Komisijа za izbor i imenovanja Skupštine grada Prijedora raspisala je u prošli petak javni poziv veoma neobičnog sadržaja. Pozivaju se punoljetni neosuđivani građani Prijedora da se prijave za članstvo u radnim tijelima najvišeg organa lokalne vlasti. Za sedam radnih tijela potrebno je 14 građana iz određenih oblasti. Za tri komisije potrebna su po dva stručna radnika iz oblasti prava, ekonomije i ekologije, za dva odbora po dva člana iz oblasti regionalne i međunarodne saradnje i zdravstva, i za dva savjeta po dva člana iz oblasti sporta i kulture.

Neobičnost je u tome što se kao dokaz struke za svaku od traženih oblasti traži diploma srednje škole, trećeg ili četvrtog stepena.

Srednje se škole u Republici Srpskoj dijele na gimnazije, umjetničke, stručne tehničke, zanate, vjerske škole, škole za učenike sa posebnim potrebama i škole za obrazovanje odraslih. Ko god ima diplomu neke od ovih škola, konkurentan je na ovom javnom pozivu. Ovaj pasus dvaput pročitajte.

Iza dijela o srednjoškolskoj diplomi, kao jedinom posebnom uslovu, slijedi rečenica da “kandidat može dostaviti i fotokopiju diplome o stečenoj višoj ili visokoj stručnoj spremi”. Može, a ne mora. To je valjda za one koji bi da se bahate. Rečenica je u zagradi, da im se i na taj način stavi do znanja da nisu poželjni. Dalje, sve papire potrebno je dostaviti ili u originalu ili u ovjerenoj kopiji, samo VŠS ili VSS diplomu ne. To takođe pokazuje da Komisiji za izbor i imenovanja, koja je raspisala javni poziv, nije namjera cijeniti diplome višeg nivoa obrazovanja od srednjeg, budući da ne traži ni vjerodostojan dokument o tome.

Koja je uloga radnih tijela Skupštine grada? Po Poslovniku, razmatraju pitanja iz nadležnosti Skupštine, predlažu i razmatraju akte, proučavaju i razmatraju druga pitanja. Ukupno ih je 16, deset komisija i po tri odbora i savjeta. Sva tijela čine odbornici, njih tri do pet, gdje su sedam tijela članovi isključivo odbornici, u dva tijela spoljni članovi su po automatizmu rukovodioci Omladinskog savjeta i Foruma za bezbjednost zajednice, a u sedam tijela spoljni članovi se biraju putem javnog poziva.

Za članstvo su predviđene naknade, promjenljive su u zavisnosti od odborničke naknade odnosno prosječne plate i trenutno iznose 210 KM mjesečno. Iznos je jednak i za odbornike i za spoljne članove. Odbornici ih primaju počev od dana formiranja radnih tijela u svakom sazivu /u ovom je to od novembra 2024. za Komisiju za izbor i imenovanja, a za sva ostala tijela od aprila ove godine/, dok će naknade za spoljne članove početi da se isplaćuju kada budu izabrani ovim javnim pozivom, predloženi Skupštini i imenovani na nekoj od narednih sjednica.

Radno tijelo odlučuje većinom glasova, sjednice saziva predsjednik radnog tijela po svojoj inicijativi ili na zahtjev predsjednika Skupštine, gradonačelnika ili većine članova tijela. Skupštini podnosi izvještaj ili zaključak o pitanjima koja su razmatrana na sjednici radnog tijela. Sjednicama mogu prisustvovati i drugi odbornici, koji nisu članovi tog tijela, ali ne mogu glasati. Radna tijela sarađuju međusobno o pitanjima koja su od zajedničkog interesa i mogu održavati i zajedničke sjednice. Dakle, zdravo osmišljen, stabilan i uređen mehanizam za učešće građana u donošenju odluka.


Koliko su pak radna tijela aktivna, ilustruje ovaj dio izvještaja o radu Skupštine grada Prijedora za 2024. godinu. Komisija za izbor i imenovanja najviše je radila ne zato što je marljiva nego zato što je svako malo nekom isticao v.d. mandat. Primjera radi, direktor Razvojne agencije “Preda” bio je u v.d. mandatu od 2018. godine do prije neki dan. Dalje, Komisija za budžet i finansije mora se sastati kad se donosi budžet, a u 2024. bila su i dva rebalansa. Komisija za nagrade i priznanja mora se sastati o Danu grada, i tako dalje. Devet radnih tijela nije se sastalo nijednom u godinu dana. Mjesečne naknade su članovima isplaćene jer ne zavise od produktivnosti. To, međutim, nije tema ovog teksta, jer okvir za rad je omogućen, i finansijski i institucionalno, a sam rad zavisi od pojedinca.

