{"id":274810,"date":"2026-08-15T16:32:18","date_gmt":"2026-08-15T14:32:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810"},"modified":"2026-08-15T16:32:18","modified_gmt":"2026-08-15T14:32:18","slug":"milenko-radivojac-arheolog-i-hronicar-grada-austro-ugarska-prijedoru-donijela-prvi-urbanisticki-plan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810","title":{"rendered":"Milenko Radivojac, arheolog i hroni\u010dar grada: “Austro-Ugarska Prijedoru donijela prvi urbanisti\u010dki plan”"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Prije nego \u0161to je postao grad kakav danas poznajemo, Prijedor je nekada bio malena turska kasaba, zbijena, krivudava, sa \u010dar\u0161ijom i d\u017eematima, potpuno okrenuta ka rijeci Sani koja ju je hranila. Trebalo je da se desi veliki po\u017ear 1882. godine, a potom i okupacija od strane Austro- Ugarske, pa da se Prijedor, korak po korak, pretvori u ne\u0161to sasvim druga\u010dije.<\/p>\n

O preobra\u017eaju Prijedora kroz austrougarski period razgovarali smo sa \u010dovjekom koji je istoriju Prijedora pretvorio u \u017eivotno zanimanje, arheologom i hroni\u010darem grada Milenkom Radivojcem, koga Prijedor\u010dani zovu jo\u0161 i “enciklopedija koja hoda”.<\/p>\n

“Prije dolaska Austro-Ugarske, Prijedor je bio kasaba. Ipak, imao je ne\u0161to \u0161to su mu okolna mjesta zavidjela, povol\u0458an geostrate\u0161ki polo\u017eaj. Le\u017eao je na rijeci Sani, na jednakoj udal\u0458enosti od Sanskog Mosta, Dubice i Novog Grada, po tridesetak kilometara od svakog. Ta pozicija ga je pretvorila u svojevrsni epicentar regije, poja\u010dan plovnom rijekom kojom se roba mogla otpremati \u010dak do Beograda, ka\u017eu neki izvori, i dal\u0458e prema Crnom moru”, ka\u017ee Radivojac.<\/p>\n

Jedan detal\u0458 posebno slikovito do\u010darava \u017eivot grada prije okupacije od strane Austro-Ugarske. Godine 1812. kada je jedan uticajni turski velikodostojnik zatvorio putne pravce prema Novom Gradu, Prijedor se na\u0161ao na trasi takozvanog \u00abPuta svile\u00bb.<\/p>\n

Kako plovnim putem ni cestom nije bilo mogu\u0107e pro\u0107i, karavani su morali stizati la\u0111ama do Kostajnice, gdje je tada bila granica sa Napoleonovim carstvom. Te iste godine, prema pri\u010danju, kroz Prijedor je pro\u0161lo oko stotinu hil\u0458ada konja, broj koji je gradu donio pravu privrednu eksploziju jer se prodavala rakija, jagnjad, prasad, sve \u0161to je bilo potrebno za tako veliku karavansku vrevu.<\/p>\n

\"\"<\/a>Prekretnicu je, ipak, donijela nesre\u0107a. Veliki po\u017ear 1882. godine progutao je dio kasabe, a prema pojedinim pretpostavkama o kojima Radivojac govori, ne iskl\u0458u\u010duje se ni mogu\u0107nost da je vatra bila i ne\u0161to vi\u0161e od slu\u010dajnosti, prilika da se kona\u010dno rije\u0161e uske ulice i zbijeni \u010dar\u0161ijski sklop. Austrija je ve\u0107 stigla u Bosnu 1878. godine, a 1901. godine donijela je i prvi urbanisti\u010dki plan za grad. Od tog trenutka Prijedor prestaje da bude kasaba i po\u010dinje da se gradi kao savremeno nasel\u0458e uz rijeku.<\/p>\n

Ono \u0161to je Austro-Ugarska ostavila iza sebe nije bila samo nova arhitektura, bila je to \u010ditava infrastrukturna revolucija. Prugu je, dodu\u0161e, jo\u0161 Turska planirala, sa ambicijom da pove\u017ee Istanbul i Be\u010d. Ali tek je Austrija, nakon \u0161to je ugu\u0161en veliki bosansko- hercegova\u010dki ustanak (1875- 1878) i dobila dozvolu da okupira Bosnu, tu ideju sprovela u djelo. Najprije je izgra\u0111ena pruga do Novog Grada i Banje Luke, a potom produ\u017eena do Siska i Zagreba. Uz nju su nastale i dvije nove ceste, jedna prema Banjoj Luci, druga prema Sanskom Mostu i Kl\u0458u\u010du, koje su gradili austrijski rudari.<\/p>\n

