Ranko Smiljanić, odbornik: Rebalans je prilika da uporedimo malo stanje u našim finansijama odnosno na našoj prihodovnoj strani sa stanjem prihodovne strane u drugim gradovima. /…/ Prvo bih se obratio Odjeljenju za prostorno planiranje. /…/ Od rente i uređenja gradskog građevinskog zemljišta grad Prijedor je planirao dva miliona i sto hiljada. Doboj u isto vrijeme pet miliona i 750 hiljada. Bijeljina 12 miliona, čak i jedna Gradiška ima 2,5 miliona. Banjaluka, da ne pričam, nije za porediti, ali Banjaluka ima 30 miliona. Postavlja se pitanje: gdje mi griješimo? /…/ U medijima se takođe pojavio podatak, prije nekih desetak dana, o broju prodatih stanova u zadnjem tromjesečju, ovaj, ove godine u Republici Srpskoj. I tu je Doboj opet ubjedljivo prvi, 212, Bijeljina 201, Banjaluka 168, Pale 111, Trebinja 22. To je prvih pet. Nas nema. Postavljam pitanje i vama i sebi, mi smo dio većine ove od 2020, evo, punih pet godina, da li su stanovi skupi, da li nema zainteresovanih, da li je odjeljenje sporo, koliko je uopšte izdato novih građevinskih dozvola, ne govorim za legalizaciju, nego novih građevinskih dozvola u zadnjem tromjesečju. Zanimljiv podatak, možda vam bude orijentacija, mi smo za ovu godinu planirali 100.000 maraka za naknadu za promjenu iz poljoprivrednog u građevinsko, u isto vrijeme Doboj 400.000, Bijeljina 650.000. Što se tiče Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove, evo zanimljiv podatak: parking 550.000 mi, 900.000 Doboj, Bijeljina po podatku nisam uspio naći, ali mislim da ima nekakav podatak od 1.200.000, ali imam tačan podatak iz 2022. 850.000. Gradiška 400.000, Zvornik 800.000. /…/ Druga stavka, isto vaše odjeljenje, 2000. godine je donesen Zakon o komunalnoj naknadi. Banjaluka ga je 2013. implementirala, evo, mi smo ove godine pokušali da implementiramo, nismo uspjeli. Evo, nadamo se da će iduće godine to biti, ali, evo, Doboj ima milion i sto hiljada, Bijeljina milion i 360 hiljada. Govorim vam samo da vidite kolika je razlika između tih nekih izvornih prihoda grada, nas i ova dva grada. /…/ Što se tiče Odjeljenja za privredu, zanimljiv podatak: mi imamo porez na prihode od samostalne djelatnosti 900.000 i porez na lična primanja 4.530.000, ukupno 5.400.000. U isto vrijeme, Doboj ima u zbiru 10.700.000, a Bijeljina 14.200.000. I sad se postavlja pitanje ili imaju više zaposlenih ili imaju veće prosječne plate, mi smo ovdje, ili, sigurno, najvjerovatnije oboje. /…/ Reći ću još jednom tu rečenicu: ne amnestiram nikog, mi smo zajedno, ovaj, dio skupštinske većine od 2020. A ovo je jedini način da ukažemo na podatke kakva su kretanja u ostalim gradovima i da, reći ću vam samo jednostavan podatak: Doboj ima četiri miliona maraka manji budžet od nas, a u isto vrijeme ima manje 12 miliona prihoda od PDV-a. Znači, on osam miliona negdje zaradi. Ako je tu približno dom zdravlja i ostalo, oni zarade osam miliona negdje. /…/ Ovo su neki podaci koji su svima nama da jednostavno razmislimo u kom pravcu u budućem periodu da idemo, jer prihodi ovi koji su naši, izvorni, gradski prihodi u odnosu na ova dva grada su značajno manji i mi moramo raditi nešto da to popravimo.

