setaliste-prijedor-oktobar-2016Koji gradovi u BiH su “gradovi budućnosti”?

Ove godine Financial Times je objavio listu najboljih opština, gradova i regiona za ulaganje u Evropi 2016/2017.

U konkurenciji od 481 kandidata, među top 10 investicionih destinacija, našlo se devet lokalnih samouprava i tri regiona iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Makedonije, u čak 10 različitih kategorija, u pogledu cjenovne efektivnosti, direktnih stranih ulaganja i ekonomskog potencijala.

Prema podacima magazina FDI (Foreign Direct Investment) o gradovima budućnosti 2016/17, među gore pomenutim top destinacijama primijetno je veće učešće gradova i opština koji posjeduju sertifikat BFC SEE (Business Friendly Certificate South East Europe).

Dragana Kokot, rukovodilac službe za pravne, kadrovske i opšte poslove u Privrednoj Komori Republike Srpske i ovlašteni BFC SEE verifikator, kaže da ovi podaci neminovno predstavljaju priznanje pozitivnih efekata sertifikata.

BiH, Srbija, Hrvatska, Makedonija i Crna Gora članice su regionalne BFC SEE mreže, a gradovi/opštine koje su sertifikovane u skladu sa zahtjevima BFC SEE programa u Republici Srpskoj su Prijedor, Banja Luka, Mrkojić Grad, Teslić i Bijeljina. Opštine i gradovi koji su trenutno u procesu implementacije programa su Trebinje, Doboj, Gradiška, Laktaši, Ugljevik i Kotor Varoš.

6yka-lokalni-razvoj-gradovi-buducnosti-1Kada je u pitanju ekonomski razvoj lokalnih zajednica, Kokot kaže da program BFC sertifikacije opština sa povoljnim poslovnim okruženjem u Jugoistočnoj Evropi predstavlja jedinstven program za poboljšanje kvaliteta usluga i informacija, kao i uslova poslovanja koje jedinice lokalne samouprave pružaju poslovnoj zajednici i potencijalnim novim investitorima.

„Program služi kao uputstvo opštinama i gradovima kako da pripreme i obezbijede dobru poslovnu klimu i uvedu standarde efikasne i transparentne lokalne administracije. BFC SEE sertifikat investitorima i privrednicima služi kao standardizovan mehanizam za procjenu lokalnih uslova poslovanja i ukazuje na partnerski odnos lokalne administracije i privrede.“

Kokot objašnjava da se kvalitet lokalnog poslovnog okruženja ocjenjuje na osnovu 12 zahtjevnih kriterijuma i više od 80 indikatora, koji od lokalne administracije traže posvećen angažman u reorganizaciji poslovanja i pružanje usluga od značaja za privredu na efikasan, blagovremen i savremen način.

„Lokalna zajednica kroz ovaj proces analizira, revidira i unapređuje svoja strateška razvojna dokumenta, planove investicija i mjerljive pokazatelje njihove realizacije, organizaciju u smislu formiranja posebnog tijela za intenzivnu komunikaciju sa privrednicima kroz privredne savjete ili slične oblike organizovanja, te određivanje tima ljudi koji će biti na usluzi poslovnoj zajednici u obliku kancelarije za lokalni razvoj.

6yka-lokalni-razvoj-gradovi-buducnosti-2Kriterijumi standarda zahtijevaju da lokalna administracija ima jedinstvene i lako dostupne procedure za izdavanje dokumenata, statističke podatke, odnosno ekonomske pokazatelje prilika za poslovanje i ulaganje, troškove poslovanja, ponudu i strukturu radne snage, da prati i analizira svoju kreditnu sposobnost, da ima transparentne poreske politike i sve to redovno ažurirano i objavljeno na internet stranicama i putem drugih oblika predstavljanja uz promotivne aktivnosti lokalnih potencijala.“

Realizacija ovih zahtjeva, dodaje Kokot, lokalnu upravu diže na određeni viši nivo poslovanja i pružanja usluga tako da poslovna zajednica prepoznaje da će usluge i informacije koje spadaju u nadležnost lokalnih samouprava dobiti na način koji olakšava poslovanje i aktivnosti.

Dalja nastojanja i razvoj alata za implementaciju ovog standrada za cilj imaju takva rješenja koja će podržavati implementaciju mjera definisanih Strategijom 2020 Jugoistočne Evrope.