Otvoren je i rudnik u Ljubiji, \u010diji je zna\u010daj bio takav da je 1916. godine u njemu radilo oko \u010detiri hil\u0458ade radnika iz inostranstva,Rusa, Italijana, \u010ceha, dok su doma\u0107i l\u0458udi bili malobrojni na tim poslovima. Sve to zajedno, pruga, ceste, rudnik, donijelo je gradu ekonomski prosperitet. Sa Austrougarima stiglo je i \u0161kolstvo i sport.<\/p>\n

\"\"<\/a>Poseban simbol epohe je i takozvana “Radeti\u0107a kula”, sagra\u0111ena oko 1885. godine za grofa Rajca, \u010dovjeka za kojeg Radivojac pretpostavl\u0458a da je morao biti obavje\u0161tajac, policajac ili oficir, sude\u0107i po stra\u017earnici koja je vidl\u0458iva na starim fotografijama. Nakon Prvog svjetskog rata, grof je napustio ove krajeve.<\/p>\n

“Kulu nije htio prodati Srbima iako je to zdanje \u017eelio kupiti Mile Radeti\u0107. Tada je jedan prijatel\u0458 porodice Radeti\u0107, ina\u010de musliman, oti\u0161ao i kupio je kao za sebe, i tako se u to zdanje uselio trgovac Mile Radeti\u0107. Do kule je izgradio stambeni objekat u kojem je stanovao. Tu je podignuta i ku\u0107a njegovog drugog brata, na mjestu gdje se nekada nalazila prodavnica \u00abSana\u00bb, koja je sru\u0161ena, a sada se tu nalazi parking”, poja\u0161njava Radivojac.<\/p>\n

Dodaje da trenutno stanje “Radeti\u0107a kule” ozbil\u0458no zabrinjava. Ulazna kapija se ve\u0107 nagnula, krov je iskrivl\u0458en, a strah je da bi jednog dana mogla i da se sru\u0161i.<\/p>\n

\"\"<\/a>Sli\u010dno je i sa takozvanom “\u010cvrkinom ku\u0107om”, danas zgradom SKUD-a \u00abDr Mladen Stojanovi\u0107\u00bb, koja je pripadala trgovcu Lazaru Stjepanovi\u0107u, zvanom \u010cvrko.<\/p>\n

“Zaniml\u0458iv je bio taj \u010cvrko. Pred svaku \u0161kolsku godinu obilazio je okolinu gimnazije, i prvom djetetu na koje bi nai\u0161ao po\u017eelio bi dobar dan, a potom bi ga odveo u knji\u017earu i kupio mu sav pribor za \u0161kolu. \u010cvrko je bio i uspje\u0161an proizvo\u0111a\u010d jaja i \u017eivine, toliko da je jednom, prema pri\u010di, otputovao \u010dak do Londona da vidi kome to zapravo prodaje robu, iako nije znao ni rije\u010d engleskog jezika”, ka\u017ee Radivojac.<\/p>\n

Jedna od najzaniml\u0458ivijih pri\u010da ti\u010de se zgrade dana\u0161njeg Kina “Kozara”. Sagradili su je, krajem devetnaestog i po\u010detkom dvadesetog vijeka, \u010de\u0161ki dosel\u0458enici zajedno sa trapistima iz Banje Luke, koji su namjeravali da pro\u0161ire svoj red i u ovom kraju. Zami\u0161l\u0458ena kao hotel za trgovce koji su prolazili kroz grad, zgrada je isprva bila najimpozantnija u Prijedoru. Imala je restoran i veliku salu u kojoj su se odvijala sva va\u017enija kulturna i dru\u0161tvena de\u0161avanja. Me\u0111utim, mjesni srpski trgovci, tada u ve\u0107ini, odlu\u010dili su da hotel bojkotuju. Pomogli su lokalnom \u010dovjeku, poznatom kao \u010cvorak, da otvori manji hotel u zgradi koju i danas Prijedor\u010dani zovu Dom oficira. Strane trgovce ubijedili su da \u0107e poslovati sa njima samo ako odsjednu kod \u010cvorka, a ne u trapisti\u010dkom hotelu. Posao je polako propadao, a trapisti su na kraju zgradu prodali, ne srpskim trgovcima kojima nisu htjeli da je ustupe, ve\u0107 jednom mlinaru koji je do\u0161ao u Banju Luku po bra\u0161no. Ovaj objekat danas pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj op\u0161tini Prijedor.<\/p>\n