Miroslav Bijelić, odbornik: Nakon ove diskusije kolege Smiljanića, pa možda ja imam neko mišljenje vezano za, ovaj, njegove navode. /…/ Ono što mi moramo znati je da, po mom mišljenju, i da Bijeljna i Doboj nisu bili izgrađeni na tom nivou u nekom prethodnom periodu, što se tiče načina stanovanja. Tamo je način stanovanja prvenstveno bio usmjeren na neko stanovanje u kućama, ne toliko u stambenim blokovima. Prijedor je dosta dobro izgrađen što se tiče stambenih blokova i bio je i do rata, tako da mi, ja vjerujem, imamo dosta više, ovaj, nekretnina, starije gradnje koje su u prometu. Možda i to uslovljava, ovaj, na neki način smanjenje potražnje za, za stanovima, za novom gradnjom, jer postoji dosta stanova koji su u prometu, a da su starije gradnje. Što se tiče nekih drugih, ovaj, tih pokazatelja koji su na strani tih gradova, Doboja i Bijeljine, moramo reći da Doboj ima izgrađen auto-put. /…/ Dobojska regija, po nekim pokazateljima koje ja znam, otprilike ima oko 50.000 više stanovnika. /…/ Tako i Bijeljina. /…/

Ranko Smiljanić: Na ovom drugom prilogu, od stranice 18 do stranice 22, imate pobrojane projekte za koje mi imamo sredstva, a nismo još uvijek ušli u proceduru da, da ta sredstva trošimo. I mislim da, ovaj, to je, to je, po meni, po meni lično, najveća, najveća mana ovog budžeta. Znači, ovo mora što prije ići, jer, evo, ako se dobro sjećam, ovaj, većina vas je tu, ova kanalizacija u Gomjenici, već treći budžet mislim da prenosimo je. Znate svi kako vrijednost novca propada i sigurno možemo manje uraditi nego što smo mogli uraditi da smo uradili to prije dvije godine. I to je po meni, po meni najveći nedostatak, nedostatak budžeta. Znači, imate čitave četiri stranice gdje ta sredstva nisu utrošena, kao i u ovom izvještaju što je načelnica čitala. /…/ I zadnje što bih volio da se nađe u jednom od budžeta je sredstva za finansiranje centra za dnevno zbrinjavanje djece i omladine. To su mnogi gradovi uveli. To je stavka koja je u Doboju, na primjer, 300.000 maraka, a ja ću vam pročitati, ovaj, na šta se odnosi ta stavka i volio bih da u nekom od sljedećih budžeta to bude. Kaže, korisnici su podijeljeni u tri osnovne grupe. To je grupa korisnika od 18 do 30 godina sa lakim i umjerenim oštećenjima intelektualnog funkcionisanja lica sa višestrukim smetnjama. Grupa dva, grupa korisnika koji pohađaju osnovnoškolsko obrazovanje u specijalnoj ustanovi. Grupa tri, grupa korisnici djece i omladine sa težim i teškim smetnjama koji se ne mogu radno okupirati. Ovaj, ima tu radionica, uključivanja u neke stvari. Stvarno, ovaj, mislim da, ako već smo izdvojili za Centar za socijalni rad i dajemo taj, taj osjećaj za, za da, da treba izdvojiti, evo, skoro 16,5 miliona maraka, da je nekih 200.000 maraka ili 100.000 za početak neće biti nešto što će opteretiti ovaj budžet, a bitno je da krenemo u rješavanje, a onda kroz godine povećavati da vidimo koliko u stvarnosti treba sredstava za ovu populaciju.

