Doktorica Gordana Kralј, specijalista medicinske mikrobiologije i parazitologije, jedini je stručnjak ove profilacije na području prijedorske regije. U intervjuu za “Kozarski vjesnik” govori o ulozi mikrobiološke dijagnostike u svakodnevnom radu bolnice, prisustvu sve otpornijih bakterijskih sojeva na našem terenu, te o opasnostima koje donosi neracionalna upotreba antibiotika.”S vremenom ćemo se naći u situaciji da više nećemo imati antibiotike koji će se moći izboriti sa bakterijskim sojevima, jer ih lјudi često uzimaju na svoju ruku”, upozorava dr Kralј.

Kako ste se uopšte odlučili za mikrobiologiju i šta Vas je najviše privuklo ovoj grani medicine?

– Nakon završetka Medicinskog fakulteta i rada u prijedorskom Domu zdravlјa, prijavila sam se na specijalizaciju iz medicinske mikrobiologije sa parazitologijom koju je ponudila naša bolnica. Iako sam tokom studija najviše naginjala kliničkim specijalizacijama, opredijelila sam se za dijagnostiku i shvatila da je to poziv u kojem direktno pomažem kolegama da postave pravu dijagnozu. Nisam ni na trenutak požalila zbog te odluke.

Gdje je zapravo granica Vaše uloge i koliko je mikrobiologija zapravo preventiva i podrška drugim doktorima da ne lutaju sa terapijom?

– Mnogi misle da je rad u laboratoriji isklјučiv i da izostaje kontakt sa pacijentima, ali to jednostavno nije tačno. Komunikacija sa pacijentima postoji svakodnevno, posebno kada je riječ o uvođenju i korekciji terapije, preporukama za dodatne pretrage ili davanju savjeta. Pored toga, rad je usko povezan sa drugim lјekarima jer se usmjeravaju analize, pomaže u postavlјanju dijagnoze i određivanju terapije. Nadam se da će se kroz ovakve razgovore svijest javnosti o važnosti naše struke još više promijeniti.

Kada izvučemo prosjek svih uzoraka koji Vam stignu tokom godine – šta je to što najčešće pronalazite u laboratoriji i sa kojim se bakterijama Prijedorčani najviše bore?

– Skoro 16 godina radim u Službi za mikrobiologiju i mogu reći da je uzoraka svake godine sve više. Trudim se da stalno obogaćujem dijagnostičke procedure i uvodim nove. Izolati koje identifikujemo u našim uslovima veoma su različiti. Na području prijedorske regije prisutan je veliki broj uzročnika infekcija, a ono što posebno zabrinjava jeste porast takozvanih multirezistentnih sojeva, odnosno bakterija otpornih na veliki broj raspoloživih lijekova.

Upravo ti multirezistentni sojevi o kojima govorite razlog su što Svjetska zdravstvena organizacija alarmira javnost. Gdje najčešće griješimo?

– Prevelika i neracionalna upotreba antibiotika je u izrazitom porastu. S vremenom ćemo se naći u situaciji da više nećemo imati antibiotike koji će se moći izboriti sa bakterijskim sojevima. Ljudi generalno mnogo upotreblјavaju antibiotike, ponekad i na svoju ruku, bez konsultacija sa lјekarom. Veoma se često desi da takvi lijekovi uopšte nisu adekvatni za tu vrstu bolesti, odnosno da se piju antibiotici koji ne mogu izliječiti tu konkretnu infekciju.

Šta se desi kada u laboratoriji izolujete neku izuzetno opasnu ili rijetku bakteriju – kakav je protokol, koga obavještavate i kako se sprečava da se ona ne proširi po gradu ili bolnici?

– Bolnica u Prijedoru ima oformlјenu Komisiju za suzbijanje i sprečavanje intrahospitalnih infekcija (IHI). Kao dio tog tima, ukoliko izolujem i identifikujem opasne bakterijske sojeve, alarmiram ostale članove Komisije. Nakon toga donosimo odgovarajuće odluke, te se po tačno utvrđenom protokolu sprovode protivepidemijske mjere. U tom lancu odgovornosti tačno se zna šta je čija uloga. Mnogo radimo na preventivi, tako da, ukoliko se i desi neka alarmantna situacija, poštujemo protokolarni red i držimo situaciju pod kontrolom.