Tema ovog teksta je šta su sve predstavnici izabranih i imenovanih dužnosti spremni učiniti, a šta nisu, u ime političke partije zahvaljujući kojoj su na dužnostima. Evo, na primjer, Poslovnikom Skupštine grada Prijedora, najvišim aktom lokalnog zakonodavnog organa, propisano je da se za članove pojedinih radnih tijela mogu birati “naučni i stručni radnici”. Kako smo onda od Poslovnika do javnog poziva došli do toga da su i nauka i struka elminisane? Odlukama odbornika, kako drugačije.

Naime, 12. marta ove godine na sjednici Skupštine grada, uredno najavljena, uvrštena u dnevni red i potkrijepljena radnim materijalom, donesena je Odluka o utvrđivanju uslova i kriterijuma za izbor spoljnih članova stalnih radnih tijela. Objavljena je dan kasnije u Službenom glasniku grada Prijedora broj 2-25 koji je dostupan i na stranici Gradske uprave. U toj odluci nije jedan nego su tri posebna uslova za kandidate:
1) da imaju najmanje završenu srednju školu,
2) da imaju radno iskustvo koje odgovara prirodi posla iz nadležnosti radnog tijela za koje se kandiduje,
3) da imaju rezultate u radu iz oblasti koja je u nadležnosti radnih tijela za koja se kandiduju.

A onda je došla junska sjednica. Dnevni red utvrđen je i objavljen 13. juna i nije sadržavao ništa u vezi sa ovom temom. Na sam dan sjednice odbornicima je podijeljen materijal za tačku koja je u dnevni red uvrštena to jutro. Tačka se zove isto kao i odluka iz marta. Po njoj izvještava predsjednik Skupštine Igor Kneginjić. Ne obrazlaže zašto se mijenja odluka donesena tri mjeseca ranije. Usvaja se jednoglasno, bez diskusije. Tražim je od skupštinske službe na uvid i ne dobijam. Objavljuje se dan nakon sjednice u Službenom glasniku broj 9-25. Razlika u odnosu na martovsku odluku jeste da su nestali uslovi pod brojevima 2) i 3) iz prethodnog pasusa, a ostao samo uslov broj 1). Kneginjić bi bio pošteniji da je tačku koju je izlagao nazvao odlukom o brisanju uslova i kriterijuma za izbor spoljnih članova stalnih radnih tijela.

Brisanje uslova otežava rad Komisiji za izbor i imenovanja. Njome predsjedava odbornik Milorad Radić, njegov zamjenik je odbornik Boris Kamenko, a članovi su i odbornici Jovana Timarac Gačić, Zijad Čanić i Predrag Kukolj. Imaju mogućnost da ili ponište javni poziv koji su raspisali i predlože Skupštini donošenje odluke koja će biti manje sramotna od važeće ili da realizuju javni poziv po važećoj odluci. U tom slučaju, imaju dva puta. Mogu zažmiriti i slušati stranke iz vladajuće koalicije iz kojih dolaze i koje čine većinu u ovom tijelu. A mogu se osloniti na svoj integritet /oni koji ga imaju i ne daju/, sami kreirati kriterijume i bodovne liste, detaljno i temeljno zadokumentovati iskustvo intervjuisanja kandidata, argumentovati svoje prijedloge i iznijeti ih plenumu i braniti. Riječju, ponašati se kao na ozbiljnim i legitimnim konkursima. A ne „jer nam se tako može“.

Ovaj je javni poziv raspisan 4. jula i otvoren je 15 dana. Bez obzira na sramotno izbacivanje kriterijuma propisanih Poslovnikom, kao aktom višim od odluke, dobro bi došli naučni i stručni radnici iz oblasti prava, ekonomije, ekologije, regionalne i međunarodne saradnje, zdravstva, sporta i kulture. Svojim prijavljivanjem dajete priliku članovima Komisije da razmisle o tome da ovim gradom treba hodati i u oči se gledati.

Tekst i foto – Katarina Panić – www.prijedordanas.com