Slobodan Javor, gradonačelnik: /…/ Kanalizaciju ste spomenuli u Gomjenici. Druga godina, evo, prenosimo je, a prenosimo je iz opravdanih razloga. Prvi je, jedan od ključnih razloga, taj što kada imate određena sredstva u budžetu, vi nemate dovoljno sredstava za cjelokupan projekat, već idete fazno. Ukoliko želite da idete fazno, morate se kretati onoliko koliko ova skupština, između ostalog svi mi koji sjedimo ovdje, odredimo da želimo da investiramo u jedan od projekata i mi smo se opredijelili da uradimo prvu fazu kanalizacije u Gomjenici od milion maraka, samim tim milion maraka za kanalizaciju u Omarskoj i tako smo išli komunalnu infrastrukturu rješavati. Međutim, taj milion maraka je, recimo, razlika između Gomjenice i Omarske. U Omarskoj radite po njivi, livadi, goloj, čistoj livadi, kopate, polažete cijevi, nemate problema. I tu je bilo određenih imovinskih problema na način da treba vlasnik dati, ako je njegova parcela, njiva, saglasnost, pa dođete do svakoga, pa razgovarate sa njima, pa objašnjavate, pa milion nekih čuda boga. Uglavnom, uspijete ih slomiti, daju, iako idete po njivi. A onda ovdje ipak, Gomjenica je specifična, za razliku od Omarske odnosno, konkretno, kada govorimo o projektu gdje je i gusto naseljeno, gdje imate dosta imovinsko-pravnih problema i definitivno ono što je još veći problem u odnosu na kanalizaciju u Omarskoj jeste podneblje. Dole je čista livada, zemlja, lako raditi, ovdje je pjeskovito, svi su se opekli sa kanalizacijom u Tukovima, riskantno je, nemate izvođače radova, nemate dovoljno ljudi koji su zainteresovani da rade i samim tim mi idemo sa ispitivanjem tržišta, odredimo cijene koje je odredio projektant. Onda su izvođači, eventualno, potencijalni, koji bi se javili, prilikom ispitivanja tržišta kažu da to je nedovoljno sredstava i onda nemate nikog zainteresovanog i to tako jednostavno prolazi godina za godinom i pokušavamo da ili obezbijedimo više sredstava ili da pokušamo razgovarati s drugim ljudima. Jednostavno, ključno je da grad Prijedor ima želju, imamo toliko sredstava koliko imamo i da je to taj moment koji, ‘aj’mo reći, nas sve zajedno usporava. Druga stvar, imate sredstva koja je načelnica pobrojala od kreditnog zaduženja, kredit je odobren prije otprilike mjesec i po dana, dva. Mi smo već u procesu raspisivanja javnih nabavki, ispitivanja tržišta za mnoge, samim tim nije realno da ti projekti budu završeni u ovoj godini, logično da ih zajednički prenosimo za narednu godinu. Konkretno, poslije ste naveli određene primjere, određene stavke za razliku od drugih gradova. Definitivno, grad od grada se razlikuje sa određenim stavkama. Svaka lokalna zajednica ima određene projekte, uvrštene u budžet, a neka druga zajednica lokalna nema. Konkretno, evo, ja ću vas napomenuti da smo mi jedna od rijetkih lokalnih zajednica koja izdvaja značajna sredstva za pronatalitetnu politiku, zatim prvorođeno, drugorođeno, trećerođeno dijete, za sufinansiranje odnosno subvencionisanje mladih bračnih parova odnosno kredita za, na kamate kada mladi bračni parovi kupe svoju prvu nekretninu. Mi imamo tu stavku, a pored toga imamo najveće subvencije za privatne predškolske ustanove odnosno za roditelje čija djeca pohađaju vrtiće, za razliku od ostalih gradova koje ste naveli kao primjer za neke druge stavke. A pored toga. imamo besplatne udžbenike, za razliku od ostalih gradova koji nemaju, gdje izdvajamo značajna finansijska sredstva, preko pola miliona maraka. Pored toga, konkretno kada poredimo sport u gradu Prijeduru, grad Prijedor je lokalna zajednica koja u čitavoj Republici Srpskoj izdvaja najviše sredstava za sport. Znači, oni su samo razdvojili, dali „Slogu“, ali kada ste sad citirali „Slogu“ odnosno naveli koliko dobija iz budžeta grada „Sloga“, tu je uključen projekat izgradnje reflektora na sportskom stadionu, preko 2,5 miliona maraka, znači ta izdvajanja nisu toliko direktno prema klubu, već konkretno sportska infrastruktura. Kada pogledate i poredite sportsku infrastrukturu u Doboju i našu, mi daleko odskačemo, čak možda dva i više miliona. Zastupili smo i košarku, i fudbal, i zastupili smo rukomet, odbojku i sve ostale dvoranske sportove, borilačke sportove i definitivno neko drugačije preformuliše određenu stavku. Mi izdvajamo najviše sredstava za boračku populaciju, za stambeno zbrinjavanje boraca. Ostali gradovi, nažalost, nemaju mogućnosti da iz godine u godinu pomažu. Dali ste primer za sufinansiranje odnosno davanje podsticaja za litru proizvedenog kravljeg mlijeka. Dakle, mi smo po tom pitanju odskačemo od ostalih lokalnih zajednica, gdje dajemo skoro 200.000 maraka, što je najviše opet jedna od lokalnih zajednica koje najviše izdvajaju u Srpskoj. /…/ Znači, grad Prijedor izdvaja najviše za KUD-ove u Republici Srpskoj, čak mislim da smo jači i od Banjaluke. Znači, tu smo prvi. Gledamo da nam kultura bude broj jedan, gledamo da nam obrazovanje bude broj jedan, gledamo da nam sport bude broj jedan, i, pored toga, prateći infrastrukturni projekti za koje mi smatramo da su prioriteti. Neki projekti idu glat, neki idu projekti bez problema, kada imate kvalitetan projekat, kada imate dobru projektovanu cijenu, projektanta i izvođača, ima više koji su zainteresovani. Nekad imate cijenu, konkretno, evo, najviše problema imamo sa vodovodom i kanalizacijom, gdje „Vodovod“, naša firma, gradska firma, preduzeće koje projektuje određeni projekat vodovoda i odredi cijene koje oni smatraju da su dovoljne. Mi smo dva-tri puta raspisivali tender, niko se nije javio. Pazite, niko se nije javio. Ili daju ponude daleko, daleko iznad planiranih sredstava odnosno projektovane cijene. Samim tim, znači milion je nekih situacija koje znaju da utiču da neki projekat ide brže, neki sporije i zašto mi prenosimo sredstva. Mi sredstva ne prenosimo zato što mi znamo da imamo stavku, niko ništa ne radi i sad ova godina, evo, izmiče, mi prenosimo u narednu godinu određena sredstva. Znači, uvijek ima nešto šta je razlog zbog čega određena stavka odnosno određeni projekat se prenosi u narednu godinu.