Koji je najteži ili najkomplikovaniji slučaj mikrobiološke dijagnostike sa kojim ste se susreli u dosadašnjoj karijeri u Prijedoru?

– U mikrobiologiji su uzročnici infekcija specifični i svaki bakterijski ili virusni izolat predstavlјa izazov. Izrazito je velik broj mikroorganizama koji postaju rezistentni na gotovo sve raspoložive lijekove, pa se najčešće hvatam u koštac upravo sa takvim dijagnostičkim teškoćama. Potrebno je pronaći lijek koji će postići adekvatan efekat, a sa druge strane paziti da taj lijek ne utiče nepovolјno na organe i tkiva te da ne stvara nepoželјne interakcije sa drugim terapijama koje pacijent uzima.

Imate li u laboratoriji svu potrebnu opremu i podloge za brzu dijagnostiku?

– Teško da postoji laboratorija u našoj regiji za koju se može reći da je opskrblјena baš svom mogućom opremom. Međutim, Služba za mikrobiologiju u Prijedoru u poslјednjih nekoliko godina izlazi iz sjene i znatno širi spektar svojih usluga. Moj cilј je da taj spektar bude još veći, uz stalno održavanje i podizanje kvaliteta rada.

Koliko je rad sa mikroorganizmima i nevidlјivim svijetom uticao na Vaše privatne navike – hvatate li sebe kako i u svakodnevnom životu, u kafiću ili prodavnici, na stvari gledate kroz prizmu bakterija i higijene?

– Svakako da lјekari često prenose posao na svakodnevni život i navike. Trudim se da uvijek racionalno procijenim rizik od mogućih načina prenošenja infekcije i da to u svakodnevici kontrolišem na najbolјi mogući način.

Jedini ste mikrobiolog u gradu. Da li to znači da za Vas praktično nema zamjene i kako u takvim okolnostima uopšte funkcioniše služba kada ste na odmoru ili bolovanju? Postoje li mlade snage zainteresovane za ovaj posao kod nas?

– Trenutno sam jedini specijalista mikrobiologije na prijedorskoj regiji. Do dolaska mlade doktorice sa specijalizacije, moja odsutnost sa radnog mjesta bila je moguća samo uz dolazak zamjene – lјekara specijaliste iz druge ustanove. Ali raduje me što se sve više mladih doktora medicine raspituje i pokazuje interesovanje za mikrobiologiju, što znači da prepoznaju značaj i važnost ove dijagnostičke grane medicine.

Kada se osvrnete na godine provedene u laboratoriji, šta je ono što Vas i nakon toliko vremena najviše ispunjava i daje Vam motivaciju da stalno napredujete?

– Iskreno, mišlјenja sam da je medicina izabrala mene još u srednjoj školi i dala mi uvid u jedno novo poimanje života. Potpuno sam predana lјekarskom pozivu i volim posao specijaliste medicinske mikrobiologije. Svaki dan se trudim da i dalјe učim nešto novo, da usvajam nove ideje i procedure i prenosim ih na radno mjesto.

Šta biste sa stanovišta mikrobiologa poručili građanima Prijedora – koja je to najčešća greška koju pravimo u svakodnevnoj higijeni, a da toga nismo ni svjesni?

– Svojim sugrađanima poručila bih da po pitanju očuvanja zdravlјa uvijek krenemo od sebe. Ako radimo na zaštiti sopstvenog zdravlјa, samim tim ćemo zaštititi i očuvati i zdravlјe lјudi u svom okruženju. Ponekad je dovolјno da se vratimo sasvim elementarnim navikama, kao što je pravilno pranje ruku, i da takvim načinom razmišlјanja učimo i mlade naraštaje.

kozarski.com