da želi da se, ovaj, iskoristi i zakon koji je trenutno na snazi o otpisu potraživanja odnosno otpisu kamata zateznih. Znači, izmirenjem ovih obaveza prema radnicama vezano za poreze i doprinose, omogućava se otpis kamata i samim tim se stvaraju uslovi da se ne vrši blokada računa i blokada rada preduzeća, što je od presudnog značaja za dalje aktivnosti. Vi vjerovatno vidite iz ovoga i znate da i ročnost tih obaveza se mijenja na neki način. Vi kratkoročne obaveze koje vam dospijevaju zamjenjujete s nekim dugoročnim i samim tim možete i da ih servisirate. Ja sam, ovaj, nadam se da će preduzeće na osnovu ovih sredstava i granta koji je predviđen u sljedećoj godini proširiti, ovaj, lepezu usluga, za takvu vrstu usluga koje oni imaju, jer postoji veći broj privatnih preduzeća koji rade identičnu vrstu usluga i da će na neki način biti u stanju da servisira svoje redovne obaveze i nadam se u nekom ovom narednom periodu, kao što ste rekli, da će se smanjiti potreba za podrškom grada Prijedor za servisiranje tekućih obaveza, a da će ta podrška ići na taj investicioni dio vezano za određena investiciona ulaganja gdje uvijek treba i očekivati podršku grada koja bi dugoročno donijela korist i preduzeću i gradu i svim građanima grada Prijedora.
Olivera Brdar Mirković, v.d. načelnica Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i pronatalitetnu i demografsku politiku: Iskoristiću priliku da se zahvalim i osnovnim i srednjim školama na saradnji izuzetnoj. Posebno učenicima i nastavnicima i roditeljima učenika osnovnih škola. Naš gradonačelnik to neće, ovaj, da pomene, skroman je po tom pitanju, ali ja moram iskoristiti priliku da pohvalim učenike, da su oni svoje udžbenike koje je grad Prijedor prošle godine nabavio za učenike osnovnih škola od 5. do 9. razreda, u dogovoru sa svojim nastavnicima i roditeljima uredno čuvali, proslijedili narednoj generaciji učenika uz jednu malu odnosno nabavku koja je morala biti takva kakva jeste zbog promjene broja učenika, ali i zbog promjene nekih od udžbenika koji se koriste po nastavnom planu i programu. I time su učenici naših osnovnih škola uštedjeli u budžetu grada Prijedora 250.000 KM, što je za svaku pohvalu. To nam i jeste bila želje negdje da kod učenika razvijemo osjećaj i solidarnosti i odgovornosti i domaćinskog odnosa prema onome čime oni raspolažu trenutno, a to su u ovom slučaju bili udžbenici. Danas-sutra će to biti ljudi koji će raspolagati nekim i kućnim i, ovaj, gradskim budžetom, akobogda, i, evo, od malih nogu se uče tome da to rade na jedan ispravan i odgovoran način, pa, evo, s te strane želim ovako javno da ih pohvalim i nadam se da će takvi i ostati. /…/ Složiću se sa odbornikom Vujasinovićem da sigurno trebamo u narednom periodu razmišljati o povećanju iznosa stipendija za učenike i studente, ali ću i navesti da smo u protekle dvije godine u dva navrata povećavali iznose stipendija, tako da smo i tu napravili jedan pomak. Željela sam i da uporedim sa nekim drugim gradovima. Različiti su modeli stipendiranja, pa trebamo imati na umu, kad govorimo o iznosu stipendija, da mi neke učenike i neke studente, kao što su učenici, evo, od ove godine koji pripadaju u kategoriji socijalnog statusa ili deficitarna zanimanja, stipendiramo već od prve godine, dok neke lokalne zajednice kreću kasnije, od druge, treće godine, ovaj, studija ili srednjoškolskog obrazovanja. Ili, recimo, u Srbiji je slučaj da se studenti u svim kategorijama stipendiraju samo od treće i četvrte godine. Tako da i to utiče u suštini dijelom na visinu stipendije, znači rasporedimo na veći broj korisnika.
Miroslav Bijelić: Mi sad imamo situaciju, mi školujemo djecu, stipendiramo ih, sve podržavamo. Recimo, školujemo, stipendiramo dijete koje radi u Novom Sadu ili Beogradu. Ono završi fakultet, ostane tamo, ode. Treba podržati tu djecu, sve ostalo. Ali ukoliko grad ponudi posao takvom studentu u gradu Prijedoru, u svojim ustanovama, institucijama, u svojim preduzećima, a taj student to ne prihvati, po meni bi trebalo da postoji neka obaveza da se određena sredstva koja jesu uložena u njegovo školovanje da se na neki način vrate. /…/ Mislim, čisto samo, ovaj, davanje novca konstantno za određenu podršku bez ikakvih obaveza dugoročno ne donosi ništa dobro nama. Mi imamo desetine i desetine mladih koji su stipendirani od strane ovog grada, koji nisu radili u gradu Prijedoru, u Republici Srpskoj, radili su inostranstvu. Ne govorimo o situacijama kad ne mogu naći posao kod nas. To je druga priča. Ali govorimo o situacijama, ukoliko grad ponudi njima posao u svojoj struci, da tu moraju da postoje neke i obavezne, ovaj, klauzule.
