Forum za bezbjednost zajednice grada Prijedora osudio je danas društveno neprihvatljiva ponašanja pojedinih navijačkih grupa, ukazao na zloupotrebu sporta u nesportske svrhe i pozvao navijačke grupe na saradnju.

Na sjednici Foruma aktuelizovano je ovo pitanje nakon što su građani svjedočili neprimjerenom ponašanju lokalne navijačke grupe koja je protekle subote kretala se šetalištem grada prije utakmice fudbalskih klubova “Rudar” iz Prijedora i “Borac” iz Banjaluke.

Navijači “Rudara” su prolazili ulicama grada, maskirani preko lica, s kapuljačama na glavama, obučeni uglavnom u crno, s bubnjevima i bakljama, neprijmereno skandirali, pravili buku i galamu, ostavljali utisak nasilništva i kod građana izazivali uznemirenost.

Mile Došenović iz Policijske uprave Prijedor rekao je da je sa stadiona za vrijeme utakmice udaljen maloljetnik s bakljom, da je policija ispratila kretanje navijačkih grupa prije i poslije utakmice i da je kazna od 300 KM za narušavanje javnog reda i mira minorna u odnosu na štetu koju nasilni dio navijača može napraviti, a da oni novac međusobno skupe i plate kaznu, te daljih posljedica nemaju.

“Navijači `Rudara` su neformalna grupa `Alkohol bojsi`. Nisu registrovani i imaju neodređenu hijerarhiju, odnosno nemaju identifikovanog vođu, za razliku od organizovanih navijačkih grupa kakve imaju – `Borac`, `Zrinjski` ili `Željezničar`. S njima imamo saradnju i dešavalo se da grupa krene, da mi damo znak vođi da se zaustave i vođa ih zaustavi jednim gestom”, pojasnio je Doševnović.

On je naveo da u Prijedoru probleme pravi 30 do 50 ljudi, da istinski navijači trpe štetu jer ih poistovjećuje sa ovim nasilnima, te da “Rudar” trpi posljedice zbog njihovog ponašanja, uključujući i finansijske.

“Navijači dobijaju besplatne karte i besplatan prevoz, a dešava se da `Rudar` plaća kazne i po 5.000 KM po utakmici ili mjesečno”, poručio je Došenović.

On je dodao da bi zakoni trebali biti stroži, po ugledu na razvijene zemlje, iako je i sada svako uvredljivo skadniranje kažnjivo i sudije imaju mogućnost da prekinu utakmicu i sa delegatom inicirati mjere koje su na raspolaganju, uključujući i da se isprazne tribine, ali da najveći pritisak trpi policija.

Zamjenik predsejdavajućeg Foruma Draško Đenadija rekao je da i Forum i policija godinama traže načina da pridobije navijačke grupe za partnere, da su navijači “Partizana” dobar primjer saradnje, ali da su navijači prijedorskog kluba nedefinisani.

Ognjen Vukić iz Radio kluba “Kozara” rekao je da policija treba da iskoristi mogućnost da odredi trasu kretanja navijača mimo stadiona na način da ne prolaze glavnom ulicom niti dijelovima grada gdje je veća frekvencija prolaznika, gdje ima djece i gdje su vjerski objekti i slilno.

On je ukazao i na problem nepostojanja adekvatnog odgovora na duže nestanke struje za koje treba predvidjeti mogućnost da će se dešavati, kao što su se desili početkom ovog mjeseca.

“Potrebne su nam realne, terenske vježbe, a ne samo pokazne. U svakoj realnoj vježbi suočimo se s problemom da nemamo odgovor na neku od situacija”, dodao je Vukić.

Vesna Pačariz iz Policijske uprave Prijedor predstavila je parametre stanja bezbjednosti za 2022. godinu koje je prema statistici zadovoljavajuće, ali je usložnjeno u prvom kvaratalu prošle godine, što je izazvalo uznemirenost građana na području grada i šire.

“Želim da naglasim da je nastavljena dobra saradnja ove uprave sa organima lokalne samouprave, pravosudnim institucijama, organizacijama i udruženjima, kao i predstavnicima medija”, dodala je Pačariz.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola Zdravko Budimir rekao je da je Osnovna škola “Desanka Maksimović”, u kojoj je on direktor, u okviru projekta Civilne zaštite Republike Srpske i Vlade Švajcarske izradila plan zaštite u slučaju elementarnih nepogoda zajedno sa Gradskom upravom, Odsjekom civilne zaštite grada Prijedora i Policijskom upravom Prijedor, a s kojim su se upoznali učenici i radnici škole.

Na današnjoj sjednici usvojeni su izvještaj o radu Foruma za 2022. i program rada za ovu godinu tijela koje će u novembru ove godine obilježiti 20 godina postojanja i rada.

SRNA