PrijedorDanas: Bojite li se otpora iz kolektiva jer niste ljekar i jer dolazite izvan ustanove, čak izvan zdravstvenog sistema?
Bijelić: Vjerujte, nisam primijetio neki otpor. Bar u ovo mjesec i po dana. Možda zato što je moj nastup prema njima bio iskren i konkretan. Ja sam na raspolaganju 24 sata. Hoću red, rad, disciplinu. I svi ste mi isti. Vide to ljudi, ne može se to sakriti. Moguće da tog otpora ima kad ja nisam prisutan. Ja ga, iskreno vam kažem, nisam osjetio. Možda su prepoznali da stvarno imam želju da unaprijedim ovu ustanovu u svakom aspektu njenog poslovanja. Rukovoditi bolnicom nije u ovom trenutku privilegija nego velika obaveza, odgovornost i teret. Možda je moja prednost to što nisam bio dio kolektiva. Nisam ni na koji način vezan ni za koga pojedinačno, pa je lakše održati distancu, nezavisnost i mogućnost stvarne procjene stanja. Možda se čovjek vremenom navikava na stvari koje nisu na najbolji način organizovane, a kad dođete „sa strane“ možete lakše primijetiti šta se može
mijenjati da se unaprijedi neki segment poslovanja.
PrijedorDanas: Kažu radnici, on samo prikuplja dokumentaciju, čita, zatvori se u kancelariju, traži papire, daj ovaj protokol, daj onu proceduru, donesi ovo, donesi ono, i samo se zatrpava.
Bijelić: Ja sam došao u nov sistem. A došao sam iz sistema koji je vojnički ustrojen /Fond PIO/. Ja učim. I učim kako da ono što znam prenesem ovdje. Ja sada, kako da vam kažem, moram biti informisan. Zato to ljudi govore, zato mnogo čitam zakone, pravilnike, propise, desetine i stotine.
Moram ih upoznati. Moj je posao da rukovodim na osnovu informacija koje imam.
PrijedorDanas: I za taj dio ljudi se isto interesuju. Pitaju hoće li biti promjena među najbližim saradnicima.
Bijelić: Prvim saradnicima rekao sam ovo i to i dalje mislim. Ja vas ne poznajem. Nekih 95 posto ljudi nisam poznavao, neke jesam, neke samo iz viđenja, s nekima sam imao bolju komunikaciju, s nekima lošiju. Vi ste tim koji zatičem. Vi ste tim koji će dobiti šansu. Od rezultata zavisi da li će tim ostati u tom sastavu ili će se mijenjati. Bilo bi s moje strane neozbiljno, prepotentno i neobjektivno da ja njih cijenim nakon deset dana i kažem ti više nisi to, ti ovo, ti ono. Mora im se dati šansa. Šansa da posluju u okruženju koje hoću da stvorim i da vidim ko može to da isprati. Ja sam vrlo zahtjevan kao rukovodilac i tražim puno. Ali i dajem se puno i nije me uvijek lako pratiti. I tražim takav odnos i od svojih saradnika. Nekad budem i dosadan i naporan, zovem poslije posla, pitam šta je s ovim, šta s onim. Možda im je to opterećenje, ali tako funkcionišem. Znači, neka radna mjesta u ovoj ustanovi zahtijevaju angažovanje 24 sata, veliki trud i zalaganje. Ko ne može to da isprati, neka kaže. Dobiće adekvatno radno mjesto. U tim imam povjerenje sve dok pojedinci u tom timu mogu i žele da isprate ono što ja od njih tražim.
PrijedorDanas: Ima zamjerki da ne razgovarate s radnicima nego samo sa šefovima.