/Za jedanaestu redovnu sjednicu Skupštine grada, održanu 19. novembra, osam dana prije bio je utvrđen dnevni red sa 16 tačaka. Dan uoči sjednice, gradonačelnik Javor novinarima je izjavio da će s tog dnevnog reda biti povučene sve tačke koje nisu vezane za vremenske rokove, a iz razloga što se 23. novembra održavaju prijevremeni izbori. Te izbore CIK je raspisao krajem avgusta, tako da je kolegijum gradske skupštine to mogao znati i kada je 11. novembra sačinjavao dnevni red za ovu sjednicu. Naredna sjednica održava se 15. decembra. Na predloženom dnevnom redu, koji je utvrđen 9. decembra, nalazi se 19 tačaka. Od 12 tačak povučenih s dnevnog reda prethodne sjednice među njima je sedam, a pet nije /prezentacija CAF modela, jedno kadrovsko pitanje, dopuna odluke za isplatu štete od poplave u privredi, komunalna naknada i odluka o bezbjednosti saobraćaja/.

Tekst i foto ilustracija – Katarina Panić – www.prijedordanas.com

/nastaviće se/

*Premium sadržaje lokalnog informativnog portala PrijedorDanas podrži donacijom na račun Udruženja za unapređenje medijskih sloboda Prijedor Danas kod NLB banke: 5621508214760476.

Pogled iz šestog reda Skupštine: Zagrijavanje

Pogled iz šestog reda Skupštine: Rokovi

Pogled iz šestog reda Skupštine: “Dok god ne bude urađeno, ja ću vas prozivati”

Pogled iz šestog reda Skupštine: 28 sekundi

Pogled iz šestog reda Skupštine: Predsjednik između propisa i smjenjivosti

Pogled iz šestog reda Skupštine: Regulacioni plan u koji ne može ni kutija šibica da stane

Pogled iz šestog reda Skupštine: No Đani no party

Pogled iz šestog reda Skupštine: Pošto košta vještak

Pogled iz šestog reda Skupštine: Nepotizam s odgođenim dejstvom

Pogled iz šestog reda Skupštine: Ko im je rekao da se prijave?

Pogled iz šestog reda Skupštine: Zamoljen da ne diskutuje