Prijedorski Centar za socijalni rad zabilježio je porast broja predmeta u timu za zaštitu djece i omladine sa poremećajima u ponašanju i maloljetničku delinkvenciju sa 104 u 2024. na 185 u prošloj godini ili za 78 odsto, podaci su iz izvještaja o radu ove ustanove.
Ustanova ukazuje na to da ovi podaci govore o porastu ukupne problematike poremećaja u ponašanju, vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije, kao i i broja maloljetnih korisnika u potrebi za stručnim radom specijalnog pedagoga.
„Važno je napomenuti da je broj korisnika i prijava za 2025. godinu veći od 185 koliko je broj predmeta, jer se u nekim predmetima procesuiralo po nekoliko maloljetnika, te su se ponovne prijave za istog maloljetnika procesuirale u jednom predmetu“, navodi se u ovom dokumentu.
U 2025. godini evidentirana su 23 maloljetna počinioca krivičnih djela, od čega je jedno lice ženskog pola mlađa maloljetnica uzrasta /14 do 15 godina/, dok su svi ostali, 21 muška i 1 ženska osoba, stariji maloljetnici /16 do 18 godina/.
U prekršajnim postupcima procesuirano je ukupno 19 muškaraca i jedna ženska osoba, svi u kategoriji starijih maloljetnika, a evidentirano je 13 maloljetnih žrtava krivičnih djela od kojih je 12 ženskog pola.
U ovom timu bilježe znatan porast vršnjačkog nasilja – 29 počinilaca i 19 žrtava.
„Posebno je zabrinjavajuće da se vršnjačko nasilje sve češće pojavljuje na nižim uzrastima, te smo tokom 2025. godine imali prijave za učenike trećeg razreda osnovne škole koji su počinili i pretrpjeli vršnjačko nasilje“, navode u Centru za socijalni rad.
Ovoj ustanovi su škole uputile 39 prijava poremećaja u ponašanju djece, dok je 11 takvih prijava bilo po dopisima policije, zahtjevima roditelja i iz dežurstva.
„Pokrenuta su četiri postupka za davanje saglasnosti za sklapanje braka prije sticanja punoljetstva, gdje se u svim predmetima radilo o maloljetničkoj trudnoći. Maloljetničkih trudnoća je bilo ukupno sedam, dok je u tri slučaja prijavljeno bježanje od kuće“, dodaje se u izvještaju.
Učestalim obraćanjem škola na Centar za socijalni rad prebacuje se znatan dio postupanja iz dijela vaspitno-obrazovnog sistema i pedagoškog rada, problematika s roditeljima i posljedicama neadekvatnih vaspitnih stilova i pristupa, oslabljenih roditeljskih kapaciteta i nedostatka autoriteta i nadzora nad djecom.
„Primijećena je potreba sve češćeg angažovanja specijalnog pedagoga na drugim referatima, na poslovima tretmana i rada sa djecom iz porodica gdje je prijavljeno nasilje u porodici ili zanemarivanje i zapuštanje djece. Sve navedeno iziskuje dodatna investiranja stručnog radnika zaposlenog na ovim poslovima, te neminovno ukazuje na potrebu adekvatnog vrednovanja i stimulisanja, obezbjeđivanja kontinuiranih edukacija, usavršavanja i ulaganja u profesionalne kapacitete s ciljem pružanja kvalitetnije usluge rada sa djecom, ali i sprečavanja profesionalnog sagorjevanja zaposlenog“, poručuju iz Centra.
SRNA/Katarina Panić