Grad Prijedor ove će godine nizom aktivnosti obilježiti 10. oktobar, Svjetski dan mentalnog zdravlja, a one su prvenstveno usmjerene na informisanje najšire zajednica i da poboljšanje komunikacije među subjektima zaštite, dogovoreno je na sastanku predstavnika Gradske uprave, Grupe za koordinaciju subjekata zaštite od porodičnog nasilja i Aktiva psihologa školske psihologije.
Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i pronatalitetnu i demografsku politiku grada Prijedora Olivera Brdar Mirković najavila je da dvije ključne informacije i najvažnije stvari koje svi građani, i djeca i odrasli, treba da znaju jesu kako prepoznati i kome prijaviti porodično ili vršnjačko nasilje i znakove problema u mentalnom zdravlju.
„U planu je da promovišemo informativni letak o tome u digitalnoj formi i distribuišemo ga široj zajednici, da organizujemo predavanje o prevenciji suicida, da održimo opet sastanak sa stručnim službama škola i da sazovemo pres konferenciju o budućim aktivnostima kako se ne bismo vezali za samo jedan dan u godini“, rekla je Brdar Mirković na sastanku sa subjektima zaštite.
Ona je istakla da su i radna grupa i aAktiv psihologa ozbiljna baza ljudskih resursa i da se struka stavlja na raspolaganje, te da je potrebno tu dobru volju iskoristiti i napraviti pomake u institucionalnom odgovoru na devijantne pojave u društvu.
„Potrebno je demistifikovati razmjenu informacija između subjekata zaštite. Često se manjak povratnih informacija javlja kao problem i često se o tom problemu na raznim skupovima diskutuje, ali se čini da to stoji u mjestu i da nema pomaka“, navela je Brdar Mirković.
Ona je poručila da komunikacija mora biti funkcionalnija i da se rješavanje ovog problema mora otkočiti.
„Propusnost informacija mora biti i svi u sistemu zaštite su profesionalci i poznata im je obaveza čuvanja i zaštite povjerljivih i ličnih podataka“, dodala je Brdar Mirković.
Predsjednica Aktiva psihologa školske psihologije regije Prijedor Ivana Beronja rekla je da je potrebno promovisati resurse koje grad ima, ohrabrivati prijavljivanje simptoma i destigmatizovati probleme mentalnog zdravlja.
„Mi u školama radimo preventivne aktivnosti ili po senzibilitetu ili po kampanjama ministarstava /prosvjete i unutrašnjih poslova/, ali koliko god da radimo, često nam se čini da radimo sizifovski posao“, rekla je Beronja i podsjetila da, osim na prevenciji suicida, treba intenzivirati aktivnosti na prevenciji kockanja i alkoholizma jer je uzrasna granica sve niža.
Ona je dodala da se često odgovornost pripisuje samo školama, a da odgovornost mora biti podijeljena.
Socijalna radnica Centra za socijalni rad Prijedor Ivana Ećim navela je da je ova institucija zabilježila slučaj jednog roditelja i osmogodišnjeg djeteta kojem je taj roditelj omogućio da kocka.
Načelnik Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Doma zdravlja Prijedor Goran Račetović rekao je da postoji takozvani „somborski model“ razmjene informacija koji se razvijao sedam godina, da je Sombor u Srbiji primjer komunikacije i razmjene informacija među subjektima zaštite i da je, kad je zaživio i profunkcionisao, rezultirao time da se podudaraju podaci u izvještajima svih subjekata i da nema odskakanja.
„Od feburara ove godine sam nacionalni koordinator za mentalno zdravlje Republike Srpske. Mi nemamo program prevencije suicida kod mladih i na tome ćemo raditi u narednih godinu ili dvije dana, a onda će pripadajući akcioni plan biti polazna tačka za svaku lokalnu zajednicu u odabiru aktivnosti koje su joj potrebne“, dodao je Račetović.
Aktiv psihologa školske psihologije regije Prijedor inicirao je nedavno Gradskoj upravi aktivnosti promocije mentalnog zdravlja i psihološke podrške s ciljem prevencije suicida, a grad je inicijativu prihvatio i u aktivnosti uključio i druge subjekte zaštite.
Tekst i foto – Katarina Panić – www.prijedordanas.com