Odbornici Skupštine grada Prijedora na devetoj redovnoj sjednici, održanoj 3. septembra, imenovali su spoljne članova radnih tijela Skupštine. Za svih sedam rješenja kojima se imenuju po dva člana u sedam radnih tijela glasalo je 27 prisutnih odbornika, jednoglasno i bez diskusije.
O munjevitoj izmjeni pravilnika i degradirajućoj propusnosti javnog poziva pisali smo ranije. Ovdje ćemo samo naglasiti da je to bila rijetka prilika da neki javni konkurs za radni angažman daje priliku i svršenim srednjoškolcima Centra „Sunce“, jer je tako odlučila Komisija za izbor i imenovanje. Čini se da informacija nije došla to njih, jer prijavljenih nije bilo, ali jeste došla do direktorice ove ustanove koja je ispratila generacije i generacije đaka koji su imali priliku prijaviti se, da su za poziv znali. Ona je i znala i konkurisala. Ne na jedno nego na tri radna tijela /o tome više u nastavku teksta/.
Javni poziv za izbor spoljnih članova stalnih radnih tijela Skupštine Komisija za izbor i imenovanja raspisala je 4. jula ove godine.
Sedam dana kasnije PrijedorDanas objavio je članak Jer nam se tako može .
Mediji su 21. avgusta objavili da su na javni poziv stigle 52 prijave i da je 13 odbačeno zbog manjkavosti u dokumentaciji.
Komisija zakazuje intervjuisanje kandidata za 25. i 26. avgusta svih koji ispunjavaju uslove poziva. Komisiju čini pet odbornika. Predsjednik Milorad Radić iz Ujedinjene Srpske, zamjenik predsjednika Boris Kamenko iz NPS-a, te članovi Jovana Timarac Gačić iz SNSD-a, Zijad Čanić iz SDP-a i Predrag Kukolj koji je mandat dobio na listi SDS-a.
Komisija je utvrdila da je dokumentacija nepotpuna/neovjerena u prijavama Radovana Đakovića, Mladene Mutić, Živka Babića, Sonje Mandić, Jelene Đukanović, Nede Stojaković, Radenka Mikanovića, Milice Končar, Milene Gnjatović Simatović, Igora Jurišića i Zorice Pavić, među kojima su neki konkurisali za članstvo u više radnih tijela.
Kanidatkinja Jelena Đukanović je zatražila uvid u dokumentaciju nakon odbijenice koju je dobila zbog navodno nepotpune dokumentacije. U petak, 29. avgusta, pozvana je na intervju, budući da je komisija nakon njenog zahtjeva uvidjela svoj propust.
„Izvinili su se što je došlo do nesporazuma. Navodno su vidjeli diplomu s fakulteta koja nije bila ovjerena, a previdjeli da diploma srednje škole jeste. Rekla sam da sam razumjela iz teksta konkursa da ovjera treba samo za diplomu srednje škole, a da, budući da se traži stručno lice, nisam znala na osnovu čega bi cijenili moju stručnost, pa sam priložila diplomu fakulteta. S gimnazijskom diplomom i zvanjem saradnik u nastavi mogla sam se prijaviti za sva radna tijela“, rekla je Đukanovićeva za PrijedorDanas.
Intervjui su obavljeni sa ukupno 33 kandidata od kojih se šestero prijavilo za članstvo u više radnih tijela.
Prema ocjenama Komisije za izbor i imenovanja, u Komisiju za propise imenovani su Nenad Sovilj i Sandra Grbić. Oboje kandidata ocijenjeni su najvišim ocjenama /5/, a treći kandidat za ovo radno tijelo Svjetlana Vučen dobila je prosječnu ocjenu 3,2.