\"\"<\/a>Kroz istoriju je Kino “Kozara” nosilo nekoliko imena “Balkan”, “Prijedor”, “Moskva”, da bi sredinom pedesetih godina pro\u0161log vijeka postao bioskop, funkciju koju, s prekidima, obavl\u0458a i danas.<\/p>\n

“Iz perioda Austro- Ugarske na podru\u010dju Prijedora sagra\u0111eno je i nekoliko sakralnih objekata. Zapravo, zgrada muzeja je za vrijeme Austro- Ugarske ura\u0111ena kao \u0161kola i bila je u funkciji \u0161kole sve do 1983. godine, kada je u ovaj objekat uselio muzej. Zatim, objekat Crkve Svete Trojice je tako\u0111e ra\u0111en za vrijeme Austro-Ugarske,ta\u010dnije 1891, a 1896. i Rimokatoli\u010dka crkva Svetog Josipa”, dodaje Radivojac. U tom periodu, 1839. bila je izgra\u0111ena i \u010car\u0161ijska d\u017eamija, \u010diju repliku imamo danas u glavnoj ulici.<\/p>\n

Mo\u017eda najbolnija pri\u010da iz austrougarskog perioda vezana je za takozvanu \u017del\u0458ezni\u010dku sekciju kod autobuske stanice, zgradu koju su, prema Radivoj\u010devim rije\u010dima, gradili za smje\u0161taj stranih \u017eel\u0458ezni\u010dkih slu\u017ebenika, i to ma\u0161inovo\u0111a, konduktera, \u0161efova stanica, uglavnom Belgijanaca, Nijemaca, Austrijanaca i \u010ceha, jer doma\u0107eg kadra u to vrijeme nije bilo. Zgrada je imala osam prostranih stanova sa stropovima visokim \u010detiri metra. Po tada\u0161njim, pa i dana\u0161njim mjerilima, luksuzan smje\u0161taj.<\/p>\n

\"\"<\/a>Vremenom su stranci oti\u0161li, broj \u0161kolovanog osobl\u0458a se smanjivao, a stanovi su pripali obi\u010dnim radnicima bez sredstava da ih odr\u017eavaju. Danas je zgrada, uprkos i dal\u0458e impozantnom eksterijeru, u kriti\u010dnom stanju. Objekat je, ironi\u010dno, jedan od svega pet spomenika u Prijedoru upisanih na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, ali to mu, \u010dini se, nije mnogo pomoglo.<\/p>\n

Sanacija starih objekata, obja\u0161njava Radivojac, skupl\u0458a je od izgradnje novih zgrada, jer zahtijeva stru\u010dnjake za konzervaciju kojih je sve manje, kao i pa\u017el\u0458ivo kori\u0161tenje originalnih materijala.<\/p>\n

Na pitanje ko bi trebalo da finansira obnovu ovakvih zdanja, on ima jasan odgovor.<\/p>\n

\u201eFormalno, obnovom bi trebalo da se bavi Komisija za o\u010duvanje nacionalnih spomenika u Sarajevu, uspostavl\u0458ena 2001. godine na osnovu Aneksa 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ona bi trebalo da izradi planove sanacije, dok bi entitetsko ministarstvo kulture trebalo da ih finansira. Svi sakralni objekti, zna\u010di sve crkve, sve d\u017eamije, sve kapele, kapelice, pa \u010dak i mjesta gdje su bile poru\u0161ene neke od sakralnih objekata, svrstani su kao nacionalno dobro BiH. Mi u Prijedoru imamo pet takvih objekata: \u010car\u0161ijsku d\u017eamiju i mjesto ostataka d\u017eamije u Starom gradu. Ona je obnovl\u0458ena, me\u0111utim nije zvani\u010dno otvorena, tako da se jo\u0161 uvijek ne smatra nacionalnim spomenikom, nego mjestom ostataka te d\u017eamije. Zatim, tu je crkva brvnara u Mari\u0107koj, crkva brvnara u Jeli\u0107koj i zgrada biv\u0161e \u017del\u0458ezni\u010dke sekcije, jedan od najl\u0458ep\u0161ih objekata iz austrijskog perioda. Zaboravili smo ga iz prostog razloga \u0161to je preko puta, odnosno uz njega, ura\u0111en niz malih kafanica, \u0107evabd\u017einica, tako da su ga potpuno zatvorili\u00bb, ka\u017ee Radivojac.<\/p>\n

