Cijene nafte i naftnih derivata u Republici Srpskoj su, kao što se i očekivalo, zbog stanja na svjetskim berzama, nakon petnaestak dana konačno pale u prosjeku za 5 feninga u prosjeku, ali kao što ustaljena praksa nalaže, cijene osnovnih životnih namirnica ostale su iste, bez obzira na ovu činjenicu.

Jedan od brojnih problema na našem tržištu jeste formiranje cijene goriva na našim pumpama. I djeca već znaju da kada gorivo zabilježi skok na londonskoj ili njujorškoj berzi, već sutra ili prekosutra skoči i na našim pumpama, be obzira na zalihe, ali kada pojeftini na svjetakom tržištu, potrebno je i po 15 dana da pojeftini i kod nas. Naftaši to onda pravdaju zalihama nabavljenim po skupljoj cijeni.

“Mi smo došli u situaciju da se građani ne bune. Da nemamo inspakcije. Kada su poslali inspekcije prije dvije godine, kada je uvedena marža od 25 feninga, konstatovano je da je u Republici Srpskoj naplaćeno 3,5 miliona KM, u FBiH milion ipo. On su izračunali da im je jeftinije da drže nepoštenu cijenu prema kupcima, pa da plate kaznu, jer ne postoj onaj element, koji smo imali kada je Poreska uprava bila u Banjaluci, koja bi crvenom trekom opasala benzinsku pumpu i nebi dozvolila da se prodaje gorivo nedelju dana, tako da znamo ko nam zavlači ruku u džep”, rekao je ekonomista Zoran Pavlović.

Još veći problem je u tome što, kada skoči cijena goriva, u stopu su ga prate cijene hrane, kućnih potrepština, odjeće i svega ostalog, ali kada se cijene na benzinskim pumpama koriguju u negativnom smjeru, proizvođači i trgovci se prave kao da se ništa nije desilo, ne odričući se dostignutih cijena.

U BiH cijene se formiraju slobodno, nema odgovornosti ni pokretanja inicijativa od strane nadležnih organa i agencija koje bi svakako trebale da reaguju na ovakve pojave, rekla je Snežana Šešlija, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Toper” iz Doboja.

“Suštinski je smanjena odgovornost institucja da razmišljaju o svojim građanima. Slobodno formiranje cijena znači da mož i da se snizi cijena za 3%, 5% ili 30%, sasvim svejedno, jer se ne priča o slobodnom formiranju kada nešto poskupi. Istog momenta vi ujutro dobijate novu cijenu. Prema tome, ja mislim da institucije malo treba da povedu računa i o tom socijalnom faktoru i građaninu kao glavnom potrošaču, jer ko je taj koji doprinosi punjenju budžeta kroz poreze i akcize nego mi”, upitala je Šešlija.“

Paradoks je što je vakvo stanje u skladu sa zakonom, ali nije zakonito, kaže Šešlija. Nijedna zakonska regulativa ne govori o ovom pitanju, a logično je da se to, ako institucije same ne reaguju, mora regulisati kroz zakon, jer zakon se, kaže Šešlija, ipak mora poštovati.

rtvbn.com