Muzej Kozare sutra će u Prijedoru predstaviti projekat mapiranja kulturno-istorijskih ruta „Kultura trajanja za trajanje kulture“, realizovan putem javnog konkursa Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i uz podršku prijedorske firme „Bosnamontaža“ i ovdašnjeg Zavoda za igradnju grada.

Vršilac dužnosti direktora Muzeja Kozare Marina Ljubičić Bogunović navela je da se projekat sastoji iz tri cjeline koje zajedno čine otvoreni muzej na široj teritoriji Prijedora koji će građani moći posjećivati sami, informisati se i edukovati nezavisno od radnog vremena ove matične ustanove i od prisustva ili odsustva kustosa.

„Prva cjelina je stalna istorijska postavka gdje smo sve ove eksponate koje godinama vidimo u muzejskom dvorištu konačno označili, dali im identitet i opise. Drugi dio je Srpska varoš u kojoj je začeta srpska građanska kultura s kraja 19. i početka 20. vijeka, a treći je vezan za Drugi svjetski rat“, rekla je Ljubičić Bogunović Srni.

Ona je pojasnila da je na više lokacija postavljeno ukupno 18 totema, od kojih najviše u muzejskom dvorištu – devet, a potom u nekadašnjoj Srpskoj varoši, i to u dvorištu Spomen kuće Stojanovića, kod zgrade Doma za starija lica gdje je u 19. vijeku izgrađena prva škola, kod zgrade Kola srpskih sestara, gdje je nekad bila Dobrotvorna zadruga Srpkinja, te kod Kule Radetića.

„U trećoj cjelini, koja nosi naziv Stradanje i otpor, totemi su postavljeni u Nacionalnom parku Kozara i opisuju partizanske bolnice i medicinsko osoblje, zatim na Maslin Bair i Vis gdje je opisana sudbina sela Veliko i Malo Palančište i Gornji Jelovac, a potom u gradskoj zoni kod kružnog toka gdje se danas nalazi teretana, a nekad su tu živjele ilegalke Ajša Maličević i Dara Gašić. Prvi put je obilježeno i mjesto na Jerezi preko puta Gradske uprave gdje je obješena Mira Cikota i ruta ide dalje ka Domu za starija lica gdje govorimo uopšteno o ilegalkama, njihovom trudu, radu, djelovanju i hrabrosti“, precizirala je Ljubičić Bogunović.

Na totemima su date osnovne informacije, a putem kjuar kodova na svakom totemu i svakoj tablici mogu se dobiti i dodatne informacije o svakom lokalitetu ili eksponatu.

„Moram da kažem da bi realizacija projekta bila možda i nemoguća da nismo doživjeli jedno zaista prijatno iznanađenje koje mislim da se u današnje vrijeme rijetko dešava, a koje je nekad zapravo za muzeje bio jedan normalan način rada. To je sponzorstvo, pokroviteljstvo, kako god da ga danas nazovemo. Najskuplja stavka u projektu bili su upravo ti totemi i njih smo dobili donacijom firme `Bosnamontaža`, zahvaljujući njihovom direktoru, Darku Zdjelaru, i mislim da je to zaista vrijedno svake pohvale“, istakla je Ljubičić Bogunović.

Ona je dodala da je i Zavod za izgradnju grada svoje usluge naplatio tri puta manje nego što koštaju i uz to ih izvršio u najkraćem mogućem vremenskom roku.

Ona je naglasila da, pored informativne i edukativne uloge, projekat za cilj ima uključivanje mladih generacija, da osjete da tu pripadaju, da dolaze i da pitaju sve šta ih zanima, da to bude mjesto za njihovo obrazovanje i nadogradnju, a od septembra u lapidarijumu muzeja održavaće se radionice za djecu starijeg vrtićkog i mlađeg školskog uzrasta.

„Učenici gimnazije radili su likovna rješenja za interaktivne kataloge koji će nam služiti za te radionice. Moram da pohvalim profesorecu Milicu Đerić i izuzetno talentovane i vrijedne učenice Teodoru Vukojević, Rahelu Malešević, Andreu Jovišić, Martinu Mandić, Jelenu Končar i Saru Prole. Posebnu zahvalnost dugujemo profesoru Elektrotehničke škole Branku Šalabaliji i učeniku Milošu Lazaru koji je uradio video o lokomobilu iz muzejskog dvorišta koji se nalazi na kju-ar kodu tog eskponata“, podcrtala je Ljubičić Bogunović.

Pored nje, autorka projekta je i njena koleginica istoričarka, Vedrana Adamović, muzejska savjetnica u Muzeju Kozare, a vodile su se, kako kaže, Kasiodorovom izrekom da je sramota biti stranac u svojoj domovini.

„Ideja je nastala tokom prethodnih godina iz razgovora sa posjetiocima muzeja, posebno s učenicima osnovnih i srednjih škola. Shvatile smo da su prošlost našeg grada, pojedini dijelovi grada, pojedine znamenite ličnosti, skoro potpuno nepoznati i građanima, pogotovo mlađim generacijama. A obaveza nas muzejskih radnika je da edukujemo stanovništvo o tome. To je i naša odgovornost“, zaključila je Ljubičić Bogunović.

Na javnom konkursu Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske za sufinansiranje kapitalnih projekata iz oblasti promocije i očuvanja kulturnog nasljeđa – formiranje kulturno-turističkih ruta u Republici Srpskoj izabranih je i projekat Muzeja Kozare punog naziva „Kultura trajanja za trajanje kulture; Obnovljenim stazama prošlosti: Tragovima znamenitih žena, umjetnika, uglednih kulturnih radnika ali i lokacija i građevina koje su obilježile kulturu, istoriju i prošlost Prijedora“.

Predstavljanje projekta zakazano je za sutra u 20.00 časova u dvorištu Muzeja Kozare.

SRNA – Katarina Panić