„Dom zdravlјa Prijedor kontinuirano ulaže u unapređenje zdravstvene zaštite, sa posebnim akcentom na prevenciju, rano otkrivanje bolesti i dostupnost zdravstvenih usluga najmlađim pacijentima, ali i stanovnicima prigradskih i ruralnih područja. Uveli smo nove usluge, proširen je rad pojedinih ambulanti u Omarskoj i Ljubiji, a pažnju posvećujemo i stručnom usavršavanju zaposlenih. U planu je izgradnja nove saobraćajnice i nadstrešnice za Službu hitne pomoći“, rekao je Marjanović.
Iza Doma zdravlјa Prijedor je period brojnih aktivnosti, novih usluga i ulaganja. Šta biste izdvojili kao najvažnije što je u proteklom periodu urađeno za građane Prijedora?
-Ono što je obilјežilo prethodni period, odnosno proteklih nekoliko godina, jeste činjenica da je Dom zdravlјa Prijedor jedna od najstabilnijih institucija u finansijskom smislu na primarnom nivou zdravstvene zaštite. To je trend koji traje ne samo za vrijeme ove uprave već i za vrijeme prethodnih uprava. Ono što nas karakteriše, prije svega, jeste domaćinsko poslovanje. Takav pristup i način rada omogućili su nam da u prethodnom periodu dosta ulažemo, kako u infrastrukturu i opremu, tako i u proširenje usluga. Na taj način fokusirali smo naše aktivnosti u okviru investicionog ciklusa koji traje oko tri i po godine i koji se, prema planu koji smo zacrtali, završava sredinom slјedeće godine. Prvo je bilo planirano ulaganje u infrastrukturu, pa smo obnovili određene službe u centralnoj zgradi, kao i određene ambulante porodične medicine u ruralnim sredinama. Nakon toga ulagali smo u opremu, a krajem prošle i tokom ove godine uslijedilo je proširenje usluga. To je kulminiralo otvaranjem novog Centra za promociju zdravlјa i prevenciju bolesti i Centra za rani rast i razvoj. U saradnji sa Ministarstvom zdravlјa i socijalne zaštite Republike Srpske, počeo je sa radom novi Centar za vakcinaciju, a proširili smo usluge i u Službi za ginekologiju. To je period koji je iza nas i sve što smo planirali završili smo. Što se tiče Centra za vakcinaciju, koji je otvoren sredinom prošle godine, njime smo praktično omogućili proširenje usluga. Sve je centralizovano u jednu službu, za razliku od prethodnog perioda kada je jedan dio bio u tadašnjem Centru za vakcinaciju, a drugi u HES službi. Sada je sve centralizovano u jednu službu i ona radi u dvije smjene, što je veoma bitno. Služba pedijatrije dobila je potpuno novi izgled i u potpunosti je renovirana. Naši građani to već znaju, jer su ti radovi završeni prije otprilike godinu i po dana. I dalјe ulažemo u tu službu kroz dovođenje novih kadrova, ne samo za pedijatriju već i za druge službe. U okviru te službe otvorili smo i Centar za rani rast i razvoj i praktično napravili jedan čitav blok namijenjen proširenju usluga za naše najmlađe građane.
Posebnu pažnju posvetili ste preventivi. Šta građanima danas nudi Centar za promociju zdravlјa i prevenciju bolesti i koliko je važno da se zdravstveni problemi otkriju na vrijeme?
-Važno je, prije svega, iz praktičnih razloga za samog pacijenta. Kada smo prošle godine otvorili Centar za prevenciju bolesti i promociju zdravlјa, model smo praktično bazirali na iskustvima Doma zdravlјa Banjaluka. Kolege iz banjalučkog Doma zdravlјa, između ostalih, dr Todorović i dr Šukalo, prenijele su nam neophodna iskustva, stvari koje su se pokazale dobrim, ali i one koje nisu bile toliko dobre.
Značajan dio aktivnosti usmjeren je i na najmlađe. Koje usluge roditelјi i djeca danas mogu dobiti na jednom mjestu, zbog čega je rana podrška razvoju djeteta toliko važna i šta je bio prvi korak kada je prevencija u pitanju?
