{"id":83229,"date":"2017-06-12T19:35:59","date_gmt":"2017-06-12T17:35:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=83229"},"modified":"2017-06-12T19:35:59","modified_gmt":"2017-06-12T17:35:59","slug":"prijedor-paulovnija-sve-popularnija-za-sadnju-u-republici-srpskoj-video","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=83229","title":{"rendered":"PRIJEDOR: PAULOVNIJA SVE POPULARNIJA ZA SADNJU U REPUBLICI SRPSKOJ \u2013 VIDEO"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Brzorastu\u0107e kinesko drvo Paulovnija postaje sve popularnije i na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu. U Srpskoj iz dana u dan ni\u010du nove planta\u017ee, a uzgajiva\u010di tvrde da pored relativno lakog uzgoja, ova biljka poznata i kao \u201edrvo budu\u0107nosti\u201c, ima izuzetan kvalitet ali i tr\u017ei\u0161nu vrijednost.<\/p>\n

Milo\u0161 Luka\u010d iz Prijedora za Paulovniju je saznao na internetu. Ka\u017ee, stablo ovog drveta vi\u0161estruko je upotrebljivo \u2013 i to za proizvodnju bioetanola, ogreva i drvne gra\u0111e koja je lagana, 30 odsto \u010dvr\u0161\u0107a, ali i na tr\u017ei\u0161tu skuplja od jelovine. Prvo stablo posadio je prije tri godine, a danas ima tri planta\u017ee sa ukupno 1.200 sadnica.<\/p>\n

Luka\u010d isti\u010de da ulaganja u ove planta\u017ee nisu bila mala, ali da, sude\u0107i po oglasima u kojima se ovo drvo prodaje i njegovoj cijeni, smatra da \u0107e ovaj posao biti jako unosan.<\/p>\n

U optimalnim uslovima za samo pet godina, stablo Paulovnije dosti\u017ee visinu od 20 metara i spremno je za industrijsku upotrebu. A nakon rezanja, iz panja ni\u010de novo stablo i to se ponavlja u sedam ciklusa.<\/p>\n

Na prvi pogled zvu\u010di veoma dobro, jer eksploatacija samo jednog stabla u ciklusima mo\u017ee da traje i preko 50 godina. Me\u0111utim, struka upozorava da je Paulovnija relativno nepoznata biljka na na\u0161im podru\u010djima pa zato sadnji treba pristupiti oprezno. Eventualne nuspojave koje ova biljka izaziva na tipu zemlji\u0161ta kao \u0161to je na\u0161e \u2013 jo\u0161 nisu poznate.<\/p>\n

Struka ka\u017ee da uzgoj Paulovnije mo\u017ee biti ma\u010d sa dvije o\u0161trice jer se mo\u017ee pokazati da ona, kao i bagrem, slabi zemlji\u0161te.<\/p>\n

“Ogromna proizvodnja drvne mase mo\u017ee se reflektovati na ne\u0161to drugo, a to samo vrijeme mo\u017ee pokazati”, isti\u010de \u0408ovan Luki\u0107, dipl. in\u017einjer \u0161umarstva. <\/p>\n

Podaci za paulovniju ka\u017eu da proizvodi 10 puta vi\u0161e kiseonika od drve\u0107a sa na\u0161ih prostora.<\/p>\n

“Mo\u017eda je to obratno, ko zna, jer to niko nije ovdje ispitivao. \u0408a nisam ba\u0161 u tome stru\u010dan, ja sam se ovog uzgoja prihvatio malo iz hobija, malo iz interesa”, ka\u017ee na\u0161 sagovornik Luka\u010d.<\/p>\n

Odgovor na sva ova pitanja sazna\u0107emo tek za nekoliko godina, kada prva stabla na ovim prostorima dostignu zrelost za industrijsku upotrebu. Tada \u0107e biti jasno da li je Paulovnija zaista \u201edrvo budu\u0107nosti\u201c ili samo jo\u0161 jedan mit.<\/p>\n

RTRS<\/p>\n