Uloga subjekata zaštite od porodičnog i rodno zasnovanog nasilja, kvalitet i izazivi komunikacije između subjekata zaštite i značaj kontinuirane edukacije teme su panel diskusije o protokolu o postupanju koji je danas u Prijedoru organizovala Gradska uprava.

Vršilac dužnosti načelnika Odjeljenja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i pronatalitetnu i demografsku politiku Olivera Brdar Mirković navela je da su to tri stvari koje treba naglasiti.

„Radna grupa i multisektorski tim i svaki subjekat zaštite otvoreni su za saradnju, inicijative, prijedloge. Svim smo na istom zadatku – eliminisati, suzbiti i prevenirati negativne pojave“, rekla je Brdar Mirković koja je i vodila panel diskusiju.

Socijalna radnica iz Centra za socijalni rad Dragana Grujičić rekla je da je ova ustanova samo od jutros zaprimila pet novih prijava porodičnog nasilja, da se to često dešava ponedjeljkom, iza vikenda, i da je godišnji prosjek prijava od oko 150 izazovno pratiti u kontinuitetu.

„Mi među obrađenim slučajevima onda biramo one za koje procijenimo da su teži, pa njih dalje pratimo, a nemamo kapacitet da to radimo u svim predmetima. Isto tako, više od stotinu djece godišnje žrtve su porodičnog nasilja, što takođe traži duži period praćenja nakon samog čina nasilja“, rekla je Grujičićeva.

Govoreći o komunikaciji među članovima multisektorskog tima, kojeg čini predstavnici desetak institucija, Grujičićeva je rekla da je ona dragocjena jer svako zna koga može nazvati kad dođe u situaciju kad mu je potrebna informacija iz druge institucije.

„Takođe se dešava i da nam se mišljena razilaze i da se ne možemo usaglasiti oko nekih pitanja. Na primjer, prilikom odluke da li tražiti ili ne hitne i mjere zaštite. Zato je zakonodavac i propisao da to može učiniti i policija i Centar za socijalni rad i sama žrtva, nezavisno jedni od drugih“, dodala je Grujičićeva.

Ona je ukazala na potrebu da se iz postojećih protokola izvuku najvažnije infomracije o postupanjima pojedinih subjakata, da se slože u jedan lako čitljiv i skraćen hodogram i da se podijeli svim zaposlenima u institucijama koje su subjekti zaštite kako bi im u svakom trenutku bile pri ruci propisane procedure, dodajući da je to posebno važno kada god dođe do prijema novih radnika.

Načelnik Centra za zaštitu mentalnog zdravlja psihijatar Goran Račetović smatra da se svaka žrtva porodičnog nasilja treba podvrgnuti i ljekarskom pregledu, da se senzibilisanost zdravstvenih radnika za rad sa žrtvama nasilja mora podrazumijevati i da su svi subjekti zaštite dužni da se kontinuirano edukuju.

„Takođe, nasilje se mora posmatrati i kao javnozdravstveni problem s obzirom na visoku prevalencu i duži period posljedica nasilja kojima se zdravstveni sistem bavi. Bitno je da se sa medicinskog aspekta prepeoznaju posljedice porodičnog i rodno zasnovanog nasilja kojima se i zdravstvo bavi i da se sprečavaju najekstremnije od njih, a to su femicid i suicid“, dodao je Račetović.

Socijalna radnica iz Centra za socijalni rad Dragana Savić Pešević pozdravila je organizovanje današnje panel diskusije budući da je misija subjekata zaštite i ta da se stvara siguran prostor za dijalog.

Ona je ukazala na ekonomsku zavisnost žrtava kao osnovni razlog recidivizma, te pozvala Gradsku upravu da u saradnji s Privrednom komorom organizuje skup na kojem će biti riječi o podršci žrtvama nasilja kroz zapošljavanje.

„U sistemima već imamo i podršku kroz stambeno zbrinjavanje i materijalnu pomoć, ali kada nekome date posao, to je odna jedna dobra osnova sigurnosti“, dodala je Savić Pešević.

Nebojša Stupar iz Policijske uprave Prijedor takođe je naglasio značaj dobre komunikacije između subjekata zaštite.

„Kada su u pitanju edukacije, u posljednjih pet godina, otkad je važeći zakon na snazi, MUP organizuje redovne godišnje edukacije i svake godine dobijamo nove sertifikovane policijske službenike za rad na ovim predmetima“, dodao je Stupar.

Panel diskusija organizovana je u povodu globalne kampanje „16 dana akitivizma“.

SRNA/Katarina Panić