Dok je jo\u0161 radio u Muzeju Kozare, Radivojac je poku\u0161avao u vi\u0161e navrata da pomogne stanarima u mnogim kontaktima kako bi do\u0161lo do obnove zgrade \u017del\u0458ezni\u010dke sekcije.<\/p>\n

\u00abObra\u0107ali su se tada\u0161njoj lokalnoj upravi, zatim austrijskoj ambasadi u Sarajevu, pa \u010dak i austrijskoj vladi u Be\u010du. Svuda su nai\u0161li na zatvorena vrata. Pri\u010dalo se svojevremeno i da se Austrija navodno obavezala da \u0107e stotinu godina odr\u017eavati zgrade koje je sama sagradila na ovim prostorima, ali niko to zvani\u010dno nikada nije potvrdio, jer ne postoji nijedan pisani dokument koji bi to dokazao\u00bb, ka\u017ee on. Jedina satisfakcija je \u010dinjenica da se objekat na\u0161ao na listi nacionalnih spomenika. I ni\u0161ta vi\u0161e. A ki\u0161a i obijeni malter to ne uzimaju u obzir.<\/p>\n

Komentari\u0161u\u0107i dana\u0161nji izgled Prijedora u urbanisti\u010dkom smislu, Radivojac isti\u010de da najvi\u0161e \u017eali za parkovima kojih vi\u0161e nema. Prostor koji se danas prote\u017ee od Mladenove ku\u0107e, preko zgrade Elektrodistribucije i Ekonomske \u0161kole do muzeja, bio je nekada ogroman park u gotskom stilu, sa stazama, platanima i kestenjem, sli\u010dan poznatim parkovima u Vara\u017edinu. Opstao je sve do 1942. godine, kada je grad bio opkol\u0458en partizanskim snagama, a mje\u0161tani, bez drugog izvora ogrijeva, posjekli su gotovo sve drve\u0107e.<\/p>\n

“Prijedoru ne treba toliko betona. Zabrinut sam i za zelenu povr\u0161inu izme\u0111u crkve Svetog proroka Ilije i Doma za starija lica na Urijama. Kad prolazim tuda svaki put posmatram taj prostor i pitam se koliko \u0107e jo\u0161 dugo opstati prije nego \u0161to na njoj ne\u0161to nikne. Ni glavna ulica, ure\u0111ena 2007. godine za vrijeme biv\u0161eg gradona\u010delnika Marka Pavi\u0107a i tada hval\u0458ena kao uzor ure\u0111enja, prema njegovim rije\u010dima nije uspjela da zadr\u017ei originalnu viziju.<\/p>\n

“Stroga pravila o boji roletni i izgledu trgova\u010dkih izloga nisu nikada za\u017eivjela sem prvih nekoliko godina”, poja\u0161njava on.<\/p>\n

Ipak, uprkos svemu, Radivojac ne bi mijenjao svoj grad ni za kakav drugi.<\/p>\n

“Budu\u0107im generacijama poru\u010dujem da ne prolaze ulicama svoga grada ravnodu\u0161no. Zastanite, pitajte, vi\u0161e se interesujte za istoriju Prijedora”, zakl\u0458u\u010dio je Radivojac.<\/p>\n

\"\"<\/a>KAPETANOV KONAK<\/p>\n

Radivojac je za potrebe jednog turisti\u010dkog priru\u010dnika, projekta koji, ka\u017ee, nikada nije za\u017eivio kako je trebalo, detal\u0458no popisao graditel\u0458sko nasl\u0458e\u0111e grada, dijele\u0107i ga na tursko, austrougarsko, me\u0111uratno i poslijeratno.<\/p>\n

