Centar za socijalni rad u Prijedoru u prošloj godini je zabilježio najveći broj prijava otkad se sistemski bilježe podaci i znatno je povećan broj djece koja su izložena nasilju, rekla je Srni socijalni radnik Dragana Grujičić.

Porast broja prijava govori o rastu povjerenja u subjekte zaštite i stručnjaci kontinuirano ohrabruju žrtve da prijavljuju svaki oblik nasilja.

Centar je prošle godine zabilježio 206 prijava porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, a broj djece izložene nasilju povećan je sa 18 na 47 direktnih žrtava nasilja i sa 140 na 175 prisutnih prilikom nasilja.

Grujičićeva je navela da je u borbi protiv porodičnog i rodno zasnovanog nasilja prošla godina u Prijedoru bila u znaku jačanja multisektorskog pristupa između Centra za socijalni rad i policije prijavama nasilja.

Ona je pojasnila da je jedan od najvidljivijih rezultata tog trenda utrostručen broj izrečenih hitnih mjera zaštite od Osnovnog suda u Prijedoru.

“U 2022. godini imali smo ih tri, a prošle godine devet. Sud ove mjere donosi na osnovu zajedničke procjene ova dva subjekta zaštite”, rekla je Grujičićeva Srni.

Prema njenim riječima, bilo je i slučajeva da je stručni radnik Centra za socijalni rad odlazio u policiju prilikom saslušanja žrtve kako bi je zaštitio od retraumatizacije.

“Takođe, kao i ranije, bilo je zajedničkih direktnih postupanja na terenu, kako u dežurstvu, tako i u redovnom radnom veremenu Centra”, naglasila je Grujičićeva.

Kada je riječ o prijavama nasilja, u prvoj godini pandemije virusa korona bio je jedan skok i te 2020. zabilježeno je 170 prijava, a ostale su bile između 120 i 150, a 2022. bilo je 159 ili 47 manje nego lani.

Prema njenim riječima, djeca više prijavljuju i nasilje prema njima i prema drugom članu porodice, a udvostručen je i broj prijava iz škola Centru sa šest u 2022. na 12 u prošloj godini.

U 206 slučajeva bilo je 220 žrtava, od kojih su 164 žene, a među žrtvama su žena i muškarac sa invaliditetom, dvije žene romske nacionalnosti i jedna punoljetna osoba koja je pod starateljstvom i koja je smještena u ustanovu socijalne zaštite, dok je među počinocima nasilja jedna trudnica.

Kao i u 2022. godini, i lani je u više od polovine ukupnog broja slučajeva, od njih 108, nasilnik muškarac, žrtva je žena, odnosno bračni, vanbračni i emocionalni partneri, sadašnji i bivši, dok je u devet slučajeva žena počinila nasilje nad muškarcem.

Centra za socijalni rad prema žrtvama nasilja u porodici postupa kroz smještaj u sigurnu kuću, posredovanje kod ostvarivanja zdravstvene zaštite i savjetovanje, a oni su približno isti kao i 2022. godine, dok je posredovanje kod ostvarivanja pravne pomoći više nego udvostručeno sa četiri na devet.

“Bilo bi poželjno da u narednom periodu pokušamo da iniciramo uspostavljanje proširenih prava na nivou grada za žrtve nasilja u porodici, bar neka od onih koje ima, na primjer, Bijeljina. Ono što je poteškoća u odnosu na 2022. godinu je što su smještajni kapaciteti sigurne kuće popunjeni od polovine 2023. godine”, pojasnila je Grujičićeva.

U prihvatilište Centra za socijalni rad Prijedor lani je bila smještena jedna žrtva nasilja i troje djece.

Jedan od subjekata prevencije i zaštite od nasilja u porodici, prijedorski Centar “Sunce”, koji pohađaju djeca s razvojnim poteškoćama, u 2023. godini nije zabilježio nijedan slučaj nasilja u porodici.

Socijalni radnik iz ovog centra LJubica Ivetić rekla je da je to prvi put da godišnji izvještaj nema nijednu prijavu još otkad je ova ustanova 2015. godine pristupila lokalnom multisektorskom timu i potpisala protokol.

“Bez obzira na takvu statistiku, uvijek naglašavam značaj stručnih službi u školama – pedagoga i psihologa, te trend da škole sada više prijavljuju slučajeve porodičnog nasilja za koje imaju saznanja. To se malo uozbiljilo u odnosu na raniji period, pa čak imamo i dobre primjere gdje radnici škole odvedu dijete ljekaru”, istakla je Ivetićeva.

Ona je navela da škole imaju definisana postupanja u slučajevima uočavanja devijantnih pojava i ponašanja, ali da sve češće i same preduzimaju inicijativu i ne čekaju da se slučajem bave drugi subjekti zaštite.

“Naše je da pažljivo provjerimo svaku sumnju”, poručila je Ivetićeva.

SRNA