U rješenjima o imenovanjima, niti prilikom predlaganja imenovanja na sjednici Skupštine, ni u skupštinskim materijalima, ni u Službenom glasniku nije bilo podataka o predloženim kandidatima. Nije poznato šta je Komisiju spriječilo da priloži osnovne informacije koje su ih opredijelile da stoje iza svojih prijedloga i da imaju čime opravdati svoje potpise. Time bi i za kandidate koji su imenovani smanjili prostor sumnje da li je možda neko među njima imenovan bez referenci. Ovako su svi u istom košu.
U Komisiju za budžet i finansije imenovani su Danijel Kusonjić /5/ i Nemanja Oljača /4,6/, a ispod crte su ostale Jelena Đukanović /3,8/ i Murisa Marić /3,4/.
Đukanovićeva je, da Komisiji olakša posao prilikom ocjene stručnosti, priložila i diplomu Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, sertifikat za internog revizora, sertifikat i licencu za internog revizora u javnom sektoru. Master je ekonomije, zaposlena je u bolnici „Dr Mladen Stojanović“, na mjestu internog revizora 11 godina, predsjednica je Odbora za reviziju u prijedorskom „Vodovodu“.
„Moja najveća zamjerka je na rad Komisije. Svoju brljotinu su pokrili navrat-nanos, nisu se potrudili oko intervjua, uslovi konkursa su katastrofalni, a oni sami nisu odavali nikakvu ozbiljnost. Uopšte ne mislim da sam ja bolja od ostalih kandidata, samo mi nije jasno na osnovu čega je Komisija odredila da su drugi bolji od mene. Najgori dio svega je intervju. Kao prvo, nisu se potrudili da sedam dana nakon ostalih kandidata za moju komisiju promijene pitanja. Rekla sam im i da sam sva pitanja naučila iz poslovnika Skupštine, a da mi to inače ne treba, jer nije moje polje rada. Odgovore sam znala naizust, a njima se vidno žurilo. S druge strane, budžet je oblast gdje je baš puno mogućnosti za pitanja iz struke, a nisu se potrudili da postave ama baš nijedno“, kaže Đukanovićeva.
U aktima Komisije navedeno je da su jednoglasno utvrdili pitanja, sedam zajedničkih za sve /opšta pitanja o organima, nadležnostima i funkcionisanju jedinica lokalne samouprave/, i još sedam za kandidate svakog od radnih tijela o nadležnostima tijela za koja se prijavljuju.
„Komisija je jednoglasno utvrdila način intervjujsanja i ocjenjivanja kandidata po predmetnom javnom pozivu, gdje je usaglašeno da se kandidati prvo ukratko predstave, a zatim pitanja postavljaju članovi Komisije naizmjenično, a kandidat posebno odgovara na svako postavljeno pitanje. Kandidat će se ocjenjivati odmah nakon završenog intervjua. Komisija je nadalje utvrdila sistem bodovanja kandidata na način da svaki član komisije vrši ocjenu kandidata od 1 do 5, te će se na osnovu ukupnog zbira dobiti prosječna ocjena za svakog kandidata. Prosječna ocjena za svakog kandidata će biti osnov za utvrđivanje rang liste kandidata“, stoji u aktu Komisije.
U Komisiju za ekologiju i zaštitu životne sredine imenovani su Vladimir Lazić /5/ i Maja Lakić /4,2/, dok su tri kandidata ostala ispod crte – Nemanja Oljača /3,8/, Boris Srdić /3,6/ i Dragana Aleksić /3,2/. Pretraživanjem interneta ne dolazi se do podataka o imenovanim kandidatima niti o njihovim bilo kakvim aktivnostima u oblasti za koju su ih odbornici Radić, Kamenko, Timarac Gačić, Čanić i Kukolj ocijenili najboljima, najuspješnijima i najprikladnijima. Osim na online pretraživačima, imena Vladimira Lazića i Maje Lakić nema ni u aktima grada odnosno tijelima koja se pitanjima ekologije i zaštite bave. Godine 2020. grad je imenovao Savjet za zaštitu životne sredine. Čini ga 13 stručnjaka u ovoj oblasti iz različitih institucija, a među njima nema Vladimira Lazića i Maje Lakić. Ove godine grad je imenovao novi saziv tog savjeta i među 17 imena iz 12 različitih institucija opet nema ovih eksperata. Ima, međutim, ime Borisa Srdića iz Agencije za ekonomski razvoj „Preda“. Borisa Srdića moralo bi se petero odbornika sjećati i sa sjednice Skupštine grada od 26. decembra 2024. godine. Ako nisu spavali, nemoguće je da se ne sjećaju da su usvojili najvažniji dokument jedne lokalne zajednice, važniji i od budžeta, razvojnu strategiju za narednih sedam godina, da je zaštita životne sredine jedan od ukupno četiri strateška fokusa ovog dokumenta i da je taj dio izlagao Srdić.