Bijelić: Obavio sam razgovor sa svim načelnicima odjeljenja i rukovodiocima službi, medicinskih i nemedicinskih. Da, pojedinačno. Naravno da planiram obići sva odjeljenja i sva službe, proći praktično kroz sve u bolnici. Sad sam za to zreo, prije mjesec dana nisam bio. Jer oni bi meni pričali o svojim problemima, a ja nemam nikakve argumente ni informacije na osnovu kojih ću sa njima razgovarati. Ja sam sada u potpunosti upoznat sa osnovnim postavkama rada bolnice. Najlakše je obići radnike i poželjeti im uspješan rad. Mislim da to nije to ako nemate šta da ih pitate. Hoću da čujem od njih informacije, ali hoću i ja da ih pitam. Zašto je ovo ovako i zašto je ono onako. Prioritet je da uspostavim odgovarajući nivo informisanja uprave o svim bitnim aspektima poslovanja bolnice kako bih mogao donositi ispravne odluke. Jer sve one odluke koje donosite na osnovu glasina ili poluinformacija najčešće ne budu ispravne.
PrijedorDanas: Govori se i o novom radnom vremenu. Kažu, novi direktor traži da se ostaje na poslu do pola četiri.
Bijelić: Ja sam donio odluku o radnom vremenu. Ne ulazim u to je li bila prije ili nije. Donio sam taj akt u skladu sa zakonom. Moram reći da je u toku anketa među medicinskim osobljem da li da se radi od 7.00 do 15.00 ili od 7.30 do 15.30 časova, a mi iz uprave i nemedicinsko osoblje ćemo se
prilagoditi onome što odluči većina medicinskog kadra. Rad s pacijentima u ambulantama konsultantsko-specijalističke zaštite /KSZ/ biće do 14.00 časova, da bi mogli da završe papirologiju i obaveze koje imaju na odjeljenju. Za uvođenje elektronske prijave i odjave radnika treba novca. Još
nisam definitivno odlučio da idemo i u tom pravcu, ali mislim da će to biti potrebno u nekom narednom periodu. To je prirodno i normalno, nije ništa spektakularno.
PrijedorDanas: Pored rekonstrukcije bolnice, koja zavisi od eksternih izvora finansiranja, šta planirate u dijelovima poslovanja koji se daju unaprijediti i bez para?
Bijelić: Redovne kolegijume sam formalizovao kroz zapisnički način rada gdje se vode zaduženja, rokovi i pojedinci odgovorni za realizaciju. Možda to nije bilo svojstveno medicinskom osoblju, ali već uviđaju prednosti. Imate povratnu informaciju, imate rezultate, mogućnost uticaja, prostor da neke stvari korigujete. Na narednom sastanku rezimiramo šta je ko uradio, šta nije i zašto. Evo, ovo je posljednji zapisnik koji je otišao fizički, u štampanoj formi, a sa posljednjeg sastanka otišao je prvi u elektronskoj formi. Uveo sam danas mejlove i notifikacije na telefonima, da ubrzamo i
pojednostavimo komunikaciju. Zasad ih imaju svi načelnici odjeljenja, rukovodioci službi, uprava, a onda ćemo dalje. Jedni će imati mogućnost eksterne komunikacije, jedni neće, zavisno od bezbjednosti i potreba. Razumijem načelnike odjeljenja, posebno medicinskih. Oni rade svoj redovan
posao kao ljekari specijalisti, a obavezni su da se bave i ovim administrativnim dijelom. Vjerovatno to opterećuje, ali to je opis posla na koji su oni pristali. I ja moram insistirati na tome da bih mogao imati potpunu kontrolu nad radom tog odjeljenja. Sve je samo trenutak drugačije organizacije, dobre volje, malo truda i spremnosti na promjene. Evo, upravo sam od glavne sestre dobio rezultate ankete o radnom vremenu.
PrijedorDanas: Uvodite i novi sistem kontrole i praćenja rada svakog zaposlenog, poimenično.
