{"id":271577,"date":"2026-06-19T16:44:20","date_gmt":"2026-06-19T14:44:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=271577"},"modified":"2026-06-19T16:44:20","modified_gmt":"2026-06-19T14:44:20","slug":"sud-treci-put-ponistio-ekolosku-dozvolu-za-rudnik-bistrica-kod-prijedora-ugalj-iskopan-rudnik-zatvoren","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.prijedordanas.com\/?p=271577","title":{"rendered":"Sud tre\u0107i put poni\u0161tio ekolo\u0161ku dozvolu za rudnik Bistrica kod Prijedora: Ugalj iskopan, rudnik zatvoren"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Rudnik u Bistrici kod Prijedora otvoren je prije nego \u0161to je dobio koncesiju, radio bez pravosna\u017ene ekolo\u0161ke dozvole, zatvoren nakon \u0161to je ugalj ve\u0107 iskopan, dok institucije i dalje raspravljaju o dokumentima koji su morali biti pribavljeni prije po\u010detka eksploatacije.<\/p>\n

Tri puta izdana ekolo\u0161ka dozvola za rudnik, sva tri puta poni\u0161tena, a rudnik, u me\u0111uvremenu, i zatvoren nakon ekploatacije rude.<\/p>\n

Tako bi se u jednoj re\u010denici mogao sa\u017eeti vi\u0161egodi\u0161nji pravni i institucionalni slu\u010daj rudnika uglja \u201eBistrica\u201c kod Prijedora, gdje je Okru\u017eni sud u Banjaluci po tre\u0107i put poni\u0161tio ekolo\u0161ku dozvolu koju je Ministarstvo za prostorno ure\u0111enje, gra\u0111evinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo kompaniji \u201eDrvo-export\u201c iz Tesli\u0107a za eksploataciju uglja.<\/p>\n

\"\"<\/a>Najnovijom presudom sud je ponovo utvrdio da resorno ministarstvo nije pravilno utvrdilo \u010dinjenice niti postupilo po ranijim sudskim uputstvima, \u010dime je nastavljen pravni apsurd koji traje godinama. Presuda od 2. juna 2026. godine potvr\u0111uje da je dozvola izdata uz ozbiljne proceduralne nedostatke, uprkos tome \u0161to je sud ve\u0107 dva puta ukazivao na iste probleme.<\/p>\n

Slu\u010daj Bistrice ve\u0107 je postao jedan od najupe\u010datljivijih primjera na\u010dina na koji institucije Republike Srpske upravljaju projektima eksploatacije prirodnih resursa. Prvu ekolo\u0161ku dozvolu sud je poni\u0161tio 2024. godine jer nije bilo adekvatno utvr\u0111eno takozvano \u201enulto stanje\u201c \u017eivotne sredine, odnosno stanje prostora prije po\u010detka rudarskih radova. Istovremeno, utvr\u0111eno je da investitor nije dostavio projekat remedijacije i rekultivacije zemlji\u0161ta.<\/p>\n

Sud je tada prihvatio argumente Centra za \u017eivotnu sredinu i mje\u0161tana Bistrice da su radovi zapo\u010deli prije nego \u0161to su pribavljene potrebne dozvole i prije nego \u0161to je dodijeljena koncesija. Time je, prakti\u010dno, bilo onemogu\u0107eno da se naknadno utvrdi stvarno stanje \u017eivotne sredine koje je trebalo biti predmet za\u0161tite.<\/p>\n

\"\"<\/a>Nakon toga Ministarstvo je investitoru izdalo novu dozvolu, ali je i ona pro\u0161le godine poni\u0161tena. Sud je tada zaklju\u010dio da dokumentacija na osnovu koje je dozvola izdata ne odra\u017eava stvarno stanje na terenu, posebno imaju\u0107i u vidu tvrdnje o pro\u0161irenju eksploatacionih granica i \u010dinjenicu da su pojedini izvje\u0161taji izra\u0111ivani tek nakon \u0161to su radovi ve\u0107 bili izvedeni.<\/p>\n

Umjesto da nakon druge presude rije\u0161i otvorena pitanja, Ministarstvo je ponovo izdalo dozvolu!?<\/p>\n

Ovoga puta sud je utvrdio da se nadle\u017eni organ uglavnom oslonio na tvrdnje investitora da je projekat realizovan u skladu sa dozvolama, bez provo\u0111enja potpunog ispitnog postupka i bez samostalne provjere klju\u010dnih \u010dinjenica.<\/p>\n

Posebno je problemati\u010dno \u0161to su institucije raspolagale informacijama da su rezerve uglja ve\u0107 iscrpljene i da je investitoru nalo\u017eeno pribavljanje dokumentacije za zatvaranje rudnika, dok pitanje eventualnog nezakonitog pro\u0161irenja eksploatacije nikada nije do kraja razja\u0161njeno.<\/p>\n