U Odbor za regionalnu i međunarodnu saradnju imenovani su Milenko Sredić /4,8/ i Rajko Bojanić /4/, a konkurisali su i Murisa Marić, Nenad Sovilj i Boris Srdić /po 3,8/, Slađana Radaković i Srđan Šobot /po 3,6/, Tatjana Zorić /3/ i Mladen Žabić /1,8/.
Isto kao za prethodno tijelo, ne štedeći ni trud ni vrijeme, nema ni putem online pretraga ni u aktima lokalne zajednice referenci za imenovane kandidate. S druge strane, kroz svoj posao, neke godinama, a neke i decenijama, susrećem u oblastima u kojima ih naših petero odbornika nisu prepoznali. Murisa Marić navršava tri decenije saradnje sa međunarodnim organizacijama u civilnom sektoru, Srđan Šobot je kroz rad u studentskim organizacijama veoma aktivan i u međunarodnim razmjenama, Boris Srdić decenijama radi u „Predi“ kojoj je saradnja s međunarodnim organizacijma u opisu posla, Tatjana Zorić je isto toliko u realnom sektoru u multinacionalnim kompanijama. Dvoje potonjih u engleskom su fluent, koriste ga u svakodnevnom radu, prevode. Hoću reći daleko više od onoga što je u današnje vrijeme sramota ne podrazumijevati.
U Savjet za sport imenovani su Danijel Vuković i Sejfudin Salešević /po 4,2/, a eliminisani Sulejman Draganović /4/ i Slobodan Mudrinić /3/. Eliminisali su naši odbornici i Duška Rajilića ocijenivši ga s 3,8. Toliko je, u odnosu na protivkandidate, vrijedila njegova diploma Fakulteta za fizičku kulturu u Novom Sadu, radno iskustvo profesora fizičkog vaspitanja u osnovnim i srednjim školama, direktora Sportske dvorane „Mladost“ Prijedor i trenera u Karate klubu „Shodan“, te aktivno članstvo u Društvu pedagoga fizičke kulture Prijedor.
„Ja sam se za ovaj konkurs baš pripremao. Našao sam na sajtu grada statut, a onda i ingerencije radnih tijela i sve naučio. I znao odgovore na sva pitanja, pet ih je bilo, od svakog člana komisije po jedno“, rekao je Rajilić za PrijedorDanas.
U Odbor za zdravstvo i socijalnu zaštitu imenovani su Saša Hrgar /4,8/ i Goran Račetović /4,4/, a ispod crte su ostali Lidija Slunjski Tišma i Mario Ivšinović /po 4,2/, Milijana Rubin i Marko Sarić /po 4/, Stanko Baćo /3,6/, Slađana Radaković /3,4/, Mlađen Dragić /3,2/ i Tanja Tica /2,2/.
„Uniforman intervju, bez jasnoga sistema bodovanja, bez rang liste kandidata. Neuvažavanje radnog iskustva u struci, akademskih zvanja, učešća u domaćim i međunarodnim projektima. To su moji utisci“, rekla je Slunjski Tišma za PrijedorDanas.
U Savjet za kulturu imenovane su Slađana Radaković /4,8/ i Svjetlana Žeželj /4,6/, a nije Branislav Kecman /4/, magistar i profesor srpskog jezika i književnosti, predsjednik Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta” i urednik časopisa za obrazovanje, kulturu i umjetnost „Katedra“.