Cilj Strategije 2020 Jugoistočne Evrope, koju je izradilo Vijeće za regionalnu saradnju, jeste da se poboljšaju uslovi života u regiji i da se fokus usmjeri na konkurentnost i razvoj, u skladu sa strategijom Evropske unije Europe 2020. Vijeće za regionalnu saradnju promoviše zajedničku saradnju, kao i evropske i evroatlantske integracije Jugoistočne Evrope kako bi se podstakao razvoj u regiji na dobrobit stanovništva. S tim u vezi, zajednička vizija ekonomija Jugoistočne Evrope jeste otvaranje milion novih radnih mjesta do 2020. godine, na način da se omogući rast zapošljavanja od 39% do 44%, povećanje ukupnog regionalnog povrata od trgovine za više od duplo sa 94 na 210 milijardi evra, rast regionalnog BDP-a sa trenutnih 36% na 44% prosjeka Evropske unije, te pridruživanje novih 300,000 visoko kvalifikovanih ljudi radnoj snazi.

Kokot napominje da BFC SEE sertifikat sam po sebi nije garancija bržeg privrednog razvoja ili većeg priliva investicija, ali da implementacija ovog programa i sertifikat svakako utiču na bolju konkurentsku poziciju opštine, odnosno grada, i to ne samo u okviru jedne zemlje, već i regionalno, na nivou Jugoistočne Evrope.

6yka-lokalni-razvoj-gradovi-buducnosti-3Recept za ekonomski razvoj lokalnih zajednica

Čitav je niz uzroka i faktora koji za posljedicu imaju uspješnost lokalnih zajednica na polju ekonomskog razvoja, kaže Bojan Jojić, predsjednik Sekcije za lokalni razvoj Udruženja ekonomista RS – SWOT.

„Smatram da je prije svega bitna jasna opredijeljenost lokalne zajednice prema ekonomskom razvoju, što podrazumijeva da se neko u okviru opštine/grada konkretno i organizovano bavi ekonomskim razvojem. Na taj način se izbjegavaju stihijske reakcije i djeluje se fokusirano kroz sve instrumente koji utiču na krajnji rezultat.“

Postojanje jasnih strateških opredjeljenja, osmišljavanje i pružanje konkretne podrške lokalnim akterima, sinhronizovano i sistemski, doprinosi stvaranju preduslova da se ekonomski razvoj zaista i desi, navodi dalje Jojić.

Kao konkretne instrumente ekonomskog razvoja, Jojić navodi servise prema privrednicima, domaćim i stranim investitorima, obezbijeđene resurse, kako ljudske, tako i materijalne, obrazovne programe usklađene sa potrebama privrede, podsticaje i olakšice u finansijskom i administrativnom smislu, aktivne privredne savjete, savjete za obrazovanje i zapošljavanje, itd. On napominje da se ne može govoriti uopšteno, jer svaka uspješna lokalna zajednica ima neku specifičnost, a isticanje tih specifičnosti na pravi način po pravilu uvijek donose dobar rezultat. „One lokalne zajednice koje su na vrijeme prepoznale svoj potencijal, uspostavile sistem podrške na zdravim temeljima i vrijedno rade na provođenju ekonomskih politika i strategija, danas mogu za sebe reći da su uspješne“, kaže Jojić.

Takođe, predanost poslu, dosljednost, proaktivnost, transparentnost, marginalizacija korupcije, partnerski pristup, te profesionalnost u svakom smislu, dodatni su argumenti za uspješnu priču, mišljenja je Jojić.

U BiH postoji nekoliko lokalnih zajednica koje prednjače u odnosu na ostale. U poslednje vrijeme naročito se ističu Tešanj, Teslić, i Žepče, zatim Prijedor, Derventa, Gračanica, Mrkonjić Grad i Goražde.

„Izuzimajući veće centre, koji sami po sebi imaju neuporedivo bolju infrastrukturu, koji su mahom administrativni i univerzitetski centri, uspjeh nabrojanih lokalnih zajednica na polju ekonomskog razvoja je samim tim veći i značajniji“, napominje Jojić.

6yka-lokalni-razvoj-gradovi-buducnosti-4Šta opštine u BiH mogu naučiti jedne od drugih?

Jojić napominje da su opštine Tešanj, Teslič i Žepče dio inicijative BEAR, što je skraćenica za Business Excellence Area, u okviru koje opštine pokazuju jaku motivaciju da omoguće dalji ekonomski napredak tako što će podržati razvoj privatnog sektora.

U ovim opštinama i gradovima trebalo bi da postoji maksimalna spremnost načelnika i njihovih profesionalnih timova da pruže podršku investitorima, veoma povoljnu lokaciju, brz i jednostavan pristup milionima ljudi, povoljne poslovne troškove i podsticaje za investitore, prilike za umrežavanje i saradnju sa postojećim preduzećima, konkurentnu i profesionalnu radnu snagu sa jakom motivacijom.