\u201eOvaj slu\u010daj odra\u017eava potpuno odsustvo autonomije upravno-pravne za\u0161tite i integralnog odlu\u010divanja, u kontekstu za\u0161tite \u017eivotne sredine i prevencije \u0161tete, \u0161to je bila du\u017enost javne vlasti. Koncesija je dodjeljena bez u\u010de\u0161\u0107a javnosti, i potpuno je realizovana bez pravosna\u017ene ekolo\u0161ke dozvole, prekr\u0161ajne ili krivi\u010dne odgovornosti\u201c, izjavio je Red\u017eib Skomorac, vi\u0161i pravni savjetnik Centra za \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n

Zvu\u010di nevjerovatno, ali samo za neupu\u0107ene u de\u0161avanja u Srpskoj, ali dok su se pred sudovima vodili sporovi o zakonitosti dozvola, rudnik je radio, ugalj je iskopan, a eksploatacija zavr\u0161ena. Kompanija \u201eDrvo-export\u201c je jo\u0161 ranije saop\u0161tila da je rudnik zatvoren i da su sve planirane rezerve uglja eksploatisane.<\/p>\n

\"\"<\/a>Mje\u0161tani Bistrice, me\u0111utim, tvrde da iza projekta nije ostala ure\u0111ena povr\u0161ina, ve\u0107 klizi\u0161ta, jalovi\u0161ta, izmijenjeni vodotoci i devastiran prostor. U njihove tvrdnje uvjerila se i redakcija Gerile koja je o tome snimila i video.<\/p>\n

Tokom prethodnih mjeseci mje\u0161tani su upozoravali na zamu\u0107enje rijeke Crljenja\u010de, naslage jalovine uz vodotok i mogu\u0107e posljedice po lokalni vodovodni sistem.<\/p>\n

Advokatica Dragana Stankovi\u0107, koja zastupa grupu mje\u0161tana, smatra da je problem dodatno produbljen \u010dinjenicom da sud ni nakon tre\u0107eg poni\u0161tenja nije sam rije\u0161io upravnu stvar, iako je, prema njenom tuma\u010denju, za to imao zakonski osnov.<\/p>\n

\u201cPresuda suda, jo\u0161 jedna u nizu, potvr\u0111uje da je eksploatacija u Bistrici bez zakonitog upori\u0161ta u vidu valjane ekolo\u0161ke dozvole, ali tako\u0111e i da nadle\u017eno ministarstvo ne\u0107e da sprovodi pravosna\u017ene sudske odluke, \u0161to je, ina\u010de, krivi\u010dno djelo. Tako\u0111e, kada nadle\u017eni organ ne postupi po uputstvima i shvatanjima iz presude, sud je, po zakonu du\u017ean da povodom nove tu\u017ebe sam rije\u0161i stvar. Ovdje bi to podrazumijevalo da sud sam odlu\u010di da li se izdaje ekolo\u0161ka dozvola ili se odbija ili odbacuje zahtjev za njeno izdavanje, \u010dime bi se stvar pravosna\u017eno rije\u0161ila. Sud to, me\u0111utim, ni ovaj put to nije u\u010dinio, pa se postupak nastavlja, a kraj mu se ne nazire. Time se mje\u0161tanima Bistrice sistemski kr\u0161i pravo na pravi\u010dno su\u0111enje, kako u pogledu razumnog roka za njegovo okon\u010danje, tako i u pogledu prava na izvr\u0161enje pravosna\u017enih presuda\u201d, navela je Stankovi\u0107.<\/p>\n

Za Zorana Nini\u0107a, jednog od najistaknutijih protivnika projekta me\u0111u lokalnim stanovni\u0161tvom, cijeli slu\u010daj predstavlja dokaz duboke institucionalne krize.<\/p>\n

\u201eVjerovatno \u0107e rudnik u Bistrici u\u0107i u knjigu rekorda kao jedini rudnik u savremenom svijetu koji je otvoren, eksploatisane sve procijenjene bilansne rezerve, i navodno zvani\u010dno zatvoren, a da od prvog dana nisu imali dozvole za rad i dodjeljenu koncesiju\u201c, ka\u017ee Nini\u0107.<\/p>\n

Iako je eksploatacija zavr\u0161ena, pravna pri\u010da nije ni blizu kraja. Koncesioni ugovor va\u017ei do 2028. godine, \u0161to zna\u010di da investitor i dalje ima obavezu da izvr\u0161i rekultivaciju i remedijaciju terena. Upravo \u0107e pitanje sanacije prostora biti jedan od klju\u010dnih testova za institucije koje su do sada, prema ocjeni suda, vi\u0161e puta propustile da pravilno utvrde \u010dinjenice i za\u0161tite javni interes.<\/p>\n

Istovremeno, jo\u0161 nije po\u010delo ni parni\u010dno su\u0111enje koje su mje\u0161tani pokrenuli protiv Republike Srpske, Grada Prijedora i investitora zbog navodne povrede osnovnih ljudskih prava. Taj postupak najavljivan je za prolje\u0107e ove godine, ali jo\u0161 nije otvoren.<\/p>\n

gerila.info<\/a><\/p>\n