Bijelić: Postojeći, po meni, nije adekvatan, jer je razuđen po odjeljenjima, nije centralizovan, i zbiran je, nije pojedinačan. Ja sad u ovom trenutku s jednog mjesta ne mogu izvući, evo, vas, na primjer. Da vidimo šta je Katarina Panić danas uradila. Ovo, ovo i ovo. A planirano je bilo da uradi to, to i to. Pa uporediti. Ja to hoću. To je moj cilj. Evo, ovo je sad taj probni dokument, učinak svakog ljekara u brojkama. To sam poredio sa normativima. Najprije će u fokusu biti liste čekanja. Dao sam da se uradi analiza za maj i prikupio rezultate. Cilj mi je da utvrdim koliko je opterećenje svake pojedine službe, koji je broj pacijenata, koji broj pregleda, po danu i po ljekaru. Da vidimo jesu li liste čekanja opravdane ili nisu. I ima li mogućnosti za poboljšanje. Jer vi ako nemate imenom i prezimenom evidenciju o učinku svakog izvršioca, vi ne možete donositi adekvatne odluke. Govorim o objektivnim pokazateljima, gdje nema nikakvog ličnog pristupa. Znači, ako radimo isti posao i primamo istu platu, očekujemo iste ili približne rezultate rada. Osnovno šta sam naučio u sistemu iz kojeg dolazim, diversifikovanom i sa oko 600 zaposlenih, jeste mjerljivost. Kad imate kontrolu i povratnu informaciju, onda vidite ko su pojedinci koji svojim radom i trudom zaslužuju da budu podržani na najbolji mogući način, a ko su oni, ukoliko postoje, koji zbog svog nerada ili nedovoljnog zalaganja ne zaslužuju da budu dio ove zdravstvene ustanove. Kad na jedan klik imate podatak za svakog pojedinca, možete ga pozvati, ako nema očekivani učinak, da vidite u čemu je problem. Ja od ljudi ne očekujem ništa osim onoga na šta su se obavezali potpisivanjem ugovora.
PrijedorDanas: Najavljujete i digitalizaciju i centralizaciju sistema naručivanja termina.
Bijelić: Proces naručivanja ići će preko jedne službe koja će imati raspored rada svih ljekara za mjesec ili dva unaprijed. U pripremi je aplikativni program, a, pored online naručivanja, biće jedan telefonski broj za sve, a ne, kao do sada, za svaku službu odvojeno. U pripremi je i web stranica bolnice gdje će takođe se moći naručivati pacijenti, preko te iste službe, i gdje će biti javnosti dostupne kontakt osobe, elektronske adrese, liste čekanja, uz strogu zaštitu ličnih podataka pacijenata, ažuriranje informacija na dnevnoj bazi. Termini neće podrazumijevati samo dan nego i sat i minute gdje god je moguće, pacijent će ostavljati kontakt telefon da bi bio obaviješten o mogućem otkazivanju, a tačno se zna u kojim situacijama ljekar može odsustvovati s posla. Pregledi će se zakazivati svakodnevno, a ne periodično kako je sada slučaj za neke od usluga. KSZ ambulante više neće imati mogućnost da naručuju pacijente nego će dobijati spisak naručenih pacijenata, a minimalan kao i optimalan broj po danu utvrdićemo s načelnicama odjeljenja, poštujući standarde i norme u različitim specijalizacijama.
PrijedorDanas: Kad mislite da bi to moglo zaživjeti? Dajte neki vremenski okvir.
Bijelić: To sad zavisi više od ovog tehničkog aspekta, ali ja se nadam dva mjeseca, u roku od dva mjeseca da ćemo promijeniti način zakazivanja.
PrijedorDanas: Neki medicinski radnici odlaze odavde u privatni sektor, neki se vraćaju, neki rade i ovdje i privatno, čak i u više privatnih ordinacija.
Bijelić: Zakon dozvoljava dodatni rad u drugim zdravstvenim ustanovama, ali uz saglasnost poslodavca. Ja sam, međutim, ubijeđen da su zdravstveni radnici odgovorne osobe i da ne bi sebi dozvolili da rade bez te saglasnosti.
PrijedorDanas: Da imaju dovoljno dobre plate, možda ne bi morali raditi na više mjesta.