Ovo je jedan od pozitivnih primjera međuopštinske saradnje, gdje su prepoznati uspješni modeli ekonomskog razvoja kod jednih, te želja i preduzimljivost kod drugih da usvoje određena iskustva i saznanja, kaže Jojić. Oni koji žele da uče i napreduju, dodaje, vrlo često po znanje i iskustvo idu van granica BiH, u susjedne zemlje, pa i šire, a potom naučene lekcije, uz izvjesne korekcije, sprovode u praksi.

Ovakav pristup bi, smatra Jojić, mogao biti dobra platforma za izgradnju sistema međuopštinske saradnje i jedinstvenog modela podrške lokalnom ekonomskom razvoju. Opštine i gradovi u BiH, kaže on, mogu mnogo naučiti jedni od drugih. „Potrebno je da se međuopštinska saradnja unaprijedi i intenzivira u cilju razmjene iskustava i dobrih praksi. Problematika je slična, a rješenja obično kompleksna i dugotrajna. Kada u svojoj blizini imate nekoga ko se već suočio sa sličnim problemom i želi to podijeliti sa vama, vaš problem će biti lakše riješiti ili čak izbjeći.“

Loš imidž bh. političara u svijetu, a ne privrednika i uspješnih kompanija

Na pitanje kakva je uloga lokalnih vlasti u ekonomskom razvoju opštine ili grada, Jojić kaže da bi njihova uloga trebalo da bude značajna, ali da je upitno kolika je ona zaista. „Ono što bi političari i političke partije trebalo da rade, jeste da se konačno stave u funkciju privrede, ekonomije uopšte, što je neki prirodni odnos, a ne obrnuto, kako to često kod nas biva. Trebalo bi više da se približe privrednicima, da slušaju o njihovim problemima i zajednički pronalaze modalitete da iste rješavaju. To je moguće postići, nije utopija, postoje brojni primjeri, ali i instrumenti koji to omogućuju, kao što su: privredni savjeti, javno-privatna partnerstva, razvojne agencije, kombinovane radne grupe za podršku, zajedničke inicijative.“

Ipak, pojedina pitanja i probleme neće biti moguće riješiti na lokalnom nivou, smatra Jojić, pa je potrebna konkretna podrška nadležnih institucija sa viših nivoa vlasti. „Gledajući dosadašnju praksu, trebali bi biti skeptični u pogledu napretka, ali treba se nadati, a zašto ne i jako raditi na tome da se u jednom trenutku desi onaj toliko očekivani “klik”, koji će ekonomiju staviti ispred politike i interesa pojedinaca. Nedavno sam od jednog kolege, inače veoma uspješnog privrednika, čuo kako je jedan visoki funkcioner prokomentarisao u užem društvu da je, eto, imidž Bosne i Hercegovine u svijetu narušen, loš, nikakav, a ovaj mu je na to odgovorio, citiram: “da je to isključivo imidž političara, a ne privrednika i uspješnih kompanija koje izuzetno dobro posluju i dobro kotiraju u svijetu”.“

Ono što se nikako ne bi smjelo dešavati jeste uplitanje politike u lokalni ekonomski razvoj u smislu davanja povlastica politički podobnim preduzetnicima i uskraćivanja podsticaja i olakšica onim preduzetnicima koji nisu naklonjeni vladajućim političkim partijama ili ne pristaju na „talove“ sa političarima. Nažalost, iz razgovora sa preduzetnicima saznajemo da se to još uvijek dešava u mnogim opštinama u BiH, pa čak i u gore navedenim „gradovima budućnosti“.

Na kraju se, zaključuje Jojić, sve svodi na ljudski faktor i spremnost da se zaista pokrenu mehanizmi koji će ekspertize i kompetencije uspješnih pojedinaca i lokalnih zajednica primijeniti i staviti na raspolaganje cjelokupnom društvu. Ili je to još jedna utopija!?

U top 10 mikro evropskih gradova budućnosti 2016/17 uvršten je grad Prijedor (BFC SEE sertifikovan) u kategoriji „cjenovne efikasnosti“;

U top 10 mikro evropskih gradova budućnosti 2016/17 uvršten je grad Prijedor (BFC SEE sertifikovan) u kategoriji „Strategije za privlačenje stranih ulaganja“;

U top 10 srednjih evropskih regiona budućnosti 2016/17 uvrštena Bosna (BiH član BFC SEE regionalne mreže) u kategoriji „cjenovne efikasnosti“;

6yka.com