Iz turskog perioda ostao je tek poneki trag. Najzna\u010dajniji je biv\u0161i “Kapetanov konak”, u kojem se danas nalazi Teniski klub “Dr Mladen Stojanovi\u0107”. Rije\u010d je o zgradi u kojoj je stanovao posl\u0458ednji prijedorski kapetan, civilni i vojni zapovjednik grada. Nakon \u0161to je kapetanija ukinuta, a tvr\u0111ava poru\u0161ena da bi se sprije\u010dili eventualni ustanci, objekat je pro\u0161ao kroz niz namjena. Bio je ambulanta, \u0111a\u010dki dom, policijska stanica, a od 1972. do 1983. godine i Muzej Kozare. Radivojac s gor\u010dinom pominje trenutak kada je neko, u ratu ili neposredno nakon njega, provalio \u010deonu fasadu tog najstarijeg gradskog objekta i unutra otvorio kafanu.<\/p>\n

PRIJEDOR IMA PET NACIONALNIH SPOMENIKA POD ZA\u0160TITOM DR\u017dAVE<\/p>\n

Kulturno-istorijsko nasl\u0458e\u0111e predstavl\u0458aju materijalna dobra i nematerijalne vrijednosti koje su nam ostavile prethodne generacije, i oni \u010duvaju identitet na\u0161eg naroda, odnosno svjedo\u010de o njegovoj pro\u0161losti. Zakonska regulativa koja reguli\u0161e ovu oblast je Zakon o kulturnim dobrima, koji je donesen 2022. godine. Institucija koja provodi ovaj zakon je Zavod za za\u0161titu kulturno-istorijskog i prirodnog nasl\u0458e\u0111a. Zavod je osnovan 1976. godine kao Regionalni, da bi 1995. godine prerastao u Republi\u010dki. Svojim djelovanjem pokriva svu teritoriju RS, a nalazi se pod nadle\u017eno\u0161\u0107u Ministarstva za obrazovanje i kulturu.<\/p>\n

Najzna\u010dajnija institucija koja se bavi o\u010duvanjem kulturnog nasl\u0458e\u0111a dr\u017eave BiH je Komisija za o\u010duvanje nacionalnih spomenika BiH, formirana na osnovu Op\u0161teg okvirnog sporazuma za mir, Aneksa 8 Dejtonskog sporazuma. U okviru nacionalnih spomenika su dvije crkve brvnare u Jeli\u0107koj i Mari\u0107koj, \u010car\u0161ijska d\u017eamija, mjesto i pripadaju\u0107i ostaci d\u017eamije u Starom gradu, te zgrada \u017del\u0458ezni\u010dke sekcije. Najzna\u010dajniji spomenik pod za\u0161titom Zavoda je Spomen-kompleks na Mrakovici, a na popisu za\u0161tite je i \u00abRadeti\u0107a kula\u00bb, te ku\u0107a porodice Laji\u0107 u Gornjoj Jutrogo\u0161ti.<\/p>\n