Bijelić: Mi smo, uslovno rečeno, u konkurentskom odnosu i sa privatnim zdravstvenim ustanovama i sa drugim javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj. Ono što svi u ovoj ustanovi moramo shvatiti jeste da mi proizvodimo pare sami sebi. Ne može se očekivati novac bez pokrića. Osnovno je da svojim unutrašnjim rezervama, unutrašnjim snagama, boljom organizacijom posla pružimo veći broj usluga i na taj način zaradimo više novca. Više zarađivati možemo ako se nametnemo kvalitetom usluga, a u određenim oblastima sigurno možemo biti sinonim za kvalitet. To je na medicinskom osoblju. Domaćinsko upravljanje troškovima je na upravi. Hoću da se ovdje afirmiše pozitivna priča, da onaj ko je dobar, ko se ističe, ko se zalaže, mora biti prepoznat, stimulisan, nagrađen. Imamo veliki broj zdravstvenih radnika koji su kvalitetni i koji dobro rade svoj posao, ali ako nemaju adekvatne uslove za rad, ako nisu prepoznati, ako neko ne stane iza njih, vremenom gube entuzijazam. Ja smatram da su zdravstveni radnici, posebno ljekari specijalisti, potplaćeni u odnosu na druge i razumijem da postoji želja ljudi da rade dodatno. Nije ništa sporno da rade pod propisanim uslovima, ali moraju svoju platu ovdje zaraditi.
PrijedorDanas: Pet privatnih zdravstvenih ustanova koje pružaju dio usluga koje pruža i bolnica previše je za grad veličine Prijedora.
Bijelić: To je znak da postoji potražnja za ovom vrstom djelatnosti. I mi moramo da pokrijemo najveći dio i pokrivamo najteže. Privatne ustanove mogu da biraju šta će raditi. Da bismo bili konkurentni na tržištu, uprava mora stvoriti materijalno-tehničke preduslove da bi mogla da zadovolji potrebe građana. Mnogi zaboravljaju da je bolnica najveća koncentracija visokoobrazovanih kadrova na jednom mjestu, posebno medicinskih. Moje je da taj resurs iskoristim. To se ne smije zanemariti. Ogroman je potencijal ljudskih resursa i od toga treba praviti pozitivnu priču. Moramo razdvojiti, kako bih rekao, zaposlene od radnika. Radnici su oni što rade, a zaposleni samo što se vode da rade. Toga ima u svakoj organizaciji. Uvijek ima pojedinaca što vuku i onih koji manje sebe daju, ali je sistem taj koji može povući i osrednje i one koji nemaju inicijativu da se izdignu iznad prosjeka.
PrijedorDanas: Javne su tajne da ima ljekara koji, osim u bolnici, rade i u privatnom sektoru, a koji pacijente odavde šalju sebi, za usluge koje i ovdje postoje, kao i onih koji u svojim privatnim aranžmanima naplate pacijentima uslugu koju im onda pružaju ovdje. I jedno i drugo na štetu i pacijenata i ove ustanove.
Bijelić: O dosta informacija koje možda i građani imaju i vi kao pojedinci, a koje nisu regulisane, vršićemo provjere. Sve negativne pojave ne mogu se u potpunosti eliminisati, ali se mogu mininalizovati. I sankcija je, isto kao i nagrada, instrument koji razlikuje ljude koji obavljaju svoje
poslove na pošten i zakoniti način od onih koji možda krše propise. Kad budemo imali u potpunosti evidenciju, nadzor nad objektom, nadzor nad upotrebom resursa, video nadzor, brojače usluga, evidenciju ko ulazi u bolnicu, ko izlazi iz bolnice, teže će se resursi moći zloupotrebljavati.
PrijedorDanas: Ljubaznost isto ne košta.
Bijelić: Kadrovska politika čini razliku. Kadrovi su najveći resurs svakog sistema. Mora ta svijest kod svih nas biti da smo ovdje samo s jednom svrhom – da služimo pacijentima. I moramo biti svjesni da smo svi zamjenjivi. I odnos prema pacijentima je nešto što se gradi. Neki to ljudi imaju u sebi i tako se i ponašaju, ali je moguće da se vremenom to izgubi, ako sistem to ne prepoznaje, ne njeguje i ne traže od njih. I zdravstveni radnici su nekad opterećeni neadekvatnom organizacijom i ako se boljom organizacijom rasterete tog pritiska, onda je za očekivati da će njihova komunikacija s pacijentima biti na nivou koji pacijenti zaslužuju – objektivno, s poštovanjem, čak i kada pojedina zdravstvena stanja pojedinih pacijenata otežavaju tu komunikaciju. Odnos prema pacijentima se mora promijeniti ako nije adekvatan i ljubaznost se mora podrazumijevati.
Razgovarala: Katarina Panić – www.prijedordanas.com