Goran Velaula: /…/ Vidjeli smo u Banjaluci da čak, ovaj, skoro godinu dana nije naplaćivan parking ili je naplaćivan pa je to sve padalo na sudu. Zato, ovaj, ono što načelnik Šobot kaže, bitno je da sve, ovaj, što uradimo, uradimo kvalitetno. Ako neka treba sačekati, malo i sačekati, ali, ovaj, da nam takve odluke ne padaju na sudu. /…/ Jedna od ideja je da parking servis, ovaj, bude možda zasebno preduzeće, da li da bude JP kao što je Zavod za izgradnju grada ili da se to pridoda nekom drugom preduzeću, to, opet kažem, treba da procijeni struka. Mislim da je izgradnjom parking garaže na socijalnom, sad eto, to je nekakav, ovaj, prva ideja i gdje bi se najlakše to moglo napraviti. /…/ Suština priče je da bi mi mogli plaćati ratu kredita, a mimo tog bi ponovo ostajao profit od parkinga. Na taj način mogu ulagati dalje, mogu možda razmišljati o novoj garaži koja bi, recimo, ovaj, jedna od ideja je da bude ovdje gore iznad tržnice. Tačno je, ovaj, tamo su iza privremeni objekti, ima s jedne strane ulaz, ima sa druge strane ulaz, i da konačno krenemo u izgradnju pravog parking prostora u gradu Prijedoru. A kad sve to završimo, opet otplatimo, opet tu ostaju neki ogromni prihodi, ovaj, koji bi bili uvećani. Mislim, ogromni, sad 500-600 hiljada, bilo bi možda na kraju dva miliona gdje bi mogli opet uraditi neke druge stvari. Ovaj, u suštini, mogli bi napraviti jedno zdravo gradsko preduzeće koje bi radilo sa minimalnim brojem radnika.
/Odbornici su jednoglasno usvojili odluke o izmjeni i dopuni Odluke o bezbjednosti saobraćaja na putevima grada Prijedora i o komunalnoj naknadi koje su bile predviđene za oktobarsko zasjedanje, ali su tada povučene s dnevnog reda, bez obrazloženja. Ponovo su bile uvrštene u dnevni red za novembarsku sjednicu, ali su i tada bile povučene. Predsjednik Skupštine grada i predsjednik Komisije za propise Igor Kneginjić na decembarskoj sjednici rekao je da je ova komisija podržala prijedloge na sjednici održanoj 14. novembra. Od skupštinske službe zatražili smo uvid u zapisnik sa ove sjednice Komisije za propise, kao i odgovore na pitanja kako je svaki od članova Komisije glasao o ovim dvijema tačkama. Pored predsjedavajućeg Kneginjića, Komisiju čine i Ranko Smiljanić i Jovana Timarac Gačić iz reda odbornika, te Nenad Sovilj i Sandra Grbić, spoljni članovi imenovani putem javnog konkursa. Do objavljivanja ovog teksta odgovore nismo dobili, te ćemo ih objaviti kada ih dobijemo./
/U nekim ranijim sazivima ispred mjesta sa kojeg pratim sjednice Skupštine grada sjedio je odbornik Muharem Murselović. Prilikom donošenja budžeta polemisala sam s njim o forsiranju stavki za povratnike i deplasiranosti zbog protoka vremena od okončanja procesa povratka. I o tome da je domicilno stanovništvo u budžetu grada najoštećenije, pošto svi imaju pristup svim stavkama, a povratnici, izbjeglice i raseljena lica dodatno i namjenskim stavkama. Murselović je umro 2015. godine./
Tekst i foto ilustracija – Katarina Panić – www.prijedordanas.com
/nastaviće se/
*Premium sadržaje lokalnog informativnog portala PrijedorDanas podrži donacijom na račun Udruženja za unapređenje medijskih sloboda Prijedor Danas kod NLB banke: 5621508214760476.
Pogled iz šestog reda Skupštine: Zagrijavanje
Pogled iz šestog reda Skupštine: Rokovi
Pogled iz šestog reda Skupštine: “Dok god ne bude urađeno, ja ću vas prozivati”
Pogled iz šestog reda Skupštine: 28 sekundi
Pogled iz šestog reda Skupštine: Predsjednik između propisa i smjenjivosti
Pogled iz šestog reda Skupštine: Regulacioni plan u koji ne može ni kutija šibica da stane
Pogled iz šestog reda Skupštine: No Đani no party
Pogled iz šestog reda Skupštine: Pošto košta vještak
Pogled iz šestog reda Skupštine: Nepotizam s odgođenim dejstvom
Pogled iz šestog reda Skupštine: Ko im je rekao da se prijave?
Pogled iz šestog reda Skupštine: Zamoljen da ne diskutuje
Pogled iz šestog reda Skupštine: Gdje je Prijedor u odnosu na Doboj i Bijeljinu?