kozarski.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije nego \u0161to je postao grad kakav danas poznajemo, Prijedor je nekada bio malena turska kasaba, zbijena, krivudava, sa \u010dar\u0161ijom i d\u017eematima, potpuno okrenuta ka rijeci Sani koja ju je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"yoast_head":"\nMilenko Radivojac, arheolog i hroni\u010dar grada: "Austro-Ugarska Prijedoru donijela prvi urbanisti\u010dki plan" - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Milenko Radivojac, arheolog i hroni\u010dar grada: "Austro-Ugarska Prijedoru donijela prvi urbanisti\u010dki plan" - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Prije nego \u0161to je postao grad kakav danas poznajemo, Prijedor je nekada bio malena turska kasaba, zbijena, krivudava, sa \u010dar\u0161ijom i d\u017eematima, potpuno okrenuta ka rijeci Sani koja ju je […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/PrijedorDanasCom\/\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2026-08-15T14:32:18+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kozarski-milenko-radivojac-avgust2026-300x222.jpg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"admin\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"admin\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"10 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810\"},\"author\":{\"name\":\"admin\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/4e08ccf29b506ca916ff86d46bb700e6\"},\"headline\":\"Milenko Radivojac, arheolog i hroni\u010dar grada: “Austro-Ugarska Prijedoru donijela prvi urbanisti\u010dki plan”\",\"datePublished\":\"2026-08-15T14:32:18+00:00\",\"dateModified\":\"2026-08-15T14:32:18+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810\"},\"wordCount\":2204,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization\"},\"articleSection\":[\"Dru\u0161tvo\"],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810\",\"url\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810\",\"name\":\"Milenko Radivojac, arheolog i hroni\u010dar grada: \\\"Austro-Ugarska Prijedoru donijela prvi urbanisti\u010dki plan\\\" - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#website\"},\"datePublished\":\"2026-08-15T14:32:18+00:00\",\"dateModified\":\"2026-08-15T14:32:18+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Milenko Radivojac, arheolog i hroni\u010dar grada: “Austro-Ugarska Prijedoru donijela prvi urbanisti\u010dki plan”\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#website\",\"url\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/\",\"name\":\"PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal\",\"description\":\"Portal o doga\u0111anjima u gradu Prijedoru\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization\",\"name\":\"PrijedorDanas.com\",\"url\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"http:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/logopng.png\",\"contentUrl\":\"http:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/logopng.png\",\"width\":1019,\"height\":776,\"caption\":\"PrijedorDanas.com\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/logo\/image\/\"},\"sameAs\":[\"https:\/\/www.facebook.com\/PrijedorDanasCom\/\"]},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/4e08ccf29b506ca916ff86d46bb700e6\",\"name\":\"admin\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1d3fc949d550f0b53a5f0d51e06dfd79?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1d3fc949d550f0b53a5f0d51e06dfd79?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"admin\"},\"url\":\"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?author=1\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Milenko Radivojac, arheolog i hroni\u010dar grada: \"Austro-Ugarska Prijedoru donijela prvi urbanisti\u010dki plan\" - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Milenko Radivojac, arheolog i hroni\u010dar grada: \"Austro-Ugarska Prijedoru donijela prvi urbanisti\u010dki plan\" - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","og_description":"Prije nego \u0161to je postao grad kakav danas poznajemo, Prijedor je nekada bio malena turska kasaba, zbijena, krivudava, sa \u010dar\u0161ijom i d\u017eematima, potpuno okrenuta ka rijeci Sani koja ju je […]","og_url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810","og_site_name":"PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/PrijedorDanasCom\/","article_published_time":"2026-08-15T14:32:18+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kozarski-milenko-radivojac-avgust2026-300x222.jpg"}],"author":"admin","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"admin","Est. reading time":"10 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810"},"author":{"name":"admin","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/4e08ccf29b506ca916ff86d46bb700e6"},"headline":"Milenko Radivojac, arheolog i hroni\u010dar grada: “Austro-Ugarska Prijedoru donijela prvi urbanisti\u010dki plan”","datePublished":"2026-08-15T14:32:18+00:00","dateModified":"2026-08-15T14:32:18+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810"},"wordCount":2204,"publisher":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization"},"articleSection":["Dru\u0161tvo"],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810","url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810","name":"Milenko Radivojac, arheolog i hroni\u010dar grada: \"Austro-Ugarska Prijedoru donijela prvi urbanisti\u010dki plan\" - PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","isPartOf":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#website"},"datePublished":"2026-08-15T14:32:18+00:00","dateModified":"2026-08-15T14:32:18+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=274810#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Milenko Radivojac, arheolog i hroni\u010dar grada: “Austro-Ugarska Prijedoru donijela prvi urbanisti\u010dki plan”"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#website","url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/","name":"PrijedorDanas.com - Prijedorski gradski portal","description":"Portal o doga\u0111anjima u gradu Prijedoru","publisher":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#organization","name":"PrijedorDanas.com","url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"http:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/logopng.png","contentUrl":"http:\/\/www.prijedordanas.com\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/logopng.png","width":1019,"height":776,"caption":"PrijedorDanas.com"},"image":{"@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/PrijedorDanasCom\/"]},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/4e08ccf29b506ca916ff86d46bb700e6","name":"admin","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1d3fc949d550f0b53a5f0d51e06dfd79?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/1d3fc949d550f0b53a5f0d51e06dfd79?s=96&d=mm&r=g","caption":"admin"},"url":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?author=1"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/274810"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=274810"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/274810\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":274818,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/274810\/revisions\/274818"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=274810"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=274810"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=274810"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}