Planom interventnih nabavki za 2022. godinu, koji je u četvrtak donijela Vlada Srpske, obuhvaćeni su, između ostalog, prehrambeni artikli kao što su ulje, brašno, šećer, riža, so, palenta te konzerve hrane.

Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, roba koja je predmet interventnih nabavki može se podijeliti u tri grupe – industrijsko-prehrambeni i neprehrambeni proizvodi za potrebe stanovništva, roba za potrebe privrede te nafta i naftni derivati.

Industrijsko-prehrambeni i neprehrambeni proizvodi su osnovne životne namirnice neophodne za ishranu, ali i ličnu higijenu, gdje spadaju prašak za veš, šampon za kosu, sapun, četkica za zube, pasta za zube, peškir, sredstvo za pranje suđa, toalet-papir 8/1, a po potrebi i pelene za odrasle.

Podsjetimo, Srpska nema robne rezerve, a po odredbama Zakona o interventnim nabavkama Vlada Srpske jednom godišnje donosi plan interventnih nabavki.

Međutim, to što je ovaj plan u četvrtak dobio zeleno svjetlo, u ovom momentu u praksi ne znači ništa, jer se u nabavke neće ići, već će se to raditi, kako saznajemo, tek ako Vlada utvrdi da za to ima osnova, kao što su velike prirodne nepogode, ratno stanje te druge vanredne prilika koje dovode do nestašice.

Naime, u slučaju uočenih poremećaja, Vlada donosi odluku kojom proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu, a finansijska sredstva za interventne nabavke obezbjeđuju se u budžetu. Nakon toga, nabavljena roba bi se plasirala tamo gdje je najpotrebnija.

“Osnovni cilj Plana interventnih nabavki je kreiranje polazne osnove koja ima za cilj da obezbijedi kontinuirano snabdijevanje tržišta RS proizvodima, robom i sredstvima koji su neophodni za zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva i privrede u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu, a sve s ciljem stabilizacije tržišta i otvaranja mogućnosti za realizaciju drugih mjera koje se preduzimaju s ciljem otklanjanja štetnih posljedica eventualnih poremećaja”, kažu za “Nezavisne novine” u Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske.

Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da je situacija u kojoj se sada nalazimo dokaz da Srpskoj trebaju robne rezerve.

“Imamo vrlo veliki broj siromašnog stanovništva i intervencije smo trebali da imamo unazad dvije-tri godine. Imamo veoma mnogo ljudi koji nemaju ni hljeba na tanjiru”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

Sa druge strane, Suzana Gašić, ministarka trgovine i turizma Republike Srpske, kaže da se plan interventnih nabavki radi u skladu sa potrebama cijele Republike Srpske, odnosno raspoređeno po gradovima, opštinama i svim lokalnim zajednicama.

“U okviru Plana interventnih nabavki definisano je više od 850 dobavljača, odnosno privrednih subjekata koji mogu biti nosioci snabdijevanja u svim našim lokalnim zajednicama”, istakla je Gašićeva.

Ona je napomenula da u slučaju bilo kakve potrebe Vlada ima mehanizme i načine da realizuje svaku vrstu interventne nabavke svake vrste proizvoda.

“Kao što smo imali priliku da vidimo kako da se ponašamo u poplavama, koje su se dešavale u proteklim periodima u zavisnosti od lokaliteta i od zajednice u kojima se može desiti potreba za interventnom nabavkom, ovaj plan se može podijeliti na određene segmente djelovanja za određeni broj stanovnika na određenoj teritoriji”, rekla je Gašićeva.

Gašićeva je rekla da je Zakonom o interventnim nabavkama predviđeno da se sredstva za eventualne interventne nabavke pronalaze u budžetu Republike Srpske zaključujući da ne postoji bilo kakva sumnja ili nedoumica na koji način Vlada Srpske može da sprovede Plan interventnih nabavki ukoliko dođe do potrebe.

nezavisne.com