Grupa za koordinaciju za sprečavanje nasilja u porodici grada Prijedora analizirala je danas postupanja u slučaju silovanja zabilježen u januaru u kojem su se desili propusti prilikom zbrinjavanja žrtve i najavila obraćanje svim subjektima zaštite s inicijativom da se preispitaju postupanja kako se ubuduće slične situacije ne bi ponovile.
V.d. načelnika Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i pronatalitetnu i demografsku politiku Olivera Brdar Mirković rekla je da je neophodna fleksibilnost, posebno kada su u pitanju hitni slučajevi poput ovog koji se desio u Kozarskoj Dubici, a gdje je žrtva silovanja bila migrantkinja u tranzitu.
„Ni za jednu oblast ne postoji akt koji može predvidjeti i propisati sve situacije koje se u stvarnosti dešavaju, a hitne situacije ne trpe birokratiju“, rekla je Brdar Mirković koja je koordinator ove grupe.
Ovaj slučaj aktuelizovan je u januaru na redovnom mjesečnom sastanku multisektorskog tima subjekata zaštite od porodičnog i rodno zasnovanog nasilja kada je psiholog Okružnog javnog tužilaštva Prijedor Tanja Božić navela prepreke s kojima se susrela prilikom pružanja pomoći ovoj žrtvi silovanja, a u prvom redu nemogućnosti smještaja u sigurno okruženje.
Ona je pohvalila postupanje policijskih službenika Policijske uprave /PU/ Prijedor koji su žrtvu prihvatili i smjestili, spavala je kod njih na stolicama, između sebe su skupljali novac da je hrane, da joj kupe odjeću i da joj iznajme smještaj gdje može da se okupa.
„Policija je otišla po prevodioca u Sarajevo, u prijedorskoj bolnici obavljeni su ginekološki pregled i uzimanje tragova, nakon čega je bilo neophodno žrtvu smjestiti na sigruno mjesto, pod nadzorom, a gdje će moći da se istušira, presvuče, odmori i pripremi za davanje izjave koja će biti dokaz u sudskom postupku“, dodala je Božićeva.
Žrtvu silovanja, prema tadašnjim riječima socijalne radnice Centra za socijalni rad Ivane Ećim, ova ustanova nije mogla zbrinuti u svoju prihvatnu stanicu jer nije žrtva porodičnog nasilja, jer nije iz Prijedora i jer se slučaj nije desio u Prijedoru.
Međutim, Pravilikom o radu prihvatilišta navedeno je da je ono namijenjeno za privremeno zbrinjavanje napuštene i djece s poremećajima u ponašanju bez adekvatnog staranja, trudnica i majki s djecom do godinu dana koje su materijalno i stambeno neobezbijeđene, narušenih porodičnih odnosa i sličnih situacija, žrtava nasilja u porodici i drugih lica u potrebi za hitnom socijalnom zaštitom po procjeni stručnog radnika u pripravnosti.
Pravilnikom nije propisano da korisnici moraju biti iz Prijedora niti da okolnosti zbog kojih je potrebna hitnost u postupanju moraju biti u vezi s Prijedorom.
Prema pravilniku, smještaj korisnika u radno vrijeme Centra za socijalni rad vrše stručni radnici Centra, a izvan radnog vremena stručni radnici u pripravnosti.
Pripravnost zaposlnih u Centru za socijalni rad je poseban oblik rada van radnog vremena kod kojeg zaposleni mora biti stalno dostupan da bi izvršio neodložnu intervenciju.
Rad prihvatilišta finansira se iz budžeta grada i godišnje se za tu namjenu izdvaja 10.000 KM.
U toku 2023. godine smještaj u prihvatilištu koristilo je pet lica – jedna punoljetna žrtva ženskog pola sa maloljetnim djetetom i tri maloljetne žrtve ženskog pola, a u toku 2022. godine dva maloljetna lica.
Tekst i foto – Katarina Panić – – www.prijedordanas.com