-Prvi korak bio je povećanje svijesti, odnosno promocija svijesti kod samih pacijenata o tome koliko je prevencija važna. Ona je, prije svega, važna za građane, ali je isto tako važna i za same institucije koje pružaju zdravstvene usluge. Pacijent kod kojeg se sprovodi prevencija i kod kojeg ćete preventivno djelovati dosta je drugačiji od pacijenta koji je već bolestan. To je jasno i upravo je to pristup koji smo i mi usvojili. Centar već aktivno radi. U septembru je navršena godina dana njegovog rada. Aktivnosti sprovodimo u skladu sa kalendarom prevencije, putem timova porodične medicine, uz koordinaciju Centra, ali i kroz ostale službe. Imali smo i obilјežavanje Dana srca, u okviru kojeg smo imali aktivnosti usmjerene prema pacijentima. Od oktobra ćemo uvesti ono što smo najavili i što nam je bio kratkoročni cilј kada je riječ o proširenju usluga prevencije – besplatne ultrazvučne preglede za mlađu populaciju, koja ipak nema razvijenu svijest o značaju preventivnih pregleda u istoj mjeri kao starija populacija. Radimo na tome da omogućimo besplatne ultrazvučne preglede za građane, odnosno pacijente između 30 i 45 godina – ultrazvuk štitne žlijezde, abdomena i dojke za žensku populaciju. To je nešto što će dugoročno biti dio ponude naše zdravstvene ustanove. Te usluge će najvećim dijelom biti plasirane našim pacijentima kroz timove porodične medicine. Pacijent će tako praktično imati besplatan pregled, odnosno ono što je do sada komercijalno plaćao u privatnim ustanovama dobiće besplatno. To je poklon Doma zdravlјa i Grada Prijedora svojim pacijentima.
Od septembra specijalista pedijatrije svakog petka radi i u Omarskoj, a uveden je i rad stomatološke ambulante u Ljubiji. Koliko je za Dom zdravlјa važno približiti zdravstvene usluge stanovnicima prigradskih i ruralnih područja?
-To je nešto što je sasvim prirodno u današnje vrijeme. Iako se broj pacijenata u ruralnim sredinama značajno smanjio, mi te pacijente ne možemo ostaviti bez usluga. Čak naprotiv, prije svega zbog činjenice da u ruralnim sredinama uglavnom živi starija populacija. U ambulantu u Ljubiji ponovo smo uveli stomatološke usluge nakon sedam- osam godina, a zbog potreba ambulante u Omarskoj vratili smo pedijatrijske usluge. Tu nećemo stati. Usluge ćemo proširivati i na ostale područne ambulante, u skladu sa potrebama. Ranije smo određene usluge vratili i u ambulantu u Brezičanima i, u skladu sa potrebama građana, reagovaćemo i u narednom periodu.
Povodom Svjetskog dana srca Dom zdravlјa organizovao je besplatne preventivne preglede i EKG. Kakav je bio odziv građana i, generalno, koliko su građani svjesni značaja redovnih preventivnih pregleda?
-Kao što sam već napomenuo, dosta je lakše sa starijim građanima kada su te stvari u pitanju, vjerovatno zato što imaju veću potrebu. Naš fokus će u narednom periodu biti, kao što sam već napomenuo kada je riječ o preventivi, i na mlađim lјudima, gdje su sve učestalija, prije svega, srčana obolјenja, pogotovo u rizičnoj grupi od 40 do 50 godina. Ponovo ćemo kroz timove porodične medicine kontaktirati pacijente kako bi se javili svom porodičnom lјekaru. On će ih usmjeravati na preventivne preglede, kao i u druge službe, Službu ultrazvučne dijagnostike i RTG službu, koje će im omogućiti te usluge. Mislim da ćemo kroz te besplatne usluge povećati svijest, pogotovo kod te grupacije lјudi, kako bi se jednostavno češće odazivali, posjećivali svog porodičnog lјekara i obavlјali preventivne preglede. Preventiva je zapravo suština svega. To je ono na šta ćemo posebno usmjeriti fokus i u narednom periodu. U toku slјedeće godine u potpunosti ćemo obnoviti opremu za RTG službu. Većina te opreme služiće upravo za preventivne preglede naših pacijenata. To je ulaganje koje je planirano najvećim dijelom iz naših sopstvenih sredstava i iznosiće oko 800.000 konvertibilnih maraka samo za tu opremu. Mi smo spremni za to.
Pored ulaganja u zdravstvene usluge, ulažete i u zaposlene i njihovu edukaciju, a uskoro vas očekuje i Drugi međunarodni medicinski simpozijum. Koliko su kontinuirano stručno usavršavanje i razmjena iskustava važni za kvalitet zdravstvene zaštite koju pružate pacijentima?
-To je nešto na šta smo posebno ponosni. U priču o organizaciji simpozijuma ušli smo prije dvije godine, a prošle godine on je imao međunarodni karakter. Zaista smo dobili fantastične, pozitivne reakcije, prije svega s obzirom na kvalitet predavanja, kvalitet stručnjaka koji su učestvovali, ali i masovnost, odnosno veliki broj medicinskih radnika koji su se prijavili za simpozijum. Simpozijum smo organizovali i prošle godine, kada je njegov radni naziv bio ‘Od prevencije do oporavka’, kao svojevrstan uvod u aktivnosti o kojima sada pričamo. Radni naziv ovogodišnjeg međunarodnog simpozijuma, koji će biti održan od 23. do 25. oktobra, jeste ‘O komorbiditetu u medicini- izazovi u svakodnevnoj kliničkoj praksi’. Ove godine to radimo zajedno sa Bolnicom „Dr Mladen Stojanović“ Prijedor, koja nam je zaista izašla u susret. Već prošle godine vidjeli smo da su kvalitet i obim simpozijuma prevazišli kapacitete samog Doma zdravlјa. Bolnica Prijedor, na čelu sa svojom upravom, ponudila se da zajedno organizujemo simpozijum, uz učešće Visoke medicinske škole i Specijalističkog centra ‘Dr Predojević’. To je jedna pozitivna priča za Prijedor. Kod takvih stručnih događaja, kao što je ovaj simpozijum, veći je izazov održati dostignuti kvalitet. Mislim da ćemo nastaviti taj pozitivan trend i ove godine, kao i narednih godina.
Kada govorimo o najmlađima, šta sve danas roditelјi mogu dobiti na jednom mjestu i koliko je važna rana podrška djeci?
-Kada smo krenuli sa simpozijumima, prvi koji smo organizovali bio je simpozijum iz spektra autizma. To je praktično bio uvod u rad Centra i proširenje same Službe pedijatrije. Znači, praksa je pratila struku i u tom slučaju, a pratiće je i dalјe, takav nam je plan. Kada je riječ o Centru za rani rast i razvoj i Centru za vakcinaciju, koji djeluju u okviru pedijatrijske službe, Centar za rani rast i razvoj otvoren je prošle godine, a sa aktivnim radom, sa svim stručnim radnicima koji su tu prisutni, počeo je tokom ove godine. Sve je realizovano uz pokrovitelјstvo Ministarstva zdravlјa i socijalne zaštite Republike Srpske. Roditelјima je omogućeno da praktično prate razvoj svog djeteta, a naši stručni radnici koji rade u Centru će i u narednom periodu, kao i do sada, učestvovati na obukama koje organizuje Ministarstvo u Sarajevu i Banjaluci, zajedno sa kolegama iz centara koji su već otvoreni u Banjaluci, Doboju, Zvorniku i Trebinju. Roditelјima je na taj način omogućen dosta širi dijapazon usluga i veća rasterećenost kada je to u pitanju. Ne moraju dolaziti i stvarati gužve u Službi pedijatrije, nema čekanja, postoje posebne prostorije i stručni radnici koji rade sa njima.
Koje nove projekte, usluge i ulaganja građani Prijedora mogu očekivati od Doma zdravlјa u narednom periodu?
-Ono što je sada najvažnije i što nas očekuje jeste međunarodni simpozijum, kada govorimo o stručnom segmentu. Nakon što se on završi, mi obično predstavlјamo svoje planove za slјedeću godinu. Ono što nam je trenutno najvažnije jeste opremanje RTG službe, a glavni razlog za to je povećanje broja preventivnih pregleda i proširenje dijapazona usluga besplatnih preventivnih pregleda. Isto tako, kada je riječ o Službi hitne pomoći, planirana je izgradnja potpuno nove saobraćajnice i nove nadstrešnice, gdje će Služba hitne pomoći imati poseban izlaz. To do sada nije bio slučaj. Pošto smo smješteni u centru grada, sada ćemo imati direktan izlaz na magistralni put i praktično ćemo za 30 sekundi moći izaći na njega. Sa tim ulaganjima, odnosno novom saobraćajnicom, koju ćemo ponovo finansirati iz sopstvenih sredstava uz određenu pomoć Grada Prijedora, završićemo ovaj investicioni ciklus do juna slјedeće godine.
USKORO NOVI PRAVILNIK O SPECIJALIZACIJAMA
Najveći dugoročni problem ove zdravstvene ustanove je nedostatak lјekarskog kadra. Uzroci su manjak doktora, nezainteresovanost za specijalizacije na primarnom nivou i odliv lјekara u inostranstvo. Na inicijativu Doma zdravlјa Prijedor, Aktiv direktora domova zdravlјa uputio je resornom ministarstvu prijedlog za izmjenu pravilnika o dodjeli specijalizacija. Prijedlog predviđa da doktor koji završi fakultet prve dvije godine radi na primarnom nivou zdravstvene zaštite. Proces izrade pravilnika je u toku. Biće to kompromisno rješenje koje će pogodovati i specijalizantima i zdravstvenim ustanovama. Ovaj problem biće dugoročno riješen u narednih nekoliko mjeseci.
kozarski.com