Supružnici Snježana i Goran Jokić iz Prijedora proizveli su u maloj porodičnoj firmi, brendirali i zaštitili kalvados “Belijer”, žestoko alkoholno piće porijeklom iz Francuske, po kvalitetu i renomeu slično konjaku.

“Belijer” se može naći u prijedorskim kafićima, restoranima i prodavnicama, kao i u “Potkozarskoj kući”, a Jokići planiraju da pokriju tržišta Banjaluke, Sarajeva, Mostara i Trebinja.

U toku su pregovori ove porodične firme sa jednom austrijskom firmom koja se bavi distribucijom pića na području Slovenije, Austrije, Italije, Švajcarske i NJemačke.

“Dostupna je serija sa oznakom `ve-es`, odnosno kalvados koji je odležao minimalno 28 mjeseci, a ovih dana izlazi nam i prva serija sa oznakom `iks o` odnosno starosti veće od pet godina. Od novembra prošle do marta ove godine iscijedili smo 150.000 litara soka, ispekli i stavili u burad. To će biti spremno za istakanje 2027. godine”, rekao je Goran Jokić Srni.

Na ideju da počne proizvodnju kalvadosa podstakao ga je prijatelj koji je vrhunski poznavalac vina.

“Moj otac je umro 2015. godine i ispostavilo se da smo u kući ostali bez flaše rakije, a sa oko hiljadu i po litara soka od jabuke. Ispekli smo taj sok, dobili oko 400 litara alkohola od 60 stepeni, a negdje sam čuo da se taj alkohol stavlja u hrastovu burad. Nabavim taj 70-odstotni barikovani hrast i poslije godinu dana imali smo neko slavlje. Otvorimo jedno bure i taj moj prijatelj kaže: `nije ti ovo rakija od jabuke, ovo ti je kalvados`”, sjeća se Goran.

On je vlasnik prijedorske firme “Feroks” koja proizvodi pigmente željeznih oksida, a Snježana je medicinska sestra u Domu zdravlja Prijedor.

“Niko od nas nije iz te struke, nismo tehnolozi, ali je u ovih 10 godina bilo neprospavanih noći i noći, posjeta sajmovima, nabavke i iščitavanja literature i najviše `kopanja` po internetu. Živio sam za dan kada ćemo dobiti papir da možemo na tržište, kada ćemo proći registraciju, kontrolu kvaliteta, akcizu i verifikaciju i evo nas sa 15.000 litara spremnih za prodaju”, naveo je Jokić.

Jokići imaju oko 10 hektara pod jabukom u Donjoj Dragotinji i Tomašici kod Prijedora i u Ilovi kod Prnjavora, a količinu preko vlastite proizvodnje kupuju od lokalnih voćara.

“Jabuka mora biti organska, što znači da je dozvoljeno tretiranje samo do cvata. Naša firma `Potkozarje` za preradu voća i povrća registrovana je 2018. godine, a naknadno i kao destilerija, i za sve ove godine ni u jednoj inspekcijskoj kontroli u uzorcima nije nađen trag pesticida”, istakao je Jokić.

Kalvados “Belijer” napravljen je od 11 sorti domaćih divljih i autohtonih jabuka. Najprije se cijedi sok, pa se fermentiše, a onda se peče dvostrukom destilacijom. Potom alkohol sa 60 stepeni ide na odležavanje. Poslije tri ili pet godina starenja se vadi, filtrira, spušta demineralizovanom vodom na 40 stepeni i flašira.

“Služi se u na sobnoj temperaturi, jer onda ima taj istančani miris i ukus iako sam primijetio da ga neki ugostitelji hlade. Bitno je osjetiti taj buke, da usta budu puna te jabuke. Supruga Snježana ga miješa sa koka-kolom. Dobije se neka nota između burbona i punča. I mi se nekad začudimo kako širok spektar mirisa i ukusa daje”, pojasnio je Jokić.

Naziv “Belijer” potkozarski kalvados dobio je po francuskoj riječi ovan koja se na francuskom govornom području pojavljuje i kao prezime. Vizual je dizajnirao profesor Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci Vladimr Klepić sa studentima. Bocu specifičnog oblika kocke proizvela je španska staklara “Vitroval”. Čašice je gravirala prijedorska radionica “Inideja”, a burad izrađuju stari, iskusni majstori iz BiH.

“Burad se koristi samo jednom i ljudi obično pitaju mogu li se koristiti dalje. Pa, mogu, idealno za šljivovicu ili kajsijevaču”, objašnjava Jokić.

NJegov brat od strica ima firmu u Banjaluci koja se bavi graviranjem i sječenjem pleksiglasa, drveta, metala i stakla i od tih ploča sredinom maja počinje da proizvodi kutiju za prvu premijum seriju.

“To je kalvados sa oznakom `ekstra old`. Treća firma, takođe iz Banjaluke, za tu kutiju pravi nešto najviše nalik na registrator sa kožnim povezom i pešatom na crvenom vosku. Kad se nit stopljena sa voskom prekine, boca se smatra otvorenom”, kaže Jokić.

Prema njegovim riječima, najbitnija je vizija da se kalvados može proizvoditi pored svih domaćih rakija koje su osnovni dio tradicije i koje dominiraju na slavama, krštenjima, svadbama.

“Ne samo da mogu zamisliti da se kalvados služi na našim slavljima umjesto rakije, nego smo već imali par svadbi na kojima je na stolovima bio serviran kalvados umjesto šljivovice. Na listi alkohola šljiva je na sedmom, a jabuka na prvom mjestu. Jabuka je voćka koju kod nas ima svaka kuća, bar pet stabala”, zaključio je Jokić.

SRNA