Analiza postojećih pravilnika grada Prijedora o dodjeli novca organizacijama civilnog društva /OCD/ pokazala je manjak transparentnosti, efektivnosti i povjerenja, podaci su Udružnja građana „DON“ iz Prijedora.

Utvrđeno je da pravilnici za dodjelu budžetskog nova udruženjima građana i omladinskim organizacijama pružaju samo formalni okvir za dodjelu sredstava, a da su slabi nadzor i kontrola provođenja projekata, da se ne reviduju budžeti pri smanjenju sredstava i da nedostaju javna vidljivosti i standardizacija izvještavanja.

Kod OCD u 2022. godini od 39 odobrenih projekata samo tri su imale objave o aktivnostima ili osam odsto, a samo dvije promovisale grad kao donatora, dok ko 36 organizacija ili 92 odsto nema nikakvih javnih informacija o projektima.

U 2023. od 33 odobrena projekata, za 24 nema javnih informacija ili 63 odsto, a u 2024. od 21 projekta dvije trećine nije javno vidljivo.

Evidentan je rast transparentnosti kroz tri godine – od osam preko 27 do 33 odsto organizacija čiji projekti su javno vidljivi, ali je takav rezultat i dalje nedovoljan.

Veoma mali udio je organizacija koje navode broj aktivnosti i broj korisnika i koje imaju spiskove učesnika, foto-dokaze, medijske materijale i statistiku učešća, što bi morali biti obavezni elementi.

Slična je situacija i u omladinskom sektoru.

U 2022. godini od 11 odobrenih projekata devet je bez ikakvih javno dostupnih informacija, u 2023. je situacija najdrastičnija jer od 17 odobrenih projekata 16 nema nikakvih javnih informacija, a u 2024. od 21 odobrenog projekta za 14 ne postoje javni tragovi realizacije.

Za 2023. nijedna omladinska organizacija, kao ni neformalna grupa mladih, nije navela broj korisnika, radionica, akcija, volontera, volonterskih sati, intervencija…

Nerealno planiranje budžeta projekata ogleda se u omjeru ukupnih vrijednosti projekata, traženih i odobrenih iznosa iz gradskog budžeta i vlastitih udjela finansiranja. Tako je, na primjer, u 2022. vrijednost projekata udruženjima građana iznosila oko 520.000 KM, od grada traženo 257.000 KM, od grada odobreno 58.000 KM, a vlastito učešće iznosilo oko 200.000 KM.

U istoj godini omladinski sektor predložio je projekte vrijednosti oko 85.000 KM, od grada traženo 50.000 KM, od grada odobreno 25.000 KM, a vlastito učešće iznosilo oko 30.000 KM.

Do 2022. nisu bili javnim pozivima grad ograničeni maksimalni i minimalni iznosi grantova, a od 2023. godine uvođenje limita od 1.000 do 6.000 KM za projekte civilnog sektora djelimično je uredilo oblast.

Uočene slabosti javnih poziva prema kojima grad dodjeljuje novac su kratki rokovi, nejasni kriteriji za bodovanje, nedostatak vodiča za aplikante, objava rezultata bez obrazloženja ocjena i nepostojanje procedure za umanjene iznose projekata.

Preporuke su da se precizira razlika između finansiranja i sufinansiranja, sa maksimalnim i minimalnim iznosima, da se jasno definišu dvije-tri oblasti i podoblasti za koje će se finasnirati projekti, da se uvede obaveza revidovanja projekta pri umanjenju sredstava i da se detaljno razrade kriterijumi i objavi bodovna lista.

Potrebno je jačati transparentnost javnih poziva, o žalbama da odlučuje ista komisija koja i ocjenjuje projekat, da vidljivost i promocija projekata budu obavezni, da se standardizuju obrasci izvještavanja, uspostavi sistem monitoringa i profesionalizuje evaluacija projekata.

Analizu pravilnika o dodjeli budžetskih sredstava grada Prijedora udruženjima građana i omladinskim organizacijama, javnih poziva i pripadajućih izvještaja sačinilo je Udruženje građana „Don“ u okviru projekta „PRAGG – Proaktivni građani i građanke“ koji finansira ambasada Švajcarske u BiH.

Gradska uprava Prijedor lani je najavila izmjenu postojećih pravilnika.

Tekst – www.prijedordanas.com
Foto – ilustracija