Od 14 imenovanih, dvoje su bili kandidati za odbornike na lokalnim izborima 2024. godine: Danijel Kusonjić /NPS/ i Slađana Radaković /SNSD/.
Za Kusonjića se mogu naći reference za oblast za koju se prijavio, za razliku od Radakovićeve koja se, jedina, prijavila za tri radna tijela od kojih ima reference za jedno – zdravstvo i socijalnu zaštitu, budući da je psiholog po struci i da petnaestu godinu rukovodi Centrom „Sunce“. Zanimljivo je da je baš za to radno tijelo ocijenjena najnižim ocjenama /prosjek 3,4/, za Odbor za regionalnu i međunarodnu saradnju nešto više /3,6/, dok se odbornicima učinila najprikladnijom, najboljom i najuspješnijom kandidatkinjom za kulturu. U dugom i impresivnom popisu njenih profesionalnih referenci na stranici Centra „Sunce“ za pronaći zajedničke tačke s kulturom mašta je potrebna.
Pored Kusonjića i Radakovićeve, dva kandidata bila su lani kanidati na izborima na listi PNP-a, ali je Radovanu Đakoviću prijava odbijena jer nije ovjerio kopiju lične karte, dok se za Mlađena Dragića ispostavilo da izgleda da nije bio konkurentan zdravstvenim radnicima.
Kandidat za Savjet za sport Sulejman Draganović bio je kandidat SDP-a BiH na izborima prošle godine i nije dobio podršku Komisije, ali kandidat za Savjet za zdravsto i socijalnu zaštitu Saša Hrgar prošle godine bio je član SDP-a BiH u biračkom odboru na Pećanima i dobio je podršku Komisije.
O nemogućnosti objektivne mjerljivosti intervjua, kao instituta često presudnog prilikom odlučivanja o radnim angažmanima, drugim riječima poligona
za zloupotrebe, pisali smo i ranije, a nastavićemo i ubuduće. Evo, na primjer, medijima je ovog vikenda proslijeđena rang lista kandidata za radna mjesta u jednoj javnoj ustanovi na kojoj su vidljive greške u sabiranju bodova, a koje utiču na poredak na rang listi i čine razliku u izboru kandidata. Odgovore u ustanovi ćemo potražiti sutra.**
Tekst i foto ilustracija – Katarina Panić – www.prijedordanas.com
/nastaviće se/
*Premium sadržaje lokalnog informativnog portala PrijedorDanas podrži donacijom na račun Udruženja za unapređenje medijskih sloboda Prijedor Danas kod NLB banke: 5621508214760476.
**Ispravka: Zahvaljujući čitaocima portala PrijedorDanas, utvrdili smo grešku u tekstu, te povukli dio posljednjeg pasusa u kojem je pisalo da su za intervju propisane ocjene od 1 do pet. Najnovijim pravilnikom koji uređuje zapošljavanje u toj ustanovi, a koji je u roku od dvije godine mijenjan i dopunjavan pet puta, predviđeni bodovi za intervju su maksimalno osam, a ne više 5 kao ranije. Čitaocima se izvinjavamo.
Pogled iz šestog reda Skupštine: Zagrijavanje
Pogled iz šestog reda Skupštine: Rokovi
Pogled iz šestog reda Skupštine: “Dok god ne bude urađeno, ja ću vas prozivati”
Pogled iz šestog reda Skupštine: 28 sekundi
Pogled iz šestog reda Skupštine: Predsjednik između propisa i smjenjivosti
Pogled iz šestog reda Skupštine: Regulacioni plan u koji ne može ni kutija šibica da stane
Pogled iz šestog reda Skupštine: No Đani no party
Pogled iz šestog reda Skupštine: Pošto košta vještak
Pogled iz šestog reda Skupštine: Nepotizam s odgođenim dejstvom