Medicinske sestre u Republici Srpskoj danas, kao nikada ranije, imaju mogućnosti za profesionalno usavršavanje, ali i napredovanje na rukovodnim mjestima, ocijenila je nadzorna sestra Službe porodične medicine u Domu zdravlja Prijedor Milijana Rubin.
Ona je navela da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Fondacija Fami pružaju značajnu podršku sestrinstvu kroz edukacije, jačanje kompetencija i osnaživanje sestrinskog kadra kroz obuke iz menadžmenta i liderstva i kroz podršku stručnom i predavačkom radu.
„Danas imamo medicinske sestre koje završavaju master i doktorske studije. U Domu zdravlja Prijedor trenutno su dvije medicinske sestre koje pohađaju master studije. Danas sestre imaju svog predstavnika u Ministarstvu s kojim je rukovodeći kadar u stalnoj komunikaciji, što je nekada bilo nezamislivo“, rekla je Rubinova Srni.
Ona je istakla da je sestrama danas omogućeno akademsko zvanje na sva tri ciklusa studija, da postoje diplomirane medicinske sestre, masteri zdravstvene njege i doktori biomedicinskih nauka iz oblasti zdravstvene njege, te da fakulteti u Foči i Banjaluci imaju doktorate za sestrinsku profesiju iz oblasti javnog zdravlja, a Sarajevo i Novi Sad iz ostalih oblasti.
„Smatram da zakon mora omogućiti sistemsko prepoznavanje takvog obrazovanja kroz adekvatna radna mjesta i primanja. Svaka sestra treba da bude plaćena u skladu sa stepenom obrazovanja, ali i da preuzme veću samostalnost i odgovornost u radu, posebno u terenskim ambulantama, čime bi se rasteretio deficit ljekarskog kadra“, naglasila je Rubinova.
Ukazala je i na potrebu da se destigmatizuje pojam prekvalifikacije, jer izvjesno je da postoje kvalitetni programi za obrazovanje odraslih i u ovoj oblasti.
„Jedan od primjera je program srednje medicinske škole u Prijedoru koji je trajao dvije i po godine uz obaveznu praksu. Uz adekvatno iskustvo i kontinuirano učenje, ti kadrovi mogu vrlo korektno odgovoriti izazovima profesije. Važno je i naglasiti da već par godina u Republici Srpskoj nije moguće raditi prekvalifikaciju iz druge struke u medicinske sestre već samo u okviru struke“, pojasnila je Rubinova.
Ona je prva diplomirana medicinska sestra na teritoriji Prijedora i 20 godina radi u ovdašnjem Domu zdravlja, a predavala je zdravstvenu njegu u Srednjoškolskom centru Prijedor, stručni je saradnik u Visokoj medicinskoj školi i stručni je saradnik za pisanje planova promocije zdravlja u Fondaciji Fami.
„Insistiram na obrazovanju sestara i na edukacijama. I kada nemamo formalne i obavezne edukacije, zamolimo naše ljekare da nam održe internu edukaciju i prenesu dio svog znanja da bismo imala kontinuitet i motivisali mlađe sestre da i na ovaj način steknu odredjena znanja“, zaključila je Rubinova.
Podsjeća da je sestrama danas omogućeno da budu i direktori zdravstvenih ustanova, što takođe ranije nije bio slučaj.
„Sve dalje je na nama i našoj spremnosti da se uhvatimo u koštac sa izazovima koju ovaj vid slobode nosi. U nedostatku ljekara, fokus se sve više stavlja na sestrinstvo odnosno na jaču trijažu i preciznu procjenu potreba pacijenata odnosno određivanje stepena hitnosti. To zahtijeva visoku koncentraciju, znanje i stalnu odgovornost“, dodala je Rubinova.
SRNA